Holokaust. Riječ koja izaziva jezu, mučninu, tugu, žal i prazninu. A "Zaboravljeni Holokaust" označava poražavajuću činjenicu da je genocid nad Romima i Sintima tokom Drugog svjetskog rata sve do sedamdesetih godina 20. vijeka bio izostavljen iz istorijskih knjiga.
Na Holokaust Roma, žrtve i preživjele, ali i na njihov život, kulturu i drugačiju svakodnevicu od one kakva se obično zamišlja, podsjeća izložba o Holokaustu Roma "Rasna dijagnoza: Ciganin - genocid nad Sintima i Romima i duga borba za priznanje" koja je juče otvorena u Podgorici, u Umjetničkom paviljonu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Prije nego što je izložba zvanično otvorena, publika je imala priliku da vidi kratki, ali izuzetno efektan performans koji su izveli mladi članovi nevladine organizacije (NVO) Romska organizacija mladih "Koračajte sa nama - Phiren Amenca", a u pitanju su: Jasmina Beriša, Muhamed Ahmetaj, Selma Drini, Sebastijan Bajra, Miljaim Beriša i Mehrema Đukatani. U rangu s vrhunskim glumcima i umjetnicima, okupirali su pažnju prisutnih, budeći emocije i izazivajući muk izvodeći skeč koji prikazuje užase i praznine koji su bili realnost Holokausta.
Pokazali su kako je to svjedočiti, gledati, a kamoli biti u ulozi onih koji su na svojoj koži osjetili hladnoću pečata i strah od mastila koji vas određuju kao manje vrijedne, nepoželjne i predodređene za istrebljenje... Neočekivano i spontano, osjetili su to juče i važne zvanice u prvim redovima. Nije svejedno. Mučno je.
Čuti plač djece otrgnute iz majčinskog zagrljaja, krik majki, urlik razorenih, pa i pobijenih porodica, uz neprebrojive mučene, ponižavane, ubijane pojedince, mučno je. Sve to strašno je i zamisliti, performans je bilo teško gledati, a dok su se krici, uzdasi, drhtaji i plač protagonista prolamali prostorom Umjetničkog paviljona svi prisutni izmjestili su se iz vremena i prostora svjesni počinjenih zločina koji ostavljaju duboke tragove i upozorenja da se više nikada nigdje ne smiju ponoviti...
Uvjerljivi i fantastični mladi glumci bez ijedne izgovorene riječi, prenijeli su na publiku jezu, strah i bol koje su iznjedrili sjajnim teatarskim izrazom, koristeći samo pokret, mimiku, govor tijela i krik kao sredstvo i alatku djelovanja. A onda su dobili gromoglasan aplauz koji su i te kako zaslužili.
Istorijsko sjećanje uvijek znači odgovornost za sadašnjost koja se živi, kazala je predstavnica Centralnog savjeta njemačkih Sinta i Roma Rebeka Fiš, koja je i predstavila postavku koja prikazuje istoriju progona u doba nacionalsocijalizma u tri dijela.
"Prvi dio uvodi u temu i daje kratke preglede istorije, osvjetljava i prikazuje stav prema Sintima i Romima duboko ukorijenjen u evropskoj istoriji, a koji je bio obilježen predrasudama i neprijateljstvom. Izložba jasno želi ukazati da se slike tzv. Cigana bitno razlikuju od stvarnosti Sinta i Roma. Glavni dio izložbe dokumentuje istoriju progona manjine tokom njemačkog rajha i nacizma od izolacije i rješavanja prava manjine do sistematskog uništenja u cjelokupnom području uticaja nacionalsocijalizma. Izložba putem mnogobrojnih dokumenata dokazuje da je cijela državna birokratija tzv. Trećeg rajha bila umiješana u ovaj zločin, kao i državni organi zemalja koje su bile u savezu sa Njemačkom pod Hitlerom, kao i one zemlje koje je okupirao i NS režim. Osnovni princip koncepta izložbe je uporediti teror sa normalnim životom ovog naroda prije 1933. godine", ispričala je Fiš.
"Izložba želi dati lica žrtvama i bar na simboličnom nivou vratiti dostojanstvo koje im je nasilno oduzeto", poručila je ona.
Cilj je da se jednog dana dosegne jedinstvena i mirna Evropa koja bi čuvala perspektivu za buduće generacije, kaže Fiš. Nažalost, u Evropi se i danas proliva krv.
Ispred ambasade Njemačke u Crnoj Gori prisutnima se obratio Ralf Reuš koji je naglasio da je projekat podržalo Savezno ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu. On je kazao da ga raduje to što je izložba, nakon Beograda, Skoplja i Prištine, sada prikazana i u Podgorici.
"Njemačka je tokom perioda nacističke diktature snosila tešku krivicu prema Sintima i Romima. Sinti i Romi su prvo bili izloženi maltretiranju. Zatim su postepeno bili izopšteni, lišeni svojih prava i progonjeni - na kraju su bili ubijeni u koncentracionim logorima. To se nije dogodilo samo u Njemačkoj, već i u područjima koja je Njemačka okupirala u Evropi. Ova izložba podsjeća na žrtve nacizma i oživljava njihove sudbine. No, takođe prikazuje svakodnevni život Sinta i Roma danas", rekao je Reuš i dodao da ova izložba predstavlja platformu za sjećanje i razmišljanje.
Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, pozdravila je prisutne u ime Delegacije EU u Crnoj Gori i zahvalila organizatorima na pozivu, ali i realizaciji ove jedinstvene izložbe, prve takve vrste u Crnoj Gori.
"Ova zbirka predmeta i fotografija je, nažalost, dirljiv podsjetnik na 500 hiljada evropskih Roma koji su stradali u Evropi okupiranoj od strane nacista tokom Drugog svjetskog rata. Ova zapanjujuća brojka činila je najmanje četvrtinu ukupne romske populacije u to vrijeme. Ono što je upečatljivo jeste da je genocid nad Romima, koji se naziva i 'zaboravljeni holokaust', bio izostavljen iz istorijskih knjiga Drugog svjetskog rata dugi niz godina nakon njegovog završetka", podsjetila je ona.
Ministar ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore Fatmir Đeka ukazao je na značaj organizacije ovakvih događaja.
"Tu su potresne priče i potresne fotografije ljudi koji su bili žrtve u koncentracionim logorima, a koje su prolazili samo zato što je neko bio Rom, Jevrej ili neke druge nacije... Ova izložba predstavlja sjećanje na romske žrtve tokom Holokausta, a sve u cilju da se nikada ovakve stvari više ne ponove i da se više nikada ne diskriminiše nijedan narod, bez obzira na jezik, naciju, kulturu ili nešto slično", poručio je Đeka.
A da je ovaj događaj istorijskog karaktera, kazao je izvršni direktor NVO "Koračajte sa nama - Phiren Amenca" Elvis Beriša, jer je u pitanju prva izložba o Holokaustu Roma u Crnoj Gori nakon 82 godine od završetka Drugog svjetskog rata.
"Ovo je trenutak koji nas podsjeća na važnost pamćenja, na obavezu da svijetu prenesemo istinu i da se suočimo s mračnim poglavljima naše prošlosti. Sjećanje na Holokaust Roma nije samo pitanje istorije, već i duboke ljudske empatije i solidarnosti. Kroz ovu izložbu, pozivamo vas da se dublje povežete sa sudbinom Roma tokom tog vremena. Danas, dok otvaramo ovu izložbu, obavezujemo se da nećemo zaboraviti. Ova izložba nije samo podsjetnik na strahote prošlog vijeka, već je i poziv na akciju. Pozivamo vas da se pridružite u borbi protiv predrasuda, diskriminacije i netolerancije. Da zajedno radimo na stvaranju svijeta u kojem se nikome neće dogoditi ono što se dogodilo Romima tokom Holokausta", rekao je Beriša.
Moderatorka događaja Jovana Damjanović podsjetila je da je NVO "Phiren Amenca" upriličila izložbu u saradnji sa Dokumentacionim centrom Roma i Sinta i Njemačkim centrom za Sinte i Rome, a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke i pozvala sve da posjete izložbu do 27. oktobra.
Događaj je realizovan u saradnji sa Dokumentacionim centrom Roma i Sinta i Centrom za Sinte i Rome, a pod pokroviteljstvom Ministrstva vanjskih poslova SR Njemačke. Izložbu je u tehničkom smislu podržalo i Crnogorsko narodno pozorište.
U brojnoj publici, pored ministra Đeke, nije bilo drugih predstavnika Vlade Crne Gore, a prisustvovao je i nezavidan broj predstavnica/predstavnika NVO i ambasada, nekolicina crnogorskih umjetnika i svega par predstavnika medija...
Bonus video:
