Prije godinu dana Centar savremene umjetnosti Crne Gore pokrenuo je projekat Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja koji su osmislile i vode kustoskinje i konzervatorke Centra Natalija Vujošević, Anita Ćulafić, Nada Baković i Marina Čelebić.
Projekat je osmišljen kao interdisciplinarna platforma koja se bavi istraživanjem, istorizacijom i kontekstualizacijom Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja koja je bila dio nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito", a danas pripada fondu Centra savremene umjetnosti.
Laboratorija je pokrenula niz aktivnosti s ciljem prikupljanja, analize i digitalizacije dokumentarne građe u vezi s Kolekcijom, kako bi se proširila i nadgradila postojeća saznanja i učinila dostupnim široj javnosti i kako bi se ubuduće olakšalo istraživanje. Uporedo s tim, organizovan je niz izložbi, predavanja i radionica u zemlji i regionu, koji su ovu Kolekciju učinili ne samo vidljivom, već je i revitalizovali, budući da decenijama nije dobijala zasluženo mjesto u sferi javnog života Crne Gore, i pored toga što je imala neophodnu pažnju i brigu posvećenih kustoskinja.
Ova kolekcija je po svom karakteru i strukturi jedinstvena na svijetu, i kao takva predstavlja izuzetnu vrijednost ne samo baštine Crne Gore, već i mnogo šire, budući da je u središtu interesovanja mnogih internacionalnih istraživača, članova međunarodne akademske zajednice i savremenih vizuelnih umjetnika, naročito onih koji se bave savremenim arhivskim praksama, kao i praksama baziranim na postkolonijalnoj teoriji i dekolonizaciji.
Pokretanjem ovog projekta, stvorila se mogućnost stvaranja značajne međunarodne mreže kulturnih poslenika koji zajednički doprinose kvalitetnoj istorizaciji i kontekstualizaciji ovog fenomena, čuvajući i njegujući humanističke vrijednosti i načela na kojima i sama ideja Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja počiva.
Međutim, i pored svih ostvarenih rezultata i napora koji su učinjeni, kao i odgovorne odluke prethodnog Savjeta ustanove da se projekat nastavi do 2025. godine kako bi se uskladio sa načelima i standardima međunarodne saradnje, profesionalne korespondencije i pravovremenog planiranja, nastavak i kontinuitet ovog projekta nedavno su dovedeni u pitanje. Naime, projekat je trenutno zaustavljen usljed problema u vezi s usvajanjem Plana i programa ustanove, čime je onemogućeno učešće i promovisanje programa i aktivnosti u okviru unaprijed dogovorenih saradnji.
Važno je i napomenuti da projekat ima značajnu podršku i razumijevanje međunarodne akademske zajednice, koja u njemu vidi važan činilac u generisanju i širenju znanja o ovoj dragocjenoj Kolekciji, što potvrđuju brojna pisma podrške od strane institucija i pojedinaca upućena timu Laboratorije.
O svemu navedenom razgovaramo sa kustoskinjom Centra savremene umjetnosti i članicom tima koji vodi projekat Laboratorija Natalijom Vujošević.
Prije godinu dana tvoje koleginice i ti pokrenule ste projekat Laboratorija Kolekcije umjetnosti Nesvrstanih zemalja, koji je privukao veliku pažnju lokalne i međunarodne javnosti, a za kratko vrijeme postigao je niz važnih rezultata. Koliko je inspirativno raditi na ovakvom projektu i kako ti izgleda put koji ste prešle od ideje do realizacije?
- Važno je početi podsjećanjem da koleginice Anita Ćulafić, Marina Čelebić i Nada Baković decenijama vode brigu o kolekciji umjetnosti nesvrstanih zemalja. Anita i Marina bile su i članice kolektiva Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito". Nakon aktivnog učešća i doprinosa u radu galerije, nakon njenog gašenja i prelaska kolekcije u fond CSU nastavile su da vode brigu o ovoj kolekciji i arhivi, te su organizovale i kurirale veliki broj izložbi i publikacija. Njihovo iskustvo, znanje i rad neodvojivi su od istorijata i života kolekcije, i na iste se projekat Laboratorije nadovezuje, i njihov je kontinuitet.
Mislim da je važan dio projekta upravo taj da se on temelji na principu kontinuiteta, kao i na idejama i principima na kojima je nastala kolekcija kojom se bavimo. Ovo je za sve nas izuzetno dragocjena saradnja, kako zbog rada sa ovom vrijednom kolekcijom tako i zbog razmjene koju nam omogućava kolektivni rad i ukrštanje različitih generacijskih iskustava. Za nepunih godinu dana rada uspjele smo da pokrenemo i realizujemo veliki broj aktivnosti iz različitih segmenata, koji se kroz koncepcijsku strukturu projekta međusobno prepliću i nadopunjuju. Od početka rada, projekat je uspostavio međunarodnu saradnju, i vratio decenijama marginalizovanu, na svijetu jedinstvenu Kolekciju umjetnosti nesvrstanih zemalja, na radar internacionalne umjetničke i kulturne scene, gdje nesumnjivo i pripada.
Projekat je do sada okupio značajan broj istraživača, umjetnika, organizovano je nekoliko izložbi, ostvarena je saradanja sa muzejima i galerijama u Ljubljani, Zagrebu, Slovenj Gradecu, Skoplju, Londonu…, a u planu su i druge aktivnosti koje priču o projektu šire na vanregionalne okvire. Koje aktivnosti su do sada realizovane i koje su planu?
- U prvoj godini projekat je ostvario niz međunarodnih saradnji od kojih su već realizovane izložbe Kolekcija kao konstelacija, koja je predstavila izbor iz kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, u dijalogu sa djelima savremenih umjetnika i arhivskim materijalom, koncipirana je u saradnji sa slovenačkom kustoskinjom Bojanom Piškur, a domaća publika imala je priliku da vidi izložbu u galeriji Botanička bašta, u junu i julu 2022.
Saradnja sa sjajnom umjetnicom Jasminom Cibic ostvarena je kroz izložbu U ritmičkom afinitetu, predstavljenu u galeriji Centar u oktobru i novembru 2022, na kojoj je pored djela iz kolekcije prikazan nagrađeni umjetničin film Gift, kao i operski performans koji je Cibic realizovala u saradnji sa kompozitorkom Barbarom Kingom Majevskom, a izvele su ga soprani Zorana Latković, Milica Lalošević i Nataša Jovović.
Učestvovale smo i na izložbi Na čijoj si strani/za nesvrstane dekolonijalne konstelacije, Akto festival, Skoplje. Sarađivale smo i sa umjetnicom Irenom Lagator Pejović na njenoj izložbi Povezani pejzaži, koja se kroz istraživanje i proces bavila propitivanjem zajedničkog sjećanja i moguće budućnosti utopije mirne koegzistencije koju je zagovarao Pokret nesvrstanih.
Trenutno su aktivne četiri izložbe koje ko-kuriramo, u Londonu, Ljubljani, Slovenj Gradcu i Podgorici.
Izložba Kolekcije solidarne budućnosti trenutno se može pogledati u Muzeju moderne i savremene umjetnosti Koroška, Slovenj Gradec, a predstavlja dijalog Kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja sa Kolekcijom za mir, Koroške galerije nastale šezdesetih godina 20. vijeka, kao i intervencijama savremenih umjetnika među kojima su Irena Lagator Pejović, Ivan Šuković, Ana Hoffner, Nonument, Đorđe Balmazović (Škart), Jasmina Cibic… Ovu će izložbu publika, nadamo se, imati prilike da vidi od 6. aprila i kod nas, u Crnogorskoj galeriji umjetnosti "Miodrag Dado Đurić" na Cetinju, ljubaznošću Narodnog muzeja Crne Gore.
U Dvorcu Petrović može da se posjeti izložba Možemo li da pokušamo ponovo? Savremena umjetnost Bolivije, koju razvijamo u saradnji sa istoričarkom umjetnosti Vjerom Borozan. Ova izložba nas vraća u konkretnu izložbu Savremena umjetnost Bolivije koja je bila prikazana u Galeriji umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito" 1986. godine, i uvodeći u postavku arhivske materijale, predavanja i radionice i kroz izložbu promišljamo transformacije i promjene konteksta između dvije postavke. U okviru izložbe imamo i otvorenu čitaonu u kojoj se upoznajemo sa literaturom iz postkolonijalne teorije.
U Ljubljani je 28. februara otvorena izložba Vježbe u kolekciji. Na izložbi se, pored naše selekcije radova iz kolekcije nesvrstanih, 20 umjetničkih djela od 17 autora, mogu vidjeti i radovi crnogorskih autora Petra Lubarde, Ilije Šoškića i Dante Buu-a, kao i radovi autora različitih generacija, Aniša Kapura, Maje Bajević, Žan-Mark Bustamanta, Dušana Džamonje, Jasmine Cibic, Jelene Micić…
Široki koncept izložbe kustoskinje Bojane Piškur bazira se na promišljanju izlaganja umjetničkih kolekcija, na ideji da umjetnička djela i načini njihovog prikazivanja nisu statični ni trajni, te da ona zahtijevaju kontinuirano razmatranje i razmišljanje o njima, i njihovo vježbanje u različitim međusobnim odnosima i konceptima.
Izložba Konstelacije višestrukih želja u Mosaic Rooms u Londonu prvo je predstavljanje djela iz Kolekcije nesvrstanih u Velikoj Britaniji. Na ovoj izložbi se pored četiri odabrana autora iz kolekcije nesvrstanih predstavljaju i umjetnici i kolektivi mlađe generacije.
Izložba predstavlja spoj arhivskih materijala i već postojećih i novonaručenih umjetničkih djela koja uspostavljaju veze između perifernih geografija, a njihov susret aktivira promišljanje odnosa između vremena i sjećanja.
Projekat je predstavljen na međunarodnoj konferenciji Zbirka kao glagol, u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu, gdje sam održala predavanje o našem projektu i radu sa kolekcijom.
Aktivan je i edukativni program u kom su održana predavanja naših gostiju Bojane Videkanić, Andreje Hribernik, Vjere Borozan, Bojane Piškur. Takođe, u produkciji je serija radova Jasmine Cibic, inspirisanih zbirkom nesvrstanih zemalja, a realizovanih u saradnji sa Kibla studiom iz Slovenije, koji će narednih godina biti predstavljeni muzejskoj publici širom svijeta.
Trenutno radimo na godišnjoj publikaciji projekta, koja će objediniti dosadašnjii rad. Za oktobar pripremamo izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Zagreb. Za jesen su planirana gostovanja uglednih istraživača i umjetnika Ane Hoffner, Jelene Vesić i Sema Duranta, koji će u saradnji sa Laboratorijom realizovati izložbe i istraživanja kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja, i crnogorskoj publici predstaviti svoj rad. U komunikaciji smo sa Muzejom Afričke umjetnosti iz Beograda, i planiramo sa njima zajedničke projekte i razmjene.
Takođe, kontinuirano radimo na istraživanju i obradi materijala i arhiva Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito".
Veoma je važno što je ta saradnja utemeljena na recipročnom odnosu, na ravnopravnoj razmjeni znanja i iskustava, posebno novih saznanja koja proizlaze iz istraživanja pojedinaca, koja se dijele sa svim zainteresovanim ljudima. Taj metod, na određeni način, čuva i širi znanje o Kolekciji, ono ne ostaje ekskluzivno samo za uzak krug istraživača. S druge strane, ostvarivanje kontinuiteta čini se jednako važnim.
- Dio na koji smo naročito ponosne je upravo primjenjivanje politike reciprociteta u projektu, koja se odnosi na ravnopravnu razmjenu znanja i vrijednosti. Pored međugeneracijske razmjene znanja i iskustva u samom timu projekta, ovaj princip primjenjujemo i na relacije sa svim spoljnim saradnicima, tako da se razmjena znanja i učenje kroz procese projekta neprekidno odvija. Kroz saradnju sa gostujućim istraživačima i umjetnicima, te implementaciju istraživanja o Kolekciji umjetnosti nesvrstanih zemalja u njihove istraživačke i umjetničke prakse, proizvodi se znanje i informacija o kolekciji i širi se kroz međunarodnu akademsku i kulturnu mrežu.
Takođe, ovaj segment omogućuje praktikovanje edukativnog dijela projekta u kojem svaki od gostiju istraživača kroz predavanja i radionice prenosi znanje stručnoj i zainteresovanoj publici, koja na taj način ima mogućnost da se upozna sa istraživačkim, teorijskim i umjetničkim radom iz oblasti postkolonijalnih i dekolonijalnih teorija i praksi, koji se ne mogu naći u literaturi dostupnoj u Crnoj Gori, kao ni u zvaničnom obrazovanju, a predstavljaju najuticajniji talas na internacionalnoj sceni kulture poslednjih decenija. Kroz izložbene programe i razmjene sa muzejima savremene umjetnosti i srodnim kolekcijama, kao i nezavisnim organizacijama kolekcija umjetnosti nesvrstanih zemalja, predstavlja se internacionalno. Takođe se u okviru internacionalnih izložbi projekta predstavlja i rad savremenih umjetnika iz Crne Gore.
Principi na kojima je koncept projekta građen jesu principi razmjene, solidarnosti i uvažavanja različitosti na kojima je građena i Galerija umjetnosti Josip Broz Tito. Takođe i na institutu poklona, u produkciji je serija radova Jasmine Cibic, inspirisanih zbirkom nesvrstanih zemalja, Jasmina Cibic je u dogovoru sa projektom Laboratorija odlučila da donira dva rada kolekciji, što je, imajući u vidu njene internacionalne reference, veoma važan doprinos kvalitetu i značaju zbirke CSUCG.
Projekat Laboratorija trenutno je zaustavljen uslijed problema u vezi s usvajanjem Plana i programa ustanove za 2023. godinu, što je apsurd samo po sebi, imajući u vidu njegovu uspješnu realizaciju do sada i činjenicu da je potrebno više ovakvih projekata koji teže dugoročnim učincima, koji se zalažu za kontinuirani, dvosmjerni proces učenja i komunikacije i stalnu razmjenu iskustava i znanja. Djeluje poražavajuće da mu se ne pristupa s dosljednom pažnjom.
- Postizanje kontinuiteta u radu i razvoju, kao i u komunikaciji i stvaranju veza sa internacionalnim partnerima jedan je od najvažnijih uslova za kvalitetno realizovanje projekata, no, u okolnostima čestih promjena rukovodećih struktura, a bez jasne misije i vizije, te dugoročne programske politike institucija kulture, takođe je i najveći izazov.
Situacija u kojoj se trenutno nalazimo i kroz koju prolazi projekat je zaista skandalozna i neshvatljiva. Nijesam sigurna ni da je mogu ili umijem objasniti, kako sebi tako i drugima.
Projekat upravo zbog svoje međunarodne komponente i uspješnog rada produžen do 2025, odlukom savjeta Centra savremene umjetnosti na sjednici 25.7.2022, uz obavezu da se na godišnjem nivou usklađuje sa budžetom. Ova odluka donešena je upravo da bi se nesmetano mogle kako dogovarati tako i sprovoditi aktivnosti projekta i uskladiti se sa principima rada većine međunarodnih institucija kulture čiji se programi planiraju koncepcijski i godinama unaprijed. Pored ove odluke koja je i dalje na snazi, projekat je ponovo predat na usvajanje sa kompletnim godišnjim programom Centra, zbog čijeg neusvajanja ili odloženog usvajanja su blokirane sve realizacije.
Tako nam uprava nije odobrila odlazak na otvaranje izložbe Vježbe u kolekciji na kojoj smo radile od juna mjeseca, i za koji su troškovi puta i smještaja obezbijeđeni od strane Muzeja savremene umjetnosti Ljubljana. Nijesmo u mogućnosti da promovišemo izložbe u Ljubljani i Londonu, na koje bi svaka razvijena i odgovorna institucija kulture i njeni djelatnici trebali biti ponosni. Za šesti april je zakazano otvaranje izložbe Kolekcije solidarne budućnosti, koju smo realizovali u saradnji sa Muzejom moderne i savremene umjetnosti Koroška iz Slovenije, koja je u njihovom muzeju otvorena uz najveće počasti, visoke predstavnike ministarstva kulture i gradonačelnika…
Za oktobar planiramo izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Zagreb. Trenutno nam nije omogućen rad na pripremi ovih važnih i zahtjevnih projekata.
Obratile smo se na sve moguće adrese ovim povodom, upravi institucije, savjetu, resornom ministarstvu i na kraju i kabinetu premijera. Situacija je nepromijenjena.
Projekat je dobio veliku podršku kolega iz međunarodne akademske i kulturne mreže. Više od stotinu potpisa i pisama podrške stiglo je na našu adresu, i još uvijek stižu. Podrška stiže sa svih strana svijeta, iz različitih konteksta i iskustava, ali svi su jednako šokirani situacijom u kojoj smo se zatekle.
Izuzetno nas povrjeđuje i uznemirava odnos koji se pokazuje prema radu i rezultatima koje smo postigle. Teško je shvatljivo da se ovako nešto može desiti u 21. vijeku, i to u kulturi.
Pitamo se kakvi interesi mogu da stoje iza ovakvih postupaka i odluka, i čiji su to interesi?
Što institucija Centar savremene umjetnosti Crne Gore i kultura Crne Gore dobijaju ovakvim odlukama, i da li oni koji ih donose rade u interesu kulture Crne Gore, i u javnom interesu njenih građana?
Mene lično, mnogo toga što se dešava oko nas u kontinuitetu, te pravac u kom se sve ubrzano kreće obeshrabruje i plaši. Naročito kao majku djevojčice od 16 godina koja u ovoj sredini i kulturi sazrijeva. Plaši me ovakav odnos prema radu i rezultatima u kulturi, i što nam to govori o našem društvu, i da li se Crna Gora više može nazvati društvom?
I dalje očekujemo da će se od strane nadležnih uložiti napor da se ova apsurdna situacija prevaziđe, te da će se naći način da se naš rad i razvoj projekta nastavi, jer je to jedino razumno i civilizovano rješenje, u interesu institucije Centar savremene umjetnosti, i zasigurno je u interesu kulture Crne Gore.
Jer, u čijem bi interesu mogao biti drugačiji ishod?
Bonus video:
