Da je na pomolu međunarodni incident u oblasti kulture, upozoravaju kustoskinje projekta “Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja”.
One tvrde da je, i “pored internacionalnog uspjeha ‘Laboratorije’, niza ostvarenih i najavljenih saradnji”, projekat trenutno u nezavidnoj situaciji zbog nemogućnosti izvršavanja obaveza koje njegov međunarodni karakter podrazumijeva. Kustoskinje projekta Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nađa Baković i Natalija Vujošević, angažovane u Centru savremene umjetnosti (CSU), obratile su se tim povodom medijima zajedničkim saopštenjem.
Njima nije odobren put u Ljubljanu povodom izložbe “Vježbe u kolekciji” koja će biti otvorena danas u Modernoj galeriji u Ljubljani, u Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova, nakon što Savjet CSU nije usvojio program za 2023. godinu. One ističu da troškove avio-prevoza i smještaja snosi MSU Ljubljana, ali i da, pored obraćanja upravi i Savjetu, nijesu naišle na razumijevanje.
”Takođe, onemogućeno je promovisanje izložbi koje se održavaju u galeriji ‘Mosaic Rooms’ u Londonu, kao i izložbe ‘Vježbe u kolekciji’ u Muzeju savremene umjetnosti Ljubljana, te rada na planiranim saradnjama. Važno je naglasiti i da je ovo projekat, vjerovatno i jedini, u koji se ulažu sredstva inostranih partnera (Centar je za većinu programa snosio manjinske ili nikakve troškove)”, ističe se u sapštenju.
Poslovna direktorka CSU Jelena Božović u odgovoru na pitanja “Vijesti” ističe da se izložba “Vježbe u kolekciji” planira od juna 2022. i potvrđuje da je MSU Ljubljana obezbijedio karte za kustoskinje i smještaj, mjesecima unaprijed.
”Upravo zbog međunarodnih saradnji ovog izuzetno uspješnog projekta, prethodni Savjet je donio odluku da se on produži do 2025. godine, kako bi se saradnja mogla nesmetano odvijati i planirati, što je u cilju uspješnog razvoja projekta, a kroz njega i institucije. Na sjednici Savjeta sam iznijela ovu činjenicu, a kasnije su se i kustoskinje obratile ovim povodom. Radovi su poslati, ugovori su potpisani, učinila sam sve što je u mojoj moći da dođe do realizacije ugovorenih projekata”, kaže ona.
Projekat koji koncipiraju i vode četiri kustoskinje trenutno učestvuje na međunarodnim izložbama: “Kolekcije solidarne budućnosti” Muzej moderne i savremene umjetnosti Koroška, Slovenj Gradec, “Kolekcije višestrukih želja” - Mosaic Rooms, London, a od danas i na izložbi “Vježbe u kolekciji” u Muzeju savremene umjetnosti Ljubljana.
Kustoskinja i muzejska savjetnica Moderne galerije u Ljubljani, dr Bojana Piškur reagovala je zbog toga što su kustoskinje onemogućene da prisustvuju otvaranju izložbe. Neugodno je iznenađena činjenicom da im nije odobreno službeno putovanje u Ljubljanu, odnosno da nijesu dobile dozvolu za putovanje, uprkos činjenici da su dogovor o saradnji CSU i Moderne galerije ranije potpisala oba direktora, ali i tome da je Moderna galerija platila sve troškove puta i boravka u Ljubljani.
”U svojoj 15-godišnjoj karijeri kustoskinje, koja djeluje i u Sloveniji i međunarodno, ovaj je slučaj bez presedana; još nisam doživjela da stručni direktor svojim zaposlenicima nije dopustio putovanje na otvaranje izložbe na kojoj sudjeluju kao kustosi. Moje iznenađenje i razočaranje su toliko veći jer su mnogi međunarodni stručnjaci, ali i direktori važnih institucija iz inostranstva najavili posjetu izložbi i žele se upoznati s kustoskinjama ove zbirke. S velikim žaljenjem ću morati o ovom slučaju govoriti i u međunarodnim stručnim krugovima”, poručila je Piškur.
Umjetnička direktorka CSU Teodora Nikčević, za “Vijesti” je istakla da se ne radi o opstrukcijama, već o poštovanju propisa.
”Vjerujem da je došlo do nesporazuma, ne postoji prostor da se u ovoj situaciji govori o opstrukcijama. Pogotovo jer se ne radi o pojedinačnom projektu, već o činjenici da Program rada za tekuću godinu nije usvojen. Nadam se iskreno da su svi svjesni toga da ne možemo raditi bez pravnog osnova i da bez obzira koliko cijenimo i uvažavamo značaj svakog projekta i saradnje, ipak ne možemo oglušiti na činjenicu da bez usvojenog Programa nije moguće implementirati pojedinačne projekte”, kaže ona.
Nikčević dodaje i da ona nema pravnu mogućnost potpisivanja putnih naloga.
”Moje nadležnosti definisane su Statutom i u okviru njih ulazi odgovornost za rad umjetničkog sektora, kao i upravljanje sredstvima namjenjenim za programske aktivnosti u ustanovi. Nemam deponovani potpis, pravno nemam mogućnost potpisivanja putnih naloga. Finansijski plan Centra mora da prati planirane i odobrene aktivnosti iz Programa jer jedino na taj način neće doći do neplanskog trošenja sredstava koje je zakonom zabranjeno”, piše ona.
Kustoskinje su istakle da ih uznemirava pozicija u kojoj se nalaze kao kulturne djelatnice, kao i odnos koji se pokazuje prema radu i postignutim rezultatima.
”Pitamo se kakvi interesi mogu da stoje iza ovakvih postupaka i odluka, i čiji su to interesi? Što institucija CSU i kultura Crne Gore dobijaju ovakvim odlukama, i da li oni koji ih donose rade u interesu kulture Crne Gore, i u javnom interesu njenih građana? Zahtijevamo da se ovakav nasilni odnos prema radu, zalaganju i uspjehu našeg projekta i kolektiva smjesta zaustavi, te da se obezbijede uslovi u kojima će se razvoj i rad u kulturi obavljati u miru, profesionalnoj atmosferi i u cilju javnog interesa”, navodi se u saopštenju kustoskinja projekta.
Piškur dodaje da “sa žaljenjem prati dešavanja u posljednjih nekoliko mjeseci u CSUCG i podržava sve četiri kustoskinje u njihovim naporima da sačuvaju stručnu autonomiju i integritet, naročito kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja u formi u kojoj je poznajemo sada”.
”Moj dosadašnji saradnički rad sa CSUCG u posljednjoj godini bio je više nego uzoran; prepoznatljivost i svijest o zbirci nesvrstanih zemalja dobila je u ovom periodu novi i svjež zamah, prije svega zahvaljujući projektu ‘Laboratorije kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja’ CSUCG. Otvorene su mnoge i različite mogućnosti novih međunarodnih saradnji, izložbi i mreža”, kaže Piškur u reagovanju...
Kustoskinje ističu da trenutnom situacijom dolazi do narušavanja rezultata i ugleda projekta, institucije, svih zaposlenih/angažovanih na projektu, “te kršenja međunarodnih sporazuma u realizaciji ugovorenih prava i obaveza, što spada u međunarodni kulturni incident”. Božović dodaje da posljedice mogu biti razne...
”Od formalno pravnih, do onih koje se tiču povjerenja i ugleda kako institucije, kustoskinja koje rade na projektu, pa i uopšte ugleda kulture Crne Gore”, kaže poslovna direktorka CSU.
Tome svjedoči i podrška kustoskinjama koja je stigla sa niza drugih međunarodnih adresa. Pismo podrške potpisalo je 78 renomiranih kulturnih djelatnika sa raznih strana svijeta.
”Ova inicijativa, sa svojim inovativnim pristupom i metodologijom, igra značajnu ulogu u promovisanju znanja i istraživanja dragocjene, ali nedovoljno cijenjene umjetničke kolekcije nesvrstanih zemalja. Zbirka i njen rad značajni su ne samo za Podgoricu i Crnu Goru kao državu, već i za čitav region jugoistočne Evrope, ali i šire u svijetu. Čuvanje kolekcije, finansiranje projekta, pravilno deponovanje i omogućavanje kontinuiranog i neprekidnog rada od posebne je važnosti za sadašnje i buduće istraživače, različitu publiku, ali i kao dio nasljeđa za budućnost. Stoga, u potpunosti podržavamo i vjerujemo u rad kustoskinja koje su vrijedno radile na zaštiti i očuvanju zbirke”, navodi se u pismu.
Nikčević, pak, ističe da ova situacija ne može naškoditi imidžu institucije i svodi je na prolongirano usvajanje programa rada.
”Mislim da ugled naše institucije ne zavisi od vremenskog perioda usvajanja zakonskog okvira koji je neophodan za sprovođenje aktivnosti. Vjerujem da naš ugled zavisi od našeg kvalitenog kadra, naših međunarodnih konekcija i kvaliteta programa”, kaže ona i dodaje da se ovim ne dovodi u pitanje ni otvorenost CSU za međunarodnu saradnju...
”Svakako smo svjesni činjenice da je saradnja između Centra i ostalih međunarodnih institucija sa kojima sarađujemo veća od ove trenutne situacije i da ćemo to nadomjestiti čim se za to stvore uslovi”, poručuje Nikčević.
Ona dodaje da je u toku dorada Programa CSU, a kada se dokument usvoji ta institucija nastavlja sa radom.
”Prva verzija Programa je dostavljena Savjetu. Savjet je dao svoje komentare i trenutno se radi na doradi dokumenta. Čim se usvoji Program rada nastavićemo sa implementacijom planiranih i odobrenih aktivnosti”.
Čelebić, Ćulafić, Baković i Vujošević podsjećaju da su u okviru projekta za nepunih godinu dana realizovane brojne međunarodne saradnje. “Laboratorija” je na internacionalnu umjetničku i kulturnu scenu vratila decenijama marginalizovanu, u svijetu jedinstvenu Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja.
Božović ukazuje da projekat i kustoskinje imaju podršku kolega i institucija međunarodne kulturne scene, a da situacija u Crnoj Gori govori za sebe.
”Mislim da ovakve situacije pokazuju da kod nas vlada problematičan odnos prema kulturi i nedostatak solidarnosti i uvažavanja principa kontinuiteta. Postavlja se pitanje odgovornog odnosa prema kulturi i međunarodnoj saradnji, kao i djelovanja protivno javnom interesu”, zaključuje Božović.
Iz Ministarstva kažu da je stvar interne prirode
Kustoskinje su u svom saopštenju navele i da su ovim povodom juče ujutro poslale dopis kabinetima ministarke kulture Maše Vlaović i predsjednika Vlade, Dritana Abazovića. Na pitanja “Vijesti” upućena Ministarstvu kulture, portparolka Hristina Bošković u odgovorima ističe da je problem interne prirode...
”Mandat Ministarstva kulture i medija je kreiranje kulturnih politika, a kao jedan od najznačajnijih ciljeva naše administracije postavili smo povećanje izdvajanja sredstva koja se direktno ulažu u kulturu. Tako smo Centru savremene umjetnosti, zbog njegove važnosti u sistemu kulture, obezbijedili uvećanje budžeta od 44,05 odsto u odnosu na budžet kojim su raspolagali u 2022. godini. Predmet vašeg interesovanja je stvar interne procedure jedne institucije, te vas shodno tome upućujemo da pitanja adresirate na Centar savremene umjetnosti”, poručeno je iz MKU.
Bonus video:
