Uručenjem nagrade "Zaloga" za životno djelo Dušanu Govedarici, obilježeno je 55 godina Književne zajednice (KZ) "Vladimir Mijušković" iz Nikšića.
Jubilej je bio povod i da se oda počast proznim stvaraocima Zajednice koja više od pola vijeka neumorno tka književne niti u gradu pod Trebjesom, ali i širom države i regiona. Ujedno, tom prilikom je upriličen i omaž počivšem Miroslavu Jovanoviću Timotijevu, književniku i jednom od osnivača KZ.
Predsjednik KZ, književnik Spasoje Bajović, podsjetio je na istorijat Zajednice i "prometejske rezultate" koje su ostvarili za 55 godina rada.
"To su stvaralačke godine zidanja duhovnog zdanja sa 55 čudesnih ogledala okrenutih visinama, sa 55 zastava išaranih energijom duha koje se slivaju pod veliku zastavu 'Zaloge' Vladimira Mijuškovića. Nikada se ranije na crnogorskim prostorima nije okupilo toliko nadarenih stvaralaca na jednom mjestu kao kod nas u Nikšiću 1968. godine", kazao je Bajović.
Članovi Zajednice su 1969. godine objavili zajedničku zbirku "Kaktusi" i od tada do danas, podsjeća Bajović, izdato je više od 650 naslova različitih žanrova.
"I danas u duhovnom hramu Vladimira Mijuškovića stvara tridesetak značajnih stvaralaca. Oni imaju aktivan odnos prema stvaralaštvu kroz ispoljavanje umjetničke slobode kao otpora raznim ideološkim uplivima", poručio je Bajović.
Zbog čega nagrada Govedarici, obrazložila je pjesnikinja Sofija Simović, članica predsjedništva Zajednice, koja je istakla da je Govedarica "gospodar pisane riječi, tvorac posebne lirike".
Pjesnik neobične aure, sagovornik i djetinjstva i mladosti, i mudrac, i osobenjak, i neodoljivi boem bez koga bi nikšićke kafane ostale bez duše, a umjetničko nebo nad Nikšićem ne bi imalo tako velike i duboke oči", kazala je Simović o Govedarici
"Pjesnik neobične aure, sagovornik i djetinjstva i mladosti, i mudrac, i osobenjak, i neodoljivi boem bez koga bi nikšićke kafane ostale bez duše, a umjetničko nebo nad Nikšićem ne bi imalo tako velike i duboke oči", kazala je Simović.
Govedarica je jedan od osnivača Književne zajednice, njen dugogodišnji predsjednik, a sada počasni, kaže Simović i ističe da je on sinonim za Zajednicu. Riječ je o pjesniku, proznom i dramskom piscu koji je živio i živi za poeziju i prozu.
"Nagrada pripada piscu posebnog kova, pjesniku metafizičke dubine, što našeg laureata dovodi do zvijezda, sasvim blizu Rista Ratkovića, Disa, Laze Kostića i drugih velikana pisane riječi", poručila je Simović i poželjela da Govedarica nastavi da "od riječi pravi magiju i da napiše pjesmu skuplju vijeka".
Laureat, koga bi s pravom mogli nazvati i pjesnikom i piscem zavičaja priznao je da "ne da muvi da padne na njegovu Goliju".
On je nakon uručenja nagrade rekao da Nikšić ima, više nego bilo koji drugi grad u Crnoj Gori, talentovanih pisaca. Iako je, kaže, došlo vrijeme da niti je popularno davati nagrade, niti ih primati, njega "Zaloga" obavezuje da je čuva.
"Mi smo u Književnoj zajednici uvijek radili sistematski - ako su nam 'posrnula' dva stvaraoca, mi smo obavezno našli zamjenu, njih četvoricu", kazao je Govedarica čije stvaralaštvo je "Zaloga" generacijama pisaca koji tek nastaju.
Govedarica je organizator brojnih kulturnih manifestacija, književnik čija su djela prevedena na 15 jezika, pisac u čijim knjigama nema laži.
"Ništa nijesam izmišljao. U 'Pometeniku' nijesam uspio da dovedem na tribinu junake mojih knjiga. A i bilo je to teško. Danas na selu nema više sagovornika - mladi otišli, a starih je sve manje. I jezik smo pokvarili i na selu više nemamo ljudi koji čuvaju taj jezik", riječi su laureata.
Žao mu je što se danas mlade generacije oslanjaju na stvari koje su od nekoga čuli, dok su se oni oslonili na pismenost. Želja mu je da Zajednica, kojoj je udahnuo dušu, konačno dobije svoj dom.
"Sve organizacije, i vladine i nevladine imaju prostor, samo mi nemamo".
Moderatorka večeri bila je istoričarka umjetnosti Kristina Radović, koja je podsjetila na biografije starije i mlađe generacije proznih stvaralaca, članova Književne zajednice, kao i biografije počivših proznih stvaralaca Zajednice. Podsjetila je da su u decembru "Zalogu" za umjetničko viđenje zavičaja dobili Milica Kralj, za poeziju, i Milovan Miki Radulović, za likovnu umjetnost.
Članovi KZ-a upriličili su i omaž Timotijevu, a riječ su uzeli Jovan Drašković, Spasoje Bajović, prof.dr Svetlana Kalezić Radonjić, mr Marijana Blečić, Milica Vukmanović Jovanović i dramski umjetnici Miro Nikolić i Dragiša Simović.
Davno zaslužio da se nađe u školskim udžbenicima
O liku i djelu književnika i uglednog profesora nikšićke Gimnazije Vladimira Mijuškovića, govorio je profesor Mihailo Perošević koji je istakao da je Književna zajednica zaslužna što se nije zaboravilo Mijuškovićevo ime i djelo.
Podsjetio je da je Mijušković, koji je rođen u Kunku kod Nikšića 1909. godine, prvu zbirku pripovjedaka "Gorštaci" objavio 1937. godine, a dvije godine kasnije, kao koautor, i prvu komediju. Njegova komedija "Moji đetići", dodaje Perošević, poslije "Gorskog vijenca" i "Balkanske carice" bila je najizvođenija predstava u Crnoj Gori do Drugog svjetskog rata, koja je igrala u Kraljevini Jugoslaviji na svim manjim i većim scenama.
Iako je napisao veliki broj drama i komedija, Mijušković je poznatiji kao pripovjedač, a njegova knjiga "Zaloga", po kojoj nagrada Književne zajednice nosi ime, djelo je koje je odavno zaslužilo da se nađe u udžbenicima za srednju školu, istakao je Perošević.
"Djelo koje u sebi ima sublimiran kompletan književni talenat Mijuškovića. Roman koji je riznica arhaizma, riznica Vukovog jezika. 'Zaloga' je pravi nastavak djela Stefana Mitrova Ljubiše", poručio je Perošević.
Podsjetio je da je pomenuta knjiga za dvadesetak godina doživjela tri reprint izdanja (dva je uradila Narodna bibliotenka "Njegoš", a jedno KZ), ali i da je i dalje tražena. Predložio je da se Mijuškovićeva zaostavština sistematizuje i objavi i dodao da ko zna kojim bi pravcem išla njegova bibliografija da nije preminuo u 54. godini.
I književnik Vojislav B. Mijušković, kome je njegov prezimenjak kratko bio profesor u Gimnaziji, podsjetio je na Vladimira Mijuškovića i ispričao anegdote vezane za njega. Iako je Kunak "melen kao kusur" zahvaljujući ličnostima iz istorije, a posebno Mijuškoviću, dodaje Vojislav, veliki je kao sunčev horizont.
Bonus video:
