Pisac iz Slovenije, Goran Vojnović, bio je specijalni gost na otvaranju 17. Međunarodnog sajma knjiga i obrazovanja koji se održava pod sloganom "100.000 razloga da dođeš".
On je pokušao da motiviše građane i sve ljubitelje knjige da posjete sajam, rekavši: "Kad pročitate knjigu, ona vas prisjeti na nešto što ste zaista znali, ali o čemu niste razmišljali, ili što ste možda zaboravili. Knjiga vas upoznaje sa samim sobom i sa svijetom u kom živite. Zato bi bilo dobro da uzmete u ruke što više knjiga i da ponovo upoznate i sebe i svijet. Uživajte čitajte, kupujte knjige, posuđujte ih, darujte ih i provodite se uz knjige i sa knjigama".
Vojnović je rođen 1980. u mješovitoj porodici, u Ljubljani. Kolumnista je i režiser, scenarista, autor poznatih djela. Široj publici postao je poznat po svom prvom romanu, a kasnije i filmu, pod nazivom "Čefurji raus". Ovim djelom pisac je u Sloveniji privukao pažnju čitalaca i kritičara, pa čak i Ministarstva. Osvojio je nagradu Prešernove zaklade i nagradu Kresnik, te doživio i vrlo uspješnu pozorišnu adaptaciju.
Vojnović je na sajmu predstavio svoj književni rad. Za sebe kaže da je uglavnom pisac, iako pored toga, radi na filmovima i u pozorištu, piše za novine.
"Kako sam stariji, sve više film sagledavam kao haos, a manje kao avanturu, kao nešto što bi me posebno privuklo u ovim mojim godinama. Pored toga, taj život pisca se dobro da uskladiti sa porodičnim životom i malom djecom. Volio bih da se mogu baviti samo pisanjem, ali eto, moram da posjećujem sajmove knjiga i ostalo", rekao je Vojnović na sajmu.
Kada govori o naslovima svojih romana, kao što su "Balkanci napolje" (početni naslov je bio "Čefurji raus"), "Smokva", "Jugoslavija moja dežela (domovina)", pisac kaže da smatra da je naslov ključ romana, na osnovu kojeg roman treba čitati.
"Naziv romana kao što je u "Čefurji raus" (Čefurji je negativni naziv za doseljenike iz južnih republika SFRJ), predstavlja djelo u kojem su riječi grube, ružne, često vulgarne. Ali poruka je ipak drugačija. "Čefur" upozorava čitaoce da ne treba sve riječi u romanu razumjeti bukvalno, već tražiti poruku iza tih riječi", objasnio je Vojnović.
Što se tiče njegovog drugog romana, "Jugoslavija moja domovina", za koji pisac kaže da je nastao pod naslovom "Kosovo republika, Istra kontinent", početni naslov je bio pravi, jer, kako kaže, govori o onim vremenima kada je to bio popularan grafit, koji je moguće bilo uzeti za naslov knjige. Međutim, zbog nepoznatih pojmova publici, Vojnović je morao da smisli nešto "manje provokativno", a što se istovremeno može efikasnije prodati.
"Predložili su mi da stavim u naslovu 'Balkan', ali u to vrijeme 2011. godine Balkan je značio sve i ništa, izgubio je svoj provokativni naboj, privlačnost. Nakon toga, shvatio sam da u nazivu Jugoslavija, nešto još uvijek zagolica, ima provokativnog. Stoga, taj naslov je pravi za roman o ratu, o raspadu zemlje, o čemu se tad nije pričalo. Meni se učinilo da te teme nema, to nikoga ne zanima, zato će i moći nekoga da isprovocira", pojasnio je pisac.
Uspjeh romana Vojnović je objasnio time što se u to vrijeme desio pokret desnice, antikomunizma. Naredne godine je čak dobio Nagradu za najbolji roman godine, te je privukao pažnju političara, a mnogi su rekli da je roman "pokušaj državnog udara".
Bonus video:
