Kao čas iz nemjerljive ljubavi prema glumi, pozorištu i drami, žiri osmog izdanja Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja MAKADO opisao je monodramu “Naši dani” glumca Radoslava Milenkovića, koja je proglašena najboljom predstavom u cjelini, a za koju je Milenković dobio i nagradu za najbolju mušku ulogu. Odluke je jednoglasno donio žiri kojim je predsjedavala dramaturškinja Dragana Tripković, i čiji su članovi glumci Jovan Dabović i Žaklina Oštir.
Nagrade “Sat kula”, čiji je autor vajar Marko Petrović Njegoš, dodijeljene su u četiri kategorije čije je u ponedjeljak veče u Podgorici zatvoren ovogodišnji MAKADO, u organizaciji Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović”.
U produkciji pozorišta “Yugoart” iz Beograda, komad “Naši dani” izveden je druge večeri festivala, na opšte oduševljenje publike koja je Milenkovića pozdravila dugim stojećim aplauzom i više puta ga vraćala na poklon.
”Ogoljena, svedena scena, sa jednim glumcem na njoj, minimum pozorišnih elemenata, nasuprot punoći scenskih i glumačkih rješenja, izazov je za svakog autora koji u rukama ima profesionalne alate potrebne za realizaciju umjetničkog, pozorišnog djela. Predstava ‘Naši dani’ iznimno je uspio komad, kojim je održan čas iz nemjerljive ljubavi prema glumi, pozorištu i drami”, navodi se u obrazloženju žirija.
To i ne čudi s obzirom na to da se predstava izvodi već četiri decenije, više od 1.850 puta, a na briljantan, dinamičan i harizmatičan način je izvodi Milenković. Za svoju maestralnu igru nagrađen je “Sat kulom” za najbolju mušku ulogu.
”Monodrama kao vrsta pozorišnog izraza u kojoj je tekst namijenjen jednom glumcu, jedno je od najkompleksnijih teatarskih činova u kojem se suočavaju i sukobljavaju pozorišno racionalno, sentimentalno i nesvjesno glumčevo biće. Biti sam na sceni, a biti dosljedan pozorišnom činu u kompletnosti njegovog sistema, jedna je od najvećih odgovornosti koje mogu dopasti glumca. Maestralnim glumačkim, ali i rediteljskim rješenjima, u dramatizovanom tekstu satiričnih pjesama Vladislava Petkovića Disa, pripovijetki Radoja Domanovića i nenametljivom aktuelizacijom savrmenosti, glumac Radoslav Milenković apsolutno je postigao vrhunski domet pozorišnog umijeća”, objašnjava žiri.
Nagradu “Sat kula” za najbolju žensku ulogu žiri je, takođe, jednoglasno dodijelio hrvatskoj glumici Sanji Milardović za ulogu u monodrami “Mala Čuda”, EXIT Teatra i Umjetničke organizacije TeatruM iz Zagreba.
”Preciznost u glumačkoj igri ‘usamljenog’ umjetnika na sceni, koji izvodi intimističku, savremenu priču koja nas se tiče, učinila je da gledalac potpuno doživi nivoe zadate teme zahvaljujući kompletnim elementima glumačkog zanata koje jedan glumac-glumica može da donese na scenu”, istakao je žiri.
Da je selekcija Makada od prve večeri obećavala virtuozne kamerne izvedbe pokazuje i jednoglasna odluka žirija da nagradu “Sat kula” za bravuru dodijeli predstavi “Ispovijesti”, koja je premijerom otvorila ovu manifestaciju šestog februara. U produkciji KIC-a “Budo Tomović” i nevladine organizacije Crnogorska fabrika umjetnosti, predstavu je režirao i adaptirao Slavko Kalezić kojem se u partnerskoj glumačkoj igri na sceni pridružila Vanja Jovićević. Kalezić je za polaznu tačku uzeo dramu “Usamljenik” Ežena Joneska.
”Scenski izraz, partnerska igra, dizajn svjetla i zvuka, scenski pokret i preciznost u izvođenju, elementi su koji ukazuju na dobro promišljeno, temeljno rađeno i vješto postavljeno na scenu, pozorišno djelo, nesvakidašnjeg stila. Komad ‘Ispovijesti’ moderan je i potreban iskorak u promišljanju osobenog autorskog koncepta u savremenom teatru”, saopštio je žiri, a prepoznala i publika koja se našla u središtu realnog, ali surovog svijeta otuđenosti, beznađa, svakodnevnih egzistencijalnih problema i pitanja.
Kalezić je ranije istakao da je predstava imala i dva pretpremijerna izvođenja na kojima je publika, kao i na premijeri, odlično prihvatila komad i zajedno sa glumcima doživjela katarzu. To je kod njega kao autora komada i glumca izazvalo posebno zadovoljstvo i ponos.
”Smatram da je ovo nešto što se prvi put desilo u Crnoj Gori, a bez lažne skromnosti ja sam neko ko voli inovacije, volim ovu državu, da joj pružam nešto novo i to iznosim u svijet”, poručio je on.
Selektor Obrad Nenezić uoči otvaranja Makada za “Vijesti” je istakao da je manifestacija za kratko vrijeme stekla veliku popularnost i probudila pažnju publike, jednako i stručne javnosti, ali i da je namjera da tek raste, čemu je ovogodišnja selekcija i doprinijela. To je primijetio i žiri nakon odgledanog programa ističući da njihov zadatak nije (bio) lak.
”Selekcija ovogodišnjeg festivala zbilja je korak naprijed u namjeri da događaji koje slave i podržavaju male dramske forme dobiju relevantnost u našoj pozorišnoj stvarnosti. Raznovrsnost i aktuelnost odabranih predstava učinila je teškim odluke žirija zato što svi izvedeni komadi pripadaju širokom dijapazonu pozorišnih senzibiliteta regiona na visoko profesionalan i umjetnički relevantan način. Osim nagrađenih predstava, selektovani komadi svaki za sebe zasigurno zaslužuju dug pozorišni život i obilje publike”, zaključuje žiri.
Na svečanoj dodjeli nagrada prisutnima se obratila i direktorica KIC-a “Budo Tomović” Snežana Burzan koja je dodala da se MAKADO kvalitetom i kontinuiranim rastom utemeljio na teatarskoj mapi Crne Gore i regiona.
”Prije osam godina sam predložila KIC-ovom kolegijumu da razmislimo o nekom pozorišnom festivalu kakvog nema u zemlji i da sa male Dodest scene obogatimo ponudu Podgorice. Naravno i da ne košta previše! Da ga smjestimo na početak godine kada je publika gladna predstava. Uz podršku mog tadašnjeg pomoćnika, producenta Zorana Šoškića, i selektora prvih manifestacija kamernih dramskih ostvarenja Edina Jašarovića, krenuli smo”, podsjetila je Burzan.
Nakon toga, ističe ona, dolaskom Obrada Nenezića na mjesto urednika dramskog programa KIC-a, krenule su i prve produkcije i koprodukcije.
”Prošle godine Makado je poprimio i takmičarski karakter! Kao što vidite, iz godine u godinu rastemo i istim tempom ćemo nastaviti, bukvalno od sjutra, kada kreću pripreme za naredno, deveto izdanje Makada”, najavila je ona uz zahvalnost čitavom kolektivu.
Nakon ceremonije u čast nagrađenih izveden je antikabare “Džentlmen” za koji režiju i poeziju potpisuje pisac i dramaturg Obrad Nenezić, a u kojem igra Jovan Dabović, dok je kompozitorka i izvođač Slobodanka Bobana Dabović Đurić.
Kvalitetan repertoar iz noći u noć oduševljavao publiku
Prve tri večeri Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja obilježene su nagrađenim komadima, od “Ispovijesti”, preko “Naših dana” do “Malih čuda” i već tada su se mogli prognozirati nagrađeni... Svakako, publika je i u nastavku, do 13. februara, imala priliku da uživa u kvalitetnom i žanrovski raznovrsnom programu koji je iz noći u noć mamio reakcije, otvarao teme i zadavao pitanja za razmišljanje.
Komad “Noć u kući gospodina Kolaka” odigran je četvrte večeri, a odličan glumački trojac koji čine Irfan Mensur, Slobodan Boda Ninković i Vladimir Kerkez nizom komičnih situacija pobrao je simpatije publike. Oni su na scenu, pod rediteljskim vođstvom Mensura, ispričali priču o tri muškarca, antiheroja koji, svaki na svoj način, imaju određeni odnos prema jednoj ženi.
Publici se petog dana predstavila glumica Marija Medenica sa projektom “Neodustajanje”, intrigantnom i drugačijom predstavom o ženi u savremenom svijetu i izazovima koje sa sobom nose ambicija, partnerstvo, majčinstvo, a najviše sopstvene nesigurnosti i strahovi.
Nezavisni pozorišni projekat “Golf 4” u kojem igraju i čiju režiju potpisuju mlade crnogorske glumice Marija Đurić, Jelena Đukić, Maja Stojanović i Marija Maša Labudović, donio je priču o nezrelom i površnom prijateljstvu koje od neobavezng druženja na golf terenu prelazi u svoijevrstan proces pričanja ispovijesti.
Takmičarski segment zatvoren je kabareom “Prekvalifikacija” u kojem je glumica Vanja Radošević na satiričan i komičan način pokušala dočarati svijet današnjice i sumornu svakodnevicu.
U okviru pratećeg programa manifestacije MAKADO, publika je imala priliku da pogleda izložbu “Crnogorska pozorišna povijest” autorke Slavojke Slave Marojević, posvećenu razvoju crnogorske pozorišne umjetnosti kroz vjekove.
Bonus video:
