Hrabro, moćno, otrežnjujuće, pomalo sanjarski, prilično snažno, ponekad drsko, uvijek i bez izuzetka angažovano..., s prepoznatljivom i privlačnom energijom i kvalitetom, u duhu dobre alternative koja nam fali, proteklo je i ovogodišnje, 38. izdanje Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT, velike, jedinstvene i značajne manifestacije.
Koliko teatarskim znakovima i simbolima, toliko i riječju i pokretom, ali i djelima, dosljedno, s entuzijazmom, ekipa FIAT-a sa svima koje okuplja i ujedinjuje, na zajedničkom je cilju, sa jasnom porukom od samoga početka: “Budimo bolji ljudi za bolji svijet! Borba ne prestaje, FIAT se ne predaje!”.
Alternativne poetike, nesvakidašnji pozorišni izrazi, sredstva i sposobnosti, omamljivi teatarski svjetovi..., drugačiji od onih na koje je domaća publika navikla/naviknuta, otvorili su i prikazali nove horizonte (umjetničkog) promišljanja svijeta i aktuelnih tema koje nas sve dotiču, pokreću i istovremeno upozoravaju na to kakvo društvo kreiramo, u kakvom vremenu živimo i sa čime se sve suočavamo.
U raznovrsnom programu, 38. FIAT je pred crnogorsku kulturnu javnost iznio dobru selekciju predstava, za šta je bila zadužena glumica Ana Vujošević. Od 117 pristiglih prijava, za glavni segment programa odabrala je njih 12 za glavni program, a u duhu prepoznatljive Fiatove tradicije, podsjetila je portparolka festivala Andrijana Muratović koja je vodila ceremoniju dodjele nagrada u subotu veče, kojom je pozorišni program i zatvoren.
“Pored takmičarske selekcije publika je imala priliku da sagleda i prateću selekciju predstava koje su se u cjelokupnom kontekstu evropskih pozorišnih tendencija pojavile u obje selekcije, koje upravo čine proizvod i posljedicu dugogodišnjeg FIAT-ovog dejstva u pozorišnoj produkciji Crne Gore...”, rekla je Muratović i dodala:
“Novo vrijeme i novi izrazi su ipak ostali na poetičkoj vertikali osnivača i inicijatora ovog festivala Slobodana Milatovića i Ljuba Đurkovića, a Ana Vukotić je istrajala na toj ideji i kada se činilo da je istrajavanje nemoguće.”
To “nemoguće” uvijek se prevazilazi, borbom i entuzijazmom ekipe na čelu sa Vukotićevom koja je, nakon pauze, obnovila FIAT 2013. godine. Renome FIAT-a ostaje na visokom nivou, o čemu govore i gostujući ansambli sa svih strana svijeta, ali i oni iz nekadašnje Jugoslavije, te pojedinci koji pritom pamte starija izdanja.
Pejanoviću nagrada “Slobodan Milatović”
Odluke o nagradama saopštene su u subotu veče u ponoć, nakon vijećanja žirija koji je u svakoj kategoriji bio jednoglasan.
Mladi crnogorski reditelj Damjan Pejanović osvojio je nagradu za najbolju režiju “Slobodan Milatović” koja nosi ime osnivača manifestacije. Žiri u sastavu: pisac i direktor Gradskog pozorišta Podgorica Stevan Koprivica - predsjednik i članovi: glumica Crnogorskog narodnog pozorišta Jelena Minić i producent i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje Edin Jašarović Pejanovića su nagradili za predstavu “Nesporazum” po tekstu Albera Kamija u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta i istakli da ga vide “kao novi snažan argument crnogorskog pozorišta”.
“Pejanović režira Kamijev ‘Nesporazum’ filigranskim rediteljskim rukopisom, akcentujući nova značenja apusurda u odnosu na Kamijevu impostaciju ove filozofske kategorije. Vizuelna sugestivnost, besprekorno vođenje glumaca i brojnog tima kreativnih saradnika, određuje Pejanovića kao novi snažan argument crnogorskog pozorišta”, naveo je žiri.
Sve odluke donijeli su jednoglasno, a iz noći u noć kako je Fiat tekao bivalo je očigledno da te odluke neće biti jednostavne, iako su se na momente mogli i naslutiti laureati.
Nagradu za najbolju predstavu, Gran Prix festivala, dobila je predstava “Projekat Handke ili pravda za Petrove budalaštine” u režiji Blerte Neziraj, po tekstu Jetona Neziraja. Predstava je nastala u saradnji Qendra Multimedije iz Prištine, Mittelfesta iz Njemačke, Teatra della Pergola iz Italije i Internacionalnog pozorišnog festivala MESS iz Bosne i Hercegovine.
“Ova predstava je bolno suočavanje sa vjekovnom enigmom pozicioniranja stvaraoca i intelektualaca naspram vlasti - konstatujući problematičnu odgovornost intelektualaca. ‘Projekat Handke’ je naličje paradigme. Ansambl predstave vođen Blertom Neziraj napravio je bremenitu predstavu, pakleni mozaik, koji će nas ostaviti zatečenim i zapitanim”, obrazložio je žiri.
“Projekat Handke” je i prva pozorišna predstava sa Kosova koja je izvedena u Podgorici, konstatovali su ranije organizatori i ekipa predstave. Glumac poznat po brojnim teatarskim i filmskim projektima širom svijeta, Arben Bajraktaraj briljirao je u predstavi, a za svoju igru je osvojio nagradu za nabolju mušku ulogu.
“Glumačkom harizmom Bajraktaraj gradi delikatni višeslojni lik koji nas vodi kroz uznemirujuću priču o intelektualcu u društvenom nevremenu. Bajraktaraj raspolaže bogatim glumačkim instrumentarijem koji koristi precizno i tako nas vodi ka bolnoj društvenoj katarzi kojoj svakodnevno svjedočimo”, naveo je žiri.
U istoj kategoriji, ravnopravno, nagradu za najbolju mušku ulogu osvojio je crnogorski glumac Ivan Bezmarević za ulogu u predstavi “Ujka Vanja” u režiji Mirka Radonjića i produkciji CNP-a. Bezmarević lik Astrova kreira neočekivanim sredstvima, primijetio je žiri, krećući se od toplih valera, preko diskretne ironije, sve do potpune fizičke ogoljenosti.
Nagradu za najbolju žensku ulogu osvojila je Beti Lučić za ulogu u predstavi “Pobuna - sold out/Ljubavnice” u režiji Senke Bulić, po tekstu Elfriede Jelinek, a u produkciji Kazališta Hotel Bulić.
“Lučić u specifičnoj glumačkoj bravuri lik naratorke pretvara u aktivan dramski lik koji kipti od energije i emocije. Posebnim glumačkim registrom Beti Lučić staje u odbranu žene u ženi nesklonom okruženju”, kazao je žiri.
Dodijeljena je i specijalna nagrada, i to predstavi “Neprijatelj (mirovna konferencija)” u režiji Melodie Lassalin i Simon Capelle u produkciji Zone - Poeme iz Francuske, koja se realizuje u saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori.
“Predstava se istakla posebnim umjetničkim senzibilitetom i korpusom svih odabranih koreo-dramskih sredstava koji čine jednu izrazito kohernentnu sliku u polju fizičkog teatra, a bavila se preispitivanjima i istraživanjem bolnih činjenica recentnih ratova na ovim prostorima”, naglasio je žiri.
Lična karta festivala
U sklopu festivala, ove godine je predstavljena i “FIAT monografija” kojom je zabilježen dio istorije manifestacije koja je od svog osnivanja jedinstvena i važna i za Crnu Goru i za nekadašnju Jugoslaviju, a danas se te granice pomjeraju i dosežu i dalje od evropskog kontinenta.
Iako je ovo bilo 38, monografija obuhvata 35 izdanja FIAT-a. Direktorka Ana Vukotić je objasnila da je insistirala na tome da se ne prave dopune, ističući da vjeruje u nove generacije koje će se baviti FIAT-om i čuvati njegov duh i energiju.
“Imam velike emocije prema ovoj knjizi, prema svim danima i satima koje smo Slobo Milatović i ja imali u vezi s ovom knjigom. Želim da zahvalim autorskom timu, koji je pažljivo i posvećeno radio na oskudnom materijalu koji smo imali na raspolaganju, u teškim okolnostima... Bilo mi je stalo da ova knjiga što prije ugleda svjetlost dana a toga ne bi bilo da nije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Sekreterijata za kulturu Opštine Podgorica (koji su izdavači)”, rekla je ona.
I za Petra Milatovića, urednika knjige i brata Slobodana Milatovića, rad na monografiji je bio emotivan.
“Ovo je bilo nevjerovatno zadovoljstvo, i profesionalno i emotivno i mislim da je ova knjiga lična karta festivala koji je trajao kroz vrijeme, kroz svakakva događanja. Festival je otisak u vremenu kroz koje je prolazilo ovo društvo. Bio sam svjedok od prvog dana, iako više sa strane”, rekao je on.
Kourednik monografije, Danilo Milatović, sin utemeljivača festivala, istakao je zalaganje Ane Vukotić, kazao je da su sve informacije provjeravane sa Ljubomirom Đurkovićem, a ukazao je i na rad saradnica Vukosave Tomović i Marije Miličković.
“Većinu materijala nismo imali, pa je bilo interesantno, ali istovremeno i iscrpljujuće. Iako sam znao da je FIAT značajan, u komunakaciji sa inostranim festivalima sam dobio dodatne informacije o tome i shvatio da je on jedan od relevantnijih festivala što se tiče alternativnog teatra”, rekao je on.
Podsjetio je i da je FIAT za grad uvijek bio više od festivala...
“Monografija predstavlja materijalizovano svjedočanstvo da se publika okupljala na Duklji, koritu Ribnice kada je ono bilo suvo, podsjeća da se publika okupljala u postrojenjima ‘Radoja Dakića’, pokojnom hotelu ‘Crna Gora’, u Kuslevovoj kući, koja je i postala nezaobilazni dio kulturne Podgorice. Funkcija FIAT-a je bila da otkriva ta mjesta”, rekao je Milatović.
Monografiju čine četiri poglavlja, kazala je Vukotićeva: autorski tekstovi o FIAT-u, hronološki segment, dio koji podsjeća na internacionalne umjetnike koji su nastupali na festivalu i poglavlje u kojem su zabilježeni crnogorski umjetnike koji su se afirmisali na FIAT-u. Na predstavljanju izdanja, u petak veče, govorili su i: Niko Goršić, Branko Baletić, Ana Matić, Duško Miljanić.
“Parabola” kao metafora
FIAT se ove godine (od)igrao pod eleptičnim geslom “Parabola”, što je metaforična asocijacija na metafiziku u poeziji pjesnika Ratka Vujoševića, a istovremeno i tačna definicija kretanja Festivala internacionalnog alternativnog teatra iz Podgorice.
Vrhunskim predstavama “Ujka Vanja” i “Neobjavljeni dnevnik Katerine Radonjić” koju je režirala Dušanka Belada, a izvela Ivana Mrvaljević, zvaničan program festivala završen je preksinoć, dok je nastup poznatog sastava “The Books of Knjige” u prepunom dvorištu Kuslevove kuće u Podgorici bio dobra uvertira za dodjelu nagrada koja je počela u ponoć.
Performansom “Živa voda” koji se već nekoliko godina organizuje u Dabovićima, a posvećen je idejnom tvorcu Festivala internacionalnog alternativnog teatra i začetniku alternativnog teatra u Crnoj Gori, reditelju Slobodanu Milatoviću, juče je 38. izdanje ove manifestacije i zvanično završeno.
Bonus video:
