Sedmi Festival "Ćirilicom", u organizaciji Narodne biblioteke "Miroslav Luketić" iz Budve i Udruženja izdavača i književnika Crne Gore pred Budvanima, koji je radoznalim posjetiocima uspostavio na kraju ljeta nove tematske, organizacione i produkcijske standarde, polako dolazi do svog kraja.
"Ambiciozno produženje trajanja festivala sa dvije na tri nedelje, ove godine od 23. avgust - 13. septembra, ga čini jednim od najdužih kulturnih dešavanja ovog tipa regionu ali i najvećim po broju događaja, broju festivalskih izdanja, broju pozorišnih premijera te po gostima festivala. U prelijepom ambijentu Starog grada, pod istorijskim zidinama, ovaj festival se igra na dvije scene - između crkava i na trgu ispod Citadele. Smjenjuju se tri sedmice raznovrsni sadržaji propraćeni eminentnim gostima iz zemlje i inostranstva, naučnim radnicima, pjesnicima i umjetnicima. Svaki segment je neka vrsta simbioze tradicionalnog i modernog, konzervativnog jezika i tehnologija budućnosti koje još u punom kapacitetu nisu bile do ovog festivala stigle u Budvu", navode organizatori
Oni dodaju da domaćini festivala "Ćirilicom", nisu bili samo organizatori.
"Ono što je ostavilo duboki trag u postojanju ovogodišnjeg Festivala, ali i kulturnih zbivanja u Budvi uošte, je visok nivo učešća samih mještana i za njih važnih tema u produkciji. Na svakom koraku se može jasno vidjeti namjera organizatora da u samim Budvanima probudi svijest o snažnom kulturološkom identitetu ali i želja da se afirmiše bogatstvo svog istorijskog naslijeđa šire od okvira pozornice vrlo pažljivo slažući program da u svakom svom dijelu bude zanimljiv i atraktivan mladima što se uspjelo upotrebom svih vrsta moderne kompjuterske programske naprednosti", ističu oni.
Gotovo sve predstave, kako dodaju, književne večeri, izložbe, seminari su posvećeni upravo Budvi, ili odbrani identiteta kao nosioca postojanja i ljepote života.
"Na to je publiku podsjetilo djelo i gostovanje proslavljene nobelovke Olge Tukrčuk, kojoj je posvećen značajni dio festivalskog programa. Ovogodišnji Festival "Ćirilicom" pružio je budvanskoj kulturi korak više. U saradnji sa autorima, organizatori i pokrovitelji Festivala koristili su najsavremenije svjetske tehnologije komunikacije, počev od digitalnog simultanog prevoda predstava na više jezika, što se dešava po prvi put u skoro 40 godina modernog pozorišta u Budvi do takozvane vještačke inteligencije u produkciji. Neobičan je i jedinstven ekološki pristupa marketingu, tzv. "festival bez papira", čime je Budva postavila nove standarde u organizaciji sličnih festivala i približila svjetskim standardima. Angažovanje uglednih imena u produkciji pokazalo je svu ljepotu i neophodnost regionalne i međunarodne saradnje, a mještani su po prvi put u prilici da vide pojedine istorijske scene i sadržaje od kojih je satkana prošlost njihovih predaka i budvanske rivijere, a koja je ostavila pisani trag u djelima budvanskih hroničara", ocjenjuju organizatori.
Jedna legenda, Zmaj sa Spasa, kako ističu, je dobila srećan kraj uz razdragani aplauz i smijeh najmlađih, što je ovom festivalu donelo i najveće priznanje.
"Uz predstavu je išao veliki set najrazličitijih proizvoda za koje je tekstove u formi bajki i pjesama pisala profesorica Zorica Joksimović. Fantastične ilustracije su izrađene kombinacijom ljudske i vjestačke inteligencije, kao kruna napora da se tradicija približi modernom korisniku a naročito djeci i mladima.Ono što će ostati dugo zapamćeno je čak osam raznovrsnoh premijera u jednom festivalu. Edicije knjiga izrađenih za Budvu do sada nezamislivom kombinacijom starog i novog svijetu tehnologija, pa potom pozorišne predstave, plesni spektakli i mjuzikli za djecu su svojim raskošnim sadržajima po prvi put u istoriji približili budvanskoj publici zaboravljene mitove, budvanske istorijske ličnosti dobile su jasno lice čovjeka što do sada nije bilo moguće bez upotrebe modernih tehnologija, a njihove simboličke ljudske slabosti uzdižu njihov podvig do božanske promisli. Predstavljeni književni, likovni i muzejski sadržaji pokazali su bogatstvo budvanske istorije, kulturnog naslijeđa i umjetničkog nadahnuća koje inspiriše ne samo Budvane već i autore koji su imali priliku da je upoznaju i zavole", naglašavaju organizatori festivala.
Festival nije propustio, kako dodaju, i ove godine da nagradi plodonosne autore, koji svojm radom i djelom afirmišu vrijednosti koje festival promoviše. Time se još dublje vezao za svjetsko kulturno naslijeđe i panteonu laurata dodalo se ime nobelovke Olge Tukarčuk.
"Kroz pripremljene sadržaje za najmlađe, ovaj festival nastavlja svoju misiju u školama Budve i poslije zatvaranja. Najmlađi će čitati legendu o nastanku grada, igrati se i učiti kroz igru svoju istoriju i sve to olakšano upotrebom novih pametnih tehnologija i modernim dizajnom. Budva jeste od davnina jedna od kolijevki evropske kulture, i jedan od stubova njenog identiteta ali je i grad koji u budućnost stiže prije ostalih i to upravo omogućava kombinacija visokog kvaliteta i razumijevanja i korišćenja tehnoloških noviteta. Evropa je dobila ime po otetoj sestri heroja Kadma, koji je u potrazi za njom osnovao drevnu Butuu. Da li će Budva dobiti laskavu titulu prijestonice 2028. godine ostaje da priželjkujemo. Ovogodišnji festival "Ćirilicom" daje nam razlog za optmizam", zaključuju organizatori.
Bonus video:
