Samostalna izložba crnogorske vizuelne umjetnice Irene Lagator Pejović “Prostranstva ljubavi”, biće otvorena večeras u Umetničkoj galeriji “Nadežda Petrović” u Čačku, u 18 časova.
Izložba je segment programa “Nagrađeni na Memorijalu” i priređuje se u okviru jubileja 150 godina od rođenja Nadežde Petrović. Lagator Pejović laureat je Memorijala 2007. godine, a kao jedina crnogorska predstavnica učestvovala je i na međunarodnoj izložbi “Nagrađeni na memorijalima - od XX do XXX Memorijala Nadežde Petrović”.
Iako je samostalna izložba trebalo da se desi mnogo ranije, s obzirom na to da je Lagator Pejović nagrađena 2007. godine, postavka je dugo planirana i sada dolazi na red.
Kako tematski, tako i prostorno, ovi istraživački radovi obuhvataju teme inflacije, rada i znanja, a bave se kompleksnošću i protivrječnostima stanja današnjice, u kojoj više ne možemo poricati krajnju hitnost kritičkih ekonomskih i ekoloških prodora”, ističe kustoskinja iz Poljske Patricija Rilko
"’Prostranstva ljubavi’ samostalna izložba Irene Lagator Pejović, prikazuje raznolik izbor iz novijih radova umjetnice, uključujući i nove artivističke radove. Kako tematski, tako i prostorno, ovi istraživački radovi obuhvataju teme inflacije, rada i znanja, a bave se kompleksnošću i protivrječnostima stanja današnjice, u kojoj više ne možemo poricati krajnju hitnost kritičkih ekonomskih i ekoloških prodora”, ističe kustoskinja iz Poljske Patricija Rilko.
Pored Rilko, kustoskinja je i Julka Marinković, a na otvaranju izložbe će govoriti Branislav Dimitrijević i Mirjana Šijačić-Nikolić.
”Za naziv izložbe ‘Prostranstva ljubavi, umjetnica kao jednu od referentnih tačaka uzima knjigu radova sa literarnih konkursa iz 1985. na temu Narodnooslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji, veće jednakosti i solidarnosti. Primjera radi, jedan od tih tekstova je napisala učenica osnovne škole. Ona s nama dijeli razmišljanje šta bi učinila da je na mjestu Ronalda Regana, i neustrašivo zamišlja vrijeme bez sukoba, ratova, granica i bitaka. Ipak, imajući u vidu našu skoriju istoriju i, što je još važnije, realnost današnjice, uz rastuće cijene življenja i uvijek prisutne ratove, čini se dalekom i nedostižnom mogućnost da se postignu njena nevina detinja žudnja, hrabrost i svjetlost”, ističe Rilko.
Kustoskinja dodaje i da se otvaranje izložbe događa na dan sjećanja na nacističko bombardovanje Narodne biblioteke Srbije 6. aprila 1941. godine, kada je uništeno više od 600.000 knjiga, rukopisa, povelja, dokumenata, novina, periodike…
Lagator Pejović spada među rijetke crnogorske umjetnike koji se direktno upuštaju u analiziranje, svjedočenje i dokumentovanje sadašnjosti, a sa posebnim osvrtom i sluhom za njegovanje prošlosti. “Vijestima” je kazala da je cilj njenog djelovanja zapravo ponovno postavljanje pitanja o tome šta umjetnost predstavlja i kako kroz umjetnost prikazati realnost, na izazovan ali i kritički način.
”U mom slučaju u pitanju je činjenje vidljivim neupadljivih i paradoksalnih situacija, jezičkih i sistemskih konstrukcija, koje naizgled djeluju nebitno. Analiziram ih i razrađujem, i tretiram urgentna pitanja našeg vremena koja se tiču okruženja, nestabilnosti sistema, krhkosti ljudske egzistencije, memorije i istorije. Nastojim ponuditi objektivnu sliku vremena kojem svjedočim i pomoću takve, objektivne slike pronalazim nadu, utopiju kao imaginaciju bolje stvarnosti pomoću koje se bavim sadašnjošću i pokušajem da se svaki pojedinac harmonično uključi u društveni život. Razumijevanje prošlosti i sadašnjosti je zato i pogled unaprijed”, istakla je Lagator Pejović.
Izložba je u širem smislu koncipirana u odnosu na pojam i proces knjige kao veličanstvenog izuma čovječanstva, ali i svjedoka i posrednika njegove paradoksalne instrumentalizacije. U užem smislu, izložba polazi od rada “Izvan sjećanja” koji je osvojio Nagradu 24. Memorijala Nadežde Petrović 2007.
”Umjetnica se direktno bavi svakim od ovih pitanja kroz odnos istorije prema savremenosti i umetanje kako vlastitih tako i tuđih veoma ličnih iskustava, dok istovremeno razobličava pripovijedanje na koje smo navikli. Ona snažniji glas daje transdisciplinarnim perspektivama, društvenim tranzicijama, kao i znanju koje je zaštitnički nastrojeno prema životnoj sredini. Lagator otkriva rastuću napetost između društvene odgovornosti, razmjene u zajednici i prirodnih resursa naspram naširoko prihvaćenih političkih agendi utemeljenih na toksičnim, heteropatrijarhalnim mehanizmima koji promovišu nejednakost u raspodjeli informacija, rada, novca i prirodnih depozita”, smatra Rilko.
Rad propituje aspekte sjećanja na djelo i lik Nadežde Petrović, savremene istorije, umjetnosti i ekonomije, a tako i izložba referiše na specifičnosti i kontekste jugoslovenskog samoupravnog i postjugoslovenskog tranzicijskog prostora.
”U svojim radovima se bavim pitanjima društvene odgovornosti i njene vidljivosti i funkcionalnosti u svakodnevnom životu. Podstičući učešće publike i empatiju prema svim tim temama pokušavam učiniti vidljivim kako se oblikuje sadašnjost i kako ona komunicira sa našim čulima”, kazala je Lagator Pejović umjetnica, a Rilko dodaje:
”Ne samo da razmatra višestruke perspektive i glasove i čini ih vidljivim pomoću umjetničkih sredstava, na konceptualno precizne i kontekstualno ekspanzivne načine, već, što je najbitnije, nudi nam stvarne modele alternativne ekonomije za nezaposlene, ili definisana rješenja za obrtanje vijugave spirale ekološkog kolapsa kroz male inicijative na osnovnom nivou, kao što je mogućnost sađenja tačno određenih biljaka kako bi se izvlačili teški metali iz tla i zagađenih područja. U svom angažovanom pristupu, Lagator postavlja ove materijalizovane priče u istinskom prisustvu briga koje more naše doba”, ističe kustoskinja.
U svom angažovanom pristupu, Lagator postavlja ove materijalizovane priče u istinskom prisustvu briga koje more naše doba”, ističe kustoskinja
Prateći program izložbe obuhvata i predavanja: Monike Lajš Kisl ”Dva grada - Dama razum i pisanje istorije” 19. aprila u 18 časova i Tonija Hildebrandta ”Sanjanje napred - kategorije ne-linearnog i ne-cirkularnog vremena”, 19. maja u 18 časova, u galeriji u Čačku.
Bonus video:
