Likovni događaj ljeta, kako je veliku retrospektivnu izložbu slika "Pozornica snova" višestruko nadarenog i afromisanog umjetnika Zorana Mujbegovića nazvao predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenmović koji ju je i zvavnično inaugurisao, otvorena je sinoć u JU Muzej i galerija Tivat.
Izložbu je JU Mjuzej i galerija priredila u saradnji sa Udrušenjem "Šta hoćeš" iz Beograda, a na oba nivoa tivatske galerije publika je u prilici da pogleda više desetina Mujbegovićevih radova u raznim tehnikama, iz raznih faza njegovog umjetničkog opusa.
"Pozornica snova" upriličena je povodom velikog jubileja - 50 godina stvaralaštva ovog svestrano nadarenog umjetnika, rodom iz Krtola kod Tuvta, a kojeg je ljubav prema raznim granama umjetnosti vodila širom bivše Jugoslavije gdje se afimrisao kao slikar, dizajner, scenograf, arhitekta, urbanista, astrolog, numerolog, pisac i pjesnik.
Zoran Mujbegović rođen je 7. februara 1950. u Beogradu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi profesora Stojana Ćelića.
Samostalni je umjetnik od 1975. godine. Izlagao na 42 samostalne i preko 30 grupnih izložbi u zemlјi i inostranstvu. U periodu prije građanskog rata u Jugoslaviji bio je scenograf na TV Beograd, animator u studiju Centar filma, dizajner i ilustrator izdavačke kuće Jugoslovenska revija, dio višestruko nagrađivanog dizajnerskog tima Jugoslavija filma, urbanista u timu Centra za planiranje urbanog razvoja na preko 20 urbanističkih studija.
Jedan je od osnivača, urednik i dizajner izdavačke kuće Arion, najuspješnijeg privatnog izdavačkog preduzeća u SFRJ.
Ovaj svojevrsni "renesansni čovjek" je bio vlasnik kafića, antikvarnice, više izdavačkih kuća, uređivao i vodio program, dizajnirao svašta za svakoga. Dobitnik je najprestižnije međunarodne nagrade za urbanizam Američkog instituta za arhitekturu i urbanizam 1993. godine, kao koautor projekta. Objavio je četiri romana i dvije knjige poezije.
"Postoje različite vrste umjetnika. Kada je uz pitanju rad Zorana Mujbegovića, što mogu svjedočiti i kroz ličnu saradjnu sa njim, smatram da je riječ o najkreativnijem stvaraocu kojeg sam imao priliku da upoznam. U pitanju je renesansni stvaralac koji se bavi astrologijom, numerologijom, likovnim stralaštvom, arhitekturom, urbanizmom, dizajnom, pa evo i muzikom. Kada se malo bolje zagledate u Zoranove slike, vidjećete da je izložba i napravljena na taj način da ispriča priču o Zoranu i njegovoj umjetnosti i kako je doživljava. Iako nisam likovni kritičar, niti teoretičar umjetnosti, daću sebi za pravo kao neko ko prati njegov rad da kažem da je njegov doživljaj umjetnosti nošen iskonskom željom da donese ono što se zove zlatni presjek, ili božanski presjek. On ga donosi kroz baštun krtoljskih kapetana, koji dijeli na većini njegovih slika nadrealno od realnog, svevremeno od savremenog. To ćete naći na svakoj njegovoj slici. Zoran na neki svoj način, kroz školjke i vječite spirale donosi pno što se u matematici zove Fibonačijv niz. Kroz ove svevremene principe i svoju specifičnu poetiku Zoran donosi svoju umjetničku priču koja govori o Krtolima i ostavlja bez daha u spoznaji da je ovakav stvaralac naš savremenik. Na svom putu od rodnih Krtola, Kakrca i Bjelila, pa do Valjeva gdje sada živi, Mujbegović je napisao i više knjiga posvćenih svom rodnom kraju, a ovom sjajnom izložbom, možemo reći, i vrhunski zaključio ovaj dio svog bogatog opusa", kazao je otvarajući izložbu Komnenović koji je ranije kao predsjednik "Matice Boke", sa Mujbegovićem sarađivao na nizu likovnih, književnih i dokumentarističkih projekata.
Inače, na izložbi je tivatskog publici predstavlјena i monografija "Pozornica snova" posvećena slikarstvu Zorana Mujbegovića u izdanju "Matice Boke" -reprezentativno izdanje koje pored odabranih reprodukcija u sebi nosi mišlјenja nekih od najvažnijih likovnih kritičara bivše Jugoslavije o njegovom radu.
Izložbu, čiji je kustos reditelј Rastko Šejić, kao dio postavke prati i originalna ambijentalna muzika koju je Zoran Mujbegović komponovao, kao i kratki dokumentarni film "Na veslu priča: Otimanje života" čiji je Mujbegović protagonista.
Obraćajući se brojnoj okupljenoj publici koja mu je na taj način čestitala veliki jubilej - pola vijeka umjetničkog stvaralaštva, Mujbegović je poručio da je na ovaj način "dosanjao svoje snove".
"Sanjate cijeli život, imate neke snove, i onda to doživite u Tivtu. Kraj snova i početak nekih drugih. Nemam dovoljno riječi da se zahvalim, prije svih, Muzeju i galeriji Tivat i Opštini Tivat. Znate kako, ja sam u Tivat dolazio sa šest godina iz Krtola, odakle mi je majka, i imao sliku grada izlazeći sa radničkog broda. I evo me sada ovdje, sa odsanjanim snovima", istakao je on.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić naglasila je da je za institiucija saradnji u saradnji sa sa kustosem Rastkom Šejićem iz Udruđženja "Šta hoćeš", posvećeno radila na pripremi izložbe povodom 50 godina stvaralaštva akademskog slikara Zorana Mujbegovića.
"Stvaralački opus umjetnika ogleda se u elementima kulturne baštine Boke Kotorske koja je vidljiva na autorovim slikama i predstavlja svojevrstan zapis. Pored umjetničke vrjednost, okupane posebnim senzibilitetom prema moru, barci, obali, tradiciji, kamenim palatama, autor je prenosio unutrašjni dojam Boke kotorske, kao jednog grada i cjeline, na platno, stvarajući priču ogledanu kroz prepoznatljive simbole- kamen, školjka, drvo, slikar je iznio svoj tumečenje života kroz semiotiku slike. Na dva galerijska nivoa prikazano je sto radova, sto autorovih priča ispisanih četkicom, a film 'Na veslu priča' otkriva da je za slikara ljubav pokretač svega", kazala je Đukić.
Istakavši da je Boka Kotorska "najljepše mjesto na svijetu" kustos izložbe i Mujbegovićev saradnik u brojnim umjetničkim programima Rastko Šejić, naglasio je da se identitet Boke vidi na ovoj izložbi.
"Vidite ga u svim detaljima, vidite ga u onome što Zoran donosi od početka svog rada do danas. Ljudi koji vole umjetnost uvijek vole ono što su korijeni. I ova izložba je čitavo vrijeme priča o korijenima. Ono što nm je Zoran kroz svoje slike i svoje različite kompleksne, manje kompleksne, složene, isprepletane igre, jeste simbolika koju nosi praktično iz djetinjstva. Skoro da nema slike na kojoj nma školjke ili ribe. To je ta veza koja je prepoznatljiva svuda, i to ove slike čini potpuno drugačijim, kada vidite Mujbegovićevu sliku, vi znate da je to njegova slika. O tome su pisali i brojni kritičari, što smo sve sabrali u monografiji koja se takođe zove 'Pozornica snova', koju ovdje možete vidjeti", istakao je Šejić dodajućii da je Mujbegović jedan od važnijih modernih tivatskih, ali i uopšte, jugoslovenskih slikara.
Bonus video:
