Da li baba jedne od čuvenih "liverpulski buba" Džordža Harisona vodi porijeklo iz sela Sandalj kod Valjeva u Zapadnoj Srbiji, da li je Džon Lenon romskim sviračima iz valjevskog naselja Brile "maznuo" melodiju za kasniji veliki hit Bitlsa, pjesmu "Ob-La-Di, Ob-La-Da", jesu li čuvene naočare s okruglim okvirima "lenonke" ili pak "dražinke", te da li se u kasarni JNA u Mostaru preko razglasa puštala muzika Bitlsa ?
Odgovore na sva ova pitanja daje izuzetno duhoviti i višeznačni cjelovečernji dokumentarni film "BitlVania" u produkciji Udruženja "Šta hoćeš" iz Beograda, a koji je u četvrtak veče premijerno prikazan u Crnoj Gori, na projekciji u DTV-u "Partizan" u Tivtu.
Crnogorska premijera ovog dokumentarca održana je u sklopu pratećeg programa velike retrospektivne izložbe priređene povodom pola vijeka umjetničkog stvaralaštva akademskog slikara Zorana Mujbegovića, a koju likovna publika ima priliku posjetiti u galerijskom prostoru ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
Mujbegović koji je po majčinoj linjiji, rodom iz Krtola kod Tivta svestrani je umjetnik – slikar, dizajner, pisac, pjesnik, muzičar, arhitekta, urbanista, astrolog i numerolog, a jedan je od idejnih tvoraca originalnog festivala "BitlVanija" koji se od 2014. održava u Valjevu - gradu gdje Mujbegović živi i stvara posljednjih godina.
Naime, "BitlVanija" je kao festival nastala u Valjevu koje i danas živi u ritmu rokenrola i sa tekstovima pjesama koje su čuvene Bitlse – muzički četverac iz Liverpula, učinili najvećim bendom svih vremena.
Sve je nastalo na inicijativu velikog poklonika Bitlsa – jendog od valjevskih oriđinala Slavena Batočanina – vlanika trgovine mesnim prerađevinama i poznatijeg kao "Kralj duvanskih čvaraka".
On je svom prijatelju Mujbegoviću prije nekoliko godina predložio da zajedno u Valjevu naprave nešto posvećeno njegovoj omiljenoj muzičkoj grupi, što je stari roker i hipik Mujbegović, iako lično poklonik Roling Stonsa, sa oduševljenjem prihvatio.
Mujbegović je iz toga, osmislio čitav festival oko navodnih višekratnih posjeta članova Bitlsa, a tom zapadnosrbijanskom gradiću sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka i navodnog učešća Džona Lenona, Pola Makartnija, Džorža Harisona i Rigno Stara u gotovo svim aspektima svakodnevnog života jednog malog socijalističkog gradića u tada komunističkom dijelu Evrope.
Iz ove potke je nastao vrlo popularni i multidisciplinarni festival koji je okupio brojne umjetnike, muzičare ali i brojne poklonike ritma rokenrol muzike iz cijele Srbije.
Dokukmnetarni film "BitlVAnija" reditelja i scenariste Rastka Šejića je korak dalje u dokumentarističko-fantastičnoj razradi priče ispletene oko ove originalne umjetničke ideje i svojevsrne socio-kulturološke provokacije.
"Teza cijele priče, čija istinitost leži u želji i pravu da maštamo i sanjamo, da je u selu Sandalj pored Valjeva rođena baba Džordža Harisona, zbog čega su Bitlsi početkom i sredinom šezdesetih više puta posjetili Valjevo. Mujbegović se potrudio da tragom tih svjedočanstava od oficijelnog biografa Bitlsa nabavi artefakte koji bi to potvrdili. Ili da napravi fotomontaže koje podržavaju ovu priču, koja bi donekle objasnila koliko ovaj grad sa svim svojim generacijama i danas živi uz ritmove slavnog benda. Tek, Valjevo u ritmu Bitlsa nije samo osnov za nove umjetničke performanse, dobre svirke, zanimljive izložbe, već i edukaciju mladih generacija o pop kulturi koja je živjela na prostorima bivše Jugoslavije, i koja živi i danas, upravo zahvaljujući trudu pojedinaca da ne zaboravimo odakle smo krenuli da bismo u posrtanju, stigli i do turbo-folka", objasnio je Šejić nakon projekcije "BitlVAnije" koja je izazvala salve smijeha i pozitivnih rerakcija tivatske publike.
Nakon projekcije, razgovor sa njime i idejnim tvorcem cijelog projekta BitlVAnija Zoranom Mujbegovićem, vodio je muzičar i novinar, Radovan Čeprnić.
Pitanja individualne i kolektivne slobode, ravih vrijednosti u muzici i umjetnosti, uticaja globalizacije i konzumerizma na psihologiju i kulturu ljudi sa područja bivše Jugoslavije u fokusu su filma "BitlVAnija" koji se ovim ozbiljnim temama bavi na vrlo duhovit i slojevit način koji varira od skečeva Monti Pajtona, do ozbiljne politikološke i sociološke drame ili science fiction-a.
U nastajanju filma učestvovalo je i četrdesetak Valjevaca, uključujući i samog gradonačelnika, a koji su pred kamerama pričali, plesali, pjevali i svirali uz Bitlse, a neki se, kako to navode u filmu, čak i družili sa njima.
I to tu, kod svoje kuće, u Valjevu. Tako su gledaoci mogli da vide i čuju "potvrde" o izletima Bitlsa na Divčibare, šetnjama čuvene liverpulške četvorke po centru Valjeva i okolnim selima u navodnoj potrazi za porodičnim korjenima Džordža Harisona po majčinoj liniji, oduševljenošću Bitlsa roštiljem i kiselkastim gustim sokom od višanja koje je pravila "Srbijanka" Valjevo, žirevima mira od hrastova iz sela Sandalj koje je Džon Lenon slao svjetskim državnicima da ih on posade u akcijama promocije svjetskog mira, čak i susretima Josipa Broza Tita koji je zajedno sa Harisonom, kosio travu na livadi ispred kuće Harisonove babe u Sandalju.
Duhovito, maštovito i prepuno toplih emocija, dobre muzike i kosmopolitizma – baš u stilu muzike i poruka samih Bitlsa - jedne od najpopularnijih i najznačajnijih svjetskih muzičkih grupa koja je presudno uticala na svjetsku pop i rok kulturu.
Bonus video:
