Kontrabasistkinja Aleksandra Trifunović nastupiće večeras u 20 časova u kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore (MCCG) uz klavirsku pratnju Senke Simović. Trifunovićeva će održati koncert u sklopu ciklusa “Mladi muzičari”, u organizaciji edukativnog sektora MCCG, a ulaz je slobodan.
Kontrabas je počela da svira sa petnaest godina, a srednju školu završila je u klasi prof. Veljka Belevića. Upisala je Fakultet umetnosti u Nišu 2014. godine, a na brojnim festivalima osvajala je nagrade. Osnovne i master studije iz kontrabasa završila je na Muzičkoj akademiji u Nišu uklasi profesora Ljubinka Lazića. Angažovana je kao nastavnica u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u Podgorici. Učestvovala je i u mnogim projektima kao član akademskog orkestra, a honorarno sarađuje i sa Beogradskom filharmonijom.
”Na repertoaru će se naći ‘Kadenca’, djelo za solo kontrabas, finskog kontrabasiste i kompozitora Tepo Hauta-ahoa, ‘Sonata za kontrabas i klavir’, jedno od prvih djela posvećenih ovom instrumentu od strane internacionalno priznatog kompozitora Paula Hindemitha; zatim ‘Sonata 1963’ za kontrabas i klavir američkog kompozitora i kontrabasiste Frank Protoa, sa uporištem u džez muzici, kao i djelo ‘Run Rondo’ crnogorskog kompozitora Senada Gačevića”, otkriva Aleksandra u razgovoru za “Vijesti” šta će to sve publika imati priliku da čuje.
Za razliku od ostalih instrumenata koje muzičari počinju da sviraju veoma rano, Aleksandra se sa kontrabasom susrela tek u 15. godini. No, iako ovaj instrument nije čest izbor pripadnica ljepšeg pola, Aleksandra je odlučila da svoj talenat upravo pokaže svirajući isti.
”Sa kontrabasom sam se susrela u srednjoj školi. Prije toga sam svirala klavir. Nijesam imala predrasude da to nije instrument za ženu. Prilagodila sam se tehničkim zahtjevima i dimenzijama instrumenta”, ističe ona.
Tehnika sviranja kontrabasa je znatno ograničena, raspon mali, a pragova nema, ali to ne znači da se na ovom instrumentu ne mogu svirati virtuozne dionice. Trifunović objašnjava da je širok spektar mogućnosti izraza kroz muziku, posebno s protokom vremena...
”Vremenom je način sviranja kontrabasa evoluirao, pa je sviranje virtuoznih dionica postala praksa. Pored toga, brojna su izražajna sredstva koja se koriste u savremenoj muzici”, napominje sagovornica “Vijesti”.
Kontrabas kao instrument dosta je prisutan u klasičnoj muzici, ali uglavnom kao instrument koji je dio gudačkog sastava i pratnja. Prema riječima Aleksandre, nije teško naći i sastaviti reprtoar za cjelovečernji koncert.
”Prvi radovi za kontrabas kakvog danas znamo javljaju se u klasicizmu. U romantizmu i kasnije, to postaje učestalije. Ovom instrumentu su pažnju uglavnom posvećivali kompozitori kontrabasisti: Šperger, Botezini, Kusevicki, Mišek. Vremenom se javljaju i djela internacionalno priznatih kompozitora kao što su: Vanhal, Hindemit, Rota, Tubin, Ksenakis, Gubajdulina. Nije teško naći repertoar. Uvijek imamo mogućnost sviranja transkripcija ukoliko želimo”, priča Trifunović.
Kontrabas je bio inspirativan crnogorskom kompozitoru Senadu Gačeviću koji svoj posljednji opus posvetio ovom instrumentu. Kao što je već najavila, Aleksandra će večeras imati priliku da svira djelo “Run Rondo”, a ranije je na koncertima izvodila i njegovu Sonata za kontrabas i klavir (Fantazija).
”Imamo sreću da je jedan od naših najistaknutijih kompozitora posvetio opus ovom instrumentu. Sonata za kontrabas i klavir, kao i ‘Run rondo’ su formom ozbiljna djela sa značajnim zvučnim i tehničkim zahtjevima koja nose prepoznatljiv stil Gačevićeve muzike. Lijepo je izvoditi muziku koja nam se dopada, a da je takođe dio nacionalne kulturne baštine”, smatra muzičarka.
Ipak, kontrabas kao instrument ne veže se isključivo za klasičnu muziku. Često je prisutan u džezu, bluzu, rokabiliju, tradicionalnoj muzici, a na pitanje koliko je zanimaju ostali žanrovi, Aleksandra odgovara:
”Ostalim pravcima se nijesam dovoljno bavila. Rekla bih da je to na nivou hobija. Za sada sam fokusirana na klasičnu muziku”, zaključuje Aleksandra Trifunović.
Bonus video:
