U čast Petra II Petrovića Njegoša i obilježavanja 210 godina od njegovog rođenja, JU Muzeji i galerije Nikšić je na platou kod Doma revolucije, postavila izložbu pod nazivom „Imao se rašta i roditi – 210 godina od Njegoševog rođenja“.
Prema riječima Vesne Todorović, direktorice Muzeja i galerije, koja je ujedno i utorka izložbe, izložba je edukativnog karaktera, korisna kako za đake i studente, tako i za sve ostale koji žele da se prisjete bitnih pojedinosti iz života vladara, vladike i pjesnika.
„Paneli imaju deset površina i na svakoj površini je istaknut po jedan Njegošev portret. Pored portreta, postavljeno je još šezdesetak različitih fotografija i dokumenata kojima se osvjetljava Njegošev život i rad. Zbog ograničenog prostora kojim se raspolaže, i potrebe sažimanja građe, izložba ima karakter sinteze. Akcenat je stavljen na Njegoševom pjesništvu“, kazala je za“Vijesti“ Todorović.
Izložba, koju je dizajnirao David Delibašić, biće otvorena naredna dva-tri mjeseca.
„Ovaj dugi vremenski period poslije Njegoša, donio je nova iskušenja, istorijsko-politička pomjeranja, rješenja i nova čitanja koja nijesu uvijek odgovarala njegovim idejama, iako smo u liku i djelu svoga najvećeg pjesnika, kao u nekom sabirnom sočivu i ogledalu svog nacionalnog bića, uvijek mogli da provjerimo svoj stav, odnos i mjeru u ponašanju prema svijetu i pojavama koji nas okružuju“, kazala je Todorović.
Kako je istakla, Njegoš opominje da se nikada ne treba pomiriti sa zlom i tragikom života, da ne propadaju mali nego zaboravni narodi.
„Budeći uspavanu svijest i savjest, u našem od svega i svašta raspamećenom vremenu, on nas uči da primimo pisma svojih predaka i da na ta pisma dostojno odgovorimo. U Njegoševoj poeziji, u 'Gorskom vijencu', 'Luči mikrokozma' i 'Šćepanu Malom', susrećemo se sa temeljima svoga bića, sa svojom najdubljom istinom, potresnim i prvobitnim ritmom svoga jezika“, poručila je autorka izložbe.
Podsjetila je da je Njegoš bio i vjerski i svjetovni poglavar Crne Gore, u vremenu u kome je, kako je kazala, bila jaka nacionalna svijest, ideja narodnosti i patrijarhalni moral, ali i gdje je vladala domaća anarhija, plemenska surevnjivost i krvna osveta.
„Kada je došao na vlast, on se odmah usmjerio ka modernizaciji društva i države. Podizao je škole, osnivao sudove, pravio puteve, uveo porez. Kao nastavljač bogatog i u našem narodu, pogotovo u Crnoj Gori, veoma razvijenog kosovskog opredjeljenja, crkvenog srednjovekovnog i epskog narodnog, u kome je spoljašnja sloboda shvaćena samo kao izraz one unutrašnje, moralne i herojske, koja čovjeka vezuje za viši svijet, Njegoš i kao vladar i kao pjesnik evropskog formata, pravoslavni vladika i filosof, sav svoj život i sve svoje djelovanje, svoj moćni um, temelji na usvojenim, zavjetnim idejama i vrijednostima, koje u njegovoj ličnosti, njegovom političkom djelovanju, a pogotovo u njegovom pjesništvu dobijaju novi kvalitet. Njegoš, kao svevremeni i uvijek aktuelni pjesnik i mislilac, najmoćniji je zagovornik srpskog zajedništva u našoj kulturi“, poručila je Todorović.
JU Muzeji i galerije je Njegošev dan obilježila svečanom akademijom „Vječna zublja kamenoga mora“, koju je režirao mr Goran Bjelanović.
Bonus video:
