Često se u javnosti ističe da je mlade teško motivisati da se aktivno uključe u promišljanje i kreiranje svoje budućnosti, spominje se socijalna isključenost ili nezainteresovanost. Istovremeno, Agenda za održivi razvoj do 2030. godine prepoznaje aktivnu ulogu mladih kao “ključnih nosilaca promjena”.
Kako kao društvo možemo da osnažimo mlade da preuzmu aktivnu ulogu u društvu, da ih podstaknemo da različitim aktivnostima skrenu pažnju javnosti na svoj položaj, da kroje svoj život, ali i da doprinose pozivitnim promjenama u društvu?
Na inicijativu festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike deset muzičara, mladih intelektualaca, profesionalaca, mladih ljudi koji su kreatori, ali i konzumenti muzičkog sadržaja, okupljeno je na programu KotorArt forum mladih umjetnika, u okviru segmenta KotorArt talenti. Oni će mapirati aktuelno stanje umjetničke muzike u Crnoj Gori, sa usredsređenosti na položaju mladih umjetnika, a svoje zaključke iznijeće na javnoj panel-diskusiji u ponedjeljak, sedmog avgusta u Kreativnom Habu Kotor u 21 čas. U programu učestvuju solo pjevačica Petra Radulović, violončelistkinja Eden Sekulović, violinistkinja Vukica Rašović, pijanistkinja Miljana Nikolić, violinisti Viktor Huter i Dušan Obrenović, kompozitor Marko Kovač, violončelisti Sari Šaćiri i Kosta Popović, kao i pijanista Andrija Jovović, koji je predstavio koncepciju i učesnike programa:
“KotorArt Forum mladih umjetnika okupiće deset mladih crnogorskih umjetnika koji se edukuju i muzički izgrađuju u evropskim centrima i u Crnoj Gori, da kroz debatu i razmjenu mišljenja iz perspektive mladog umjetnika sagledaju naš kulturni prostor, njegove prednosti, mogućnosti, ali i nedostatke. Kroz rad dviju grupa, a zatim i svi zajedno, analiziraćemo umjetničke i institucionalne aspekte ‘klasične’ muzike u Crnoj Gori. Kao moderatori grupa pomoći će nam Marija Ružić Stajović, socijalna radnica iz nevladine organizacije “Juventas” sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa mladima, i Sara Mandić, većini nas odlično poznata, draga, odgovorna i energična producentkinja i projektna menadžerka KotorArta. Forum će biti zaokružen uveče, otvorenom diskusijom na koju su pozvani i različiti društveni akteri iz državnog i nevladinog sektora, kao i drugi kulturni djelatnici, gdje se nadamo da ćemo prepoznata iskustva i probleme pretočiti u konkretne mjere i ideje za poboljšanje muzičke kulture u zemlji”, kazao je on na početku intervjua za “Vijesti”
Koja je glavna ideja Foruma?
Ideja Foruma mladih umjetnika je da prepozna koji su to izazovi s kojima se mladi umjetnici susreću, šta su njihove potrebe i želje, i da pokuša da pomogne da se odgovornost za podršku mladima (a pogotovu talentovanima među njima) bolje podijeli sa sistemom i državnim institucijama, dakle da ne počiva često isključivo na plećima posvećenih pojedinaca.
Kako bismo bolje razumjeli ovaj program i probleme, objasnite nam put koji mladi umjetnik prelazi od učionice do koncertnog podijuma. Na osnovu Vašeg iskustva, kakva mu je podrška potrebna i da li je obezbijeđena?
Muzika kao profesija, nezavisno od žanra i nivoa, ima svoje specifičnosti, kad se radi o npr. načinu života i “radnom vremenu”, organizaciji rada i usavršavanja - vježbanja, različitih uslova potrebnih za napredak, a naravno i finansijske održivosti umjetnosti i samog umjetnika. Kad se to još ograniči na tzv. klasičnu muziku, čini mi se da sve to postaje još neizvjesnije, rezultati se čekaju još duže, profesionalno okruženje je suženije i brutalnije, a u crnogorskom kontekstu to sve nosi dodatan pritisak.
Ministarstvo kulture je mene, a i moje kolege, u nekoliko navrata pomagalo u domenu onoga što su procijenili da je moguće, i svaka finansijska podrška je vrlo bitna i značajna, ali ti iznosi nisu ni približno dovoljni da znatno ili dugoročno olakšaju finansiranje školovanja u zemljama poput Austrije ili Njemačke, da ni ne pominjemo Veliku Britaniju ili SAD. Moje lično iskustvo sa podrškom je ipak uglavnom pozitivno, i svjestan sam da to nije pravilo, a razlog tome su najprije moji roditelji, porodica, moja profesorica i nekoliko drugih pojedinaca koji su tokom mog obrazovanja djelovali neuobičajeno i suprotno situacijama koje su u našem obrazovnom sistemu nažalost češće, a to su nedostatak uslova, nezainteresovanost, ali nerijetko i neposvećenost ili nekompetentnost.
Na forumu ćete sa kolegama razmijeniti mišljenja i u vezi sa institucionalnim dokumentima, kao što je Nacionalni program razvoja kulture 2023-2027. koji je u izradi ili onim koji čekaju svoja nova izdanja, poput Programa za razvoj i podršku talentovanim učenicima. Da li efikasna i efektivna strategija za mlade može doprinijeti rješavanju problema i izazova sa kojima se mladi susreću?
Nacionalni program i ostali relevantni strateški dokumenti poslužiće nam da pogledamo na koji način je država institucionalno planirala razvoj, ostvarila ili nije ostvarila ciljeve. Mislim da je bitno da pozitivne stvari prepoznamo i pohvalimo, ali i da mladi ljudi postanu uključeniji i zainteresovaniji za donošenje odluka, da promišljaju svoju društvenu stvarnost i da joj aktivno doprinesu, što nisam siguran da je do sada bio slučaj. Sa strane države, potrebno je više od ispunjavanja formalnosti - suštinsko bavljenje mladima je potreba svakog zdravog društva, i probaćemo da u tome pomognemo. Volio bih kad bismo ubuduće izbjegli situacije da se npr. strateški dokumenti pišu i po godinu ili dvije u toku trajanja vremenskog perioda na koji se plan odnosi, nego da se na njima na vrijeme i sistematski radi, bez obzira na političku situaciju u zemlji.
Šta je mladima potrebno? Na koji način trenutna situacija može da se poboljša, unaprijedi?
Mislim da mladim umjetnicima u Crnoj Gori i dalje nedostaje prilika za nastupanje, usavršavanje i prezentaciju svojeg rada. Sa strane sistema, čini mi se i da nedostaje umreženosti postojećih muzičkih obrazovnih i umjetničkih institucija, zatim boljeg načina finansiranja i prezentovanja mladih, posebno tokom srednjoškolskog i studentskog obrazovanja.
Bilo bi važno temeljno i podrobno razmisliti: šta Crna Gora kao država želi da ima za 5, 10 ili više godina u kulturnom smislu, na koji način bi se najbolje mogli prezentovati u svijetu i biti konkurentni kao kulturna destinacija, i kako se u to uklapaju generacije koje trenutno stasavaju, tj. kako njima sistem može pomoći da se ostvare, jer od toga zavisi budućnost. Pored određenih pomaka u zadnjem periodu u smislu vidljivosti mladih i prilika za sviranje, umrežavanje i dr. bitno je da se tome još detaljnije i ozbiljnije pristupi, pogotovo od strane postojećih, ili eventualno, i novih institucija.
I Vi ste, kao i većina učesnika Foruma, nastupali u okviru programskog serijala KotorArt talenti, koji mladima kontinuirano, više od dvije decenije, pruža priliku za afirmaciju. KotorArt je inicijator i organizator ovog Foruma, dao je početni impuls i gotovo pionirski korak da se čuje glas mladih, da se mladi aktivnije uključe u sam proces. Koliko je važan aktivizam mladih?
KotorArt je jedna od rijetkih dobrih prilika da se koncertima predstavimo crnogorskoj publici, i drago mi je da se interesovanje KotorArta za mlade i za njih vezanu kulturnu politiku i na ovaj način produbljuje. Bitno je da se o ovakvim stvarima javno razgovara, a posebno mi je bitno što je KotorArt ovdje platforma i na neki način ‘posrednik’ između mladih umjetnika i javnosti i institucija, i što nam se na ovaj način pruža prilika da imamo potpunu slobodu da se izrazimo i da kažemo što bude potrebno.
Želimo da doprinesemo ne samo razvoju strateških dokumenata i kulturnih politika, nego i ukupnom, dugoročnijem, kvalitetnijem promišljanju crnogorske kulture, kao i da odgovorno učestvujemo u njenom stvaranju. Odgovornost za neučestvovanje i nezainteresovanost mladih kao socijalne grupe, pored svih objektivnih otežavajućih faktora, ipak najviše zavisi od nas samih, tako da je ovo korak u dobrom pravcu.
Kakva je poslovna kultura Vaše generacije i mladih koji su kao i Vi na školovanju u inostranstvu? Da li je neizostavna migracija mladih van zemlje?
Promjena sredine je inspirativna stvar za pojedinca odakle god on dolazio - život van zemlje pomaže da se dožive neki pristupi radu i načini razmišljanja koji u Crnoj Gori možda nisu zaživjeli, i obrazovne institucije van Crne Gore nude dodatni kvalitet. Bilo bi dobro kad bi se međutim to stečeno znanje i umijeće primijenilo i kod kuće, pogotovu imajući u vidu posebnosti Crne Gore i kulturne potencijale koje ona ima.
Kakvi su Vaši planovi za budućnost? Gdje biste voljeli da vidite sebe za pet godina, u Crnoj Gori ili u Austriji?
Volio bih da u jednom momentu budem baziran u Crnoj Gori, nakon dovoljnog obrazovanja i rada u sistemima u inostranstvu, pogotovu u Austriji - za što mislim da još 5 godina nije dovoljno. Mislim da je bitno da pijanista, ali i bilo koja druga, nemuzička profesija, ima određeno interesovanje za društvo i zajednicu, da pokuša da u svom polju djeluje na način koji je možda i širi od, u mom slučaju, isključivog bavljenja muzikom, klavirom ili predavanjem.
Čini mi se da je došlo vrijeme kad umjetnost ne treba da “ostane sa strane”, i da spajanje tog šireg društvenog djelovanja sa istraživanjem muzike i radom na instrumentu obogaćuje i muziku i samog umjetnika.
Uspješno gradi karijeru
Andrija Jovović, nakon završene Muzičke škole “Vasа Pavić” u Podgorici u klasi prof. Lidije Skender, upisao je studije klavira na Univerzitetu za muziku i izvođačke umjetnosti (MDW) u Beču, u klasi prof. Nataše Veljković.
Osvojio je brojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima. Prve nagrade na takmičenjima: Petar Konjović u Beogradu, Citta di Avezano u Rimu, Pjetro Gaci u Skadru, na Festivalu mladih muzičara u Herceg Novom, Banjalučkom bijenalu itd. Pohađao je majstorske kurseve poznatih pedagoga kao što su Dmitri Baškirov, Vladimir Viardo, Jurij Kot, Boris Kraljević, Horst Lajhtfrid, Aleksandar Serdar, Bojan Martinović.
Nastupao je u Crnoj Gori i u inostranstvu. Na Memorijalu Darko Lučić u Osijeku predstavljao je Bečki univerzitet, u Santa Barbari (SAD) naišao je na izuzetno pozitivne kritike.
Među brojnim mladim pijanistima širom svijeta dobio je punu stipendiju na prestižnoj Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Lihtenštajnu u martu 2020. godine. Učestvovao je na seminaru kod prof. Rubena Dalibaltajana.
Bonus video:
