Promocija "Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru, broj LXXI” održana je sinoć u galerijskom prostoru palate Grgurina u Starom gradu u Kotoru. Publikacija „Godišnjak“ kojom se po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati raznovrsni programi koje priređuje Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, u ovom izdanju na ukupno 326 strana, donosi veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke.
Radovi su djela autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije, a pokrivaju širok dijapazon tema iz istorije trgovačke i ratne mornarice, brodarstva, etnografije, istorije umjetnosti, arhitekture i crkvene prošlosti.
“Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor” u kontinuitetu izlazi duže od 70 godina i jedina je takva naučno-stručna poublikacija koju izdaje neki od pomorskih muzeja na istočnoj obali Jadrana.
“Jedna lijepa tradicija nastavlja se i ove godine. Poslije tačno godinu dana sa istog mjesta, iz svoje matične kuće, iz palate Grgurina, kreće u svijet novi broj edicije Godišnjak koji traje već 71 godinu, i marljivo baštini i komunicira bogatu i slavnu prošlost Kotora i Boke Kotorske i šire regije. Pojava edicije Godišnjak, za sve one koji je stvaraju i čitaju, uvijek je bila svečanost i posebna radost u palati Grgurina, radost koju pobuđuje knjiga i njeno ozračje u kojoj se reflektuje naša prošlost i nastavlja u duhu i nadahnuću sadašnjeg trenutka”, kazala je, pozdravljajući okupljenu publiku, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Maja Uskoković.
Istakla je da svaki dio ove publikacije nastoji da govori o prebogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke Kotorske, pa je tako za naslovnicu ovog broja Godišnjaka izabrana slika jedrenjaka tipa tartana - crtež preuzet iz knjige “Nautika”, udžbenika čuvenog peraškog kapetana Marka Martinovića, kojem je Senat Mletačke republike povjerio 1697. do 1698. godine na podučavanje 17 ruskih boljara - pitomaca ruskog cara Petra I Velikoga.
“Zbornik je izuzetno vrijedan doprinos proučavanju zavičajne i pomorske kulturne baštine. Donosi nove podsticaje za njezino dalje proučavanje i povećanje nivoa kulturne komunikacije u svim segmentima društva. Kao takav biće od koristi svima, kako stručnim istraživačima, tako i širorj čitalačkoj publici”, naglasila je Uskoković.
Sumirajući godinu na izmaku kada je u pitanju rad Pomorskog muzeja u Kotoru, ona je istakla da je su realizovane 34 različite aktivnosti-tematske izložbe, promocije, književne večeri i slično kao i da je ta ustanmova kulture učestvovala u raznim međunarodnim projektima, konferencijama i okruglim stolovima.
“Pored programskih djelatnosti, naš Muzej obavlja i poslove matične muzjeske djelatnosti koji imaju pomorske muzejske zbirke. Samim tim, zadatak muzeja je da pomorsko blago, sve propratne predmetne koji ga definišu, sačuva od propadanja, iznošenja iz Crne Gore kako otkupom tako i vrijednom donacijom građana koji su prepoznali njegovou misiju. Zbirke se na ovaj način obogaćuju i obnavljaju, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbe i muzejske predmete u stalnim postavkama mjuzeja”, naglasila je Uskoković dodajući da urađeno u 2023. zaokružuju izdavanjem 71. broja Godišnjaka – publikacije čije je objavljivanje i promocija svake godine svojevrstan kulturni praznik u Kotoru i Boki.
Sadržaj najnovijeg Godišnjaka publici su predstavili urednici te publikacije Slavko Dabinović i Danijela Nikčević. Dabinovič je podsjetio na genezu i razvoj Godišnjaka koji je prvi put objavljen 1952. i koji je tokom narednih decenija stekao ugled jedne od najreferentnijih stručnih publikacija koje tretiraju maritimnu i pomorsku baštinu i u kojoj su radove objavljivali najeminentniji naučni, stručni i kvalifikovani istraživači pomorske i kulturne baštine i drugi stručnjaci ne samo iz Boke Kotorske i Crne Gore, nego iz cijele bivše Jugoslavije.
“Zadatak svih redakcija Godišnjaka je održati interes daljeg proučavanja i komuniciranja pomorske i kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske i uporedo pratiti savremena kretanja u oblasti pomorstva i pomorske trgovine. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću podstiče se interes kod mladih istraživača da spoznaju značaj bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka Kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost, kako bi je prezentovali sadašnjosti i sačuvali za budućnost. Stalno održavati želju za osvjetljavanjem zaboravljenih ili nejasnih epizoda iz naše istorije i espiritus movens budućim autorima ove sedmodecenijske publikacije, da je održavaju i oplemenjuju u njenom trajanju i obnavljanju”, istakao je Dabinović.
Danijela Nikčević koja je viša bibliotekarka Pomorskog muzeja istakla je da u svijetu postoji tek nekoliko pomorskih časopisa koji se u kontinuitetu tako dugo štampaju kao i Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, zbog čega se ta publikacija “može smatrati jednako pomorskom, kao i kulturnom baštinom”.
“Cilj redakcije je da Godišnjak ustraje u ovom smjeru, kako bi se očuvala veza sa morem i pomorskom baštinom. Cilj nam je doprinijeti i povećanju vidljivosti autora i njihovih istraživanja, te doprinijeti širenju znanja u području pomorstva, omogućiti napredak pomorske misli koja doprinosi napretku nauke o moru i pomorstvu a što je od ključnog značaja za život na Mediteranu”, istakla je Nikčević dodajući da su digitalizovani sadršaji svih do do sada objavljenih 71 brojeva Godišnjaka i oni će tokom naredne godine, postati dostupni za pretraživanje na sajtu Pomorskog muzeja.
Bonus video:
