Vratiti fokus na muzej, uložiti u infrastrukturu, pokrenuti konkurse za izlaganje, završiti reviziju, obnoviti Decembarski likovni salon, pružiti prostor mladim autorima, podsjetiti na zaboravljene..., neki su od ciljeva nove direktorice JU Muzeji i galerije Podgorice Ivane Ćupić.
To je saopštila na jučerašnjoj konferenciji za medije na kojoj je predstavila plan i program rada za 2024. godinu, ali i opšte, dugoročne ciljeve.
“Da se renovira sve što nije renovirano i modernizuje sve što se može modernizovati. Da se prilagodi pristupnost osobama sa invaliditetom. Da realizujemo neke programe koji nisu do sada bili aktuelno. Da se posvetimo mladima i da od 2025. uvedemo i konkurse za izlaganje, jer do sada nije bila primijenjena konkursna već pozivna politika... Cilj mi je i da jedan segment posvetimo ženama umjetnicima koje su zaboravljene i koje ne spominjemo u okviru manifestacije koja bi se zvala ‘Sjećanje naprijed’ a koja bi podrazumijevala i da se napravi izložba iz našeg fundusa i fundusa Narodnog muzeja Crna Gora umjetnica koje više nijesu žive i da malo skrenemo pažnju na njih”, sumirala je Ćupić odgovarajući na pitanja novinara.
Upitana šta vidi najvećim problemima ili izazovima, istakla je infrastrukturu, zanemarenost određenih djelatnosti, kao i reviziju čiji su rezultati neizvjesni...
“Muzej nam je pomalo zapušten, a fokus je više bio usmjeren na galerijskom izlaganju, tako da je upravo to možda neka žalba na plan i program za 2024. Cilj je da to promijenimo i da publiku, prvenstveno mlade privučemo da dođu i upoznaju se sa predmetima i tako im približimo rad muzeja. Posjećenost muzeju i galerijskim prostorima nije adekvatna i onakva kako smo očekivali, tako da ćemo raditi i na vidljivosti. Veliki broj Podgoričana nije nikada ušao u Muzej, neki ni ne znaju da imamo stalnu postavku, pa ćemo da počnemo od tih stvari - da naše Podgoričane uvedemo u muzej, pa onda redom”, kazala je direktorka.
Ćupić je istakla da je program rada JU Muzeji i galerije Podgorice u velikoj mjeri naslijeđen od prethodnog direktora Vučića Ćetkovića, pa iako bogat, bilo ga je neophodno adaptirati. Predstavila je samo neke od predviđenih aktivnosti.
Izložbe Vorhola, Veličkovića, Dujmović
U najavi programa za 2024. ističe se izložba Endija Vorhola.
“Intenzivirana je saradnja sa ambasadama u Crnoj Gori, u okviru koje ćemo u partnerstvu sa ambasadom Slovačke i Njegovom Ekselencijom Borisom Gandelom, tokom godine realizovati izložbu Endija Vorhola u okviru koje će biti predstavljena njegova djela u našoj Modernoj galeriji. U saradnji sa Ambasadom Republike Bugarske u Crnoj Gori planirana je izložba “Diplomatija i umjetnost” od 19. marta do drugog aprila u Modernoj galeriji”, najavila je Ćupić.
Podsjetila je i na svečanost povodom 100. rođendana maestra crnogorskog slikarstva, Voja Stanića, koja je najavljena za sjutra u saradnji sa RTCG, ULUCG i Narodnim muzejom Crne Gore. Pored toga, obilježiće i 130 godina od rođenja Rista Stijovića.
“Jubilej, 130 godina od rođenja Rista Stijovića, velikana crnogorskog vajarstva i utemeljivača moderne umjetnosti u Crnoj Gori, navršava se osmog oktobra ove godine. Tim povodom planirane su aktivnosti u svrhu promocije bogatog stvaralačkog opusa i legata ovog umjetnika”, rekla je ona i nastavila:
“Stvaramo uslove za realizaciju izložbe Vladimira Veličkovića ’Figura kao izraz egzistencije’, umjetnika koji je pomjerao granice percepcije jugoslovenske umjetnosti datog vremena, a kao rezultat međumuzejske saradnje između JU Muzeji i galerije Podgorice i beogradskog Muzeja savremene umetnosti, u cilju afirmacije i promocije kulture i kulturne baštine”.
Biće organizovana i izložba sarajevske umjetnice Hane Dujmović u Modernoj galeriji koja se bavi angažovanom umjetnošću. Nova direktorka je istakla i da je posebno raduje ponovno uvođenje Decembarskog likovnog salona, koji je dugi niz godina predstavljao sastavni dio manifestacije Decembarska umjetnička scena.
“Decembarski salon će promovisati savremenu umjetničku scenu, a na njemu će, na poziv kustosa salona, učestvovati umjetnici različitih generacija i poetika. Predviđeno je da bude žiriran i da laureati dobiju novčane nagrade, a biće realizovan u izložbenim prostorima naše ustanove. Uz to, predviđeni su prateći edukativni programi, poput javnih stručnih vođenja, razgovora sa umjetnicima i radionica”, najavila je ona i istakla da je to nedostajalo kulturnoj ponudi Glavnog grada.
Ona je dodala i da je program prilagođen svim uzrastima, pa tako nastavljaju sa organizacijom edukativnih radionica “U carstvu muzeja” koje su namijenjene najmlađoj publici i koje vode pedagozi ustanove.
Kulturna baština i društvena uloga kulture
Na polju arheološke i konzervatorske djelatnosti imaju velike planove, kazala je Ćupić, ali čekaju da se oblikuju i konkretizuju da bi ih predstavili javnosti. Otkrila je da je prioritet muzej Marka Miljanova, ali i arheološki lokalitet Duklja. Na pitanje da li će se odazvati na Javni poziv za dostavljanje predloga projekata i programa za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2024. koji je raspisalo Ministarstvo kulture i medija, odgovorila je da će se konsultovati sa kustosima i arheolozima.
“U oblasti kulturne baštine, JU Muzeji i galerije Podgorice će se u okviru osnovne djelatnosti, baviti prikupljanjem muzejskog materijala (putem terenskih istraživanja, otkupom, poklonima, razmjenom i na drugi način); sprovođenjem preventivne i trajne zaštite muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije; istraživanjem u muzejskoj djelatnosti radi sakupljanja, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala; vršenjem stručne obrade muzejskog materijala; vođenjem dokumentacije o muzejskom materijalu; vršenjem revizije muzejskog fonda; organizovanjem stalnih i povremenih izložbi”, najavila je.
Pored toga, baviće se i poslovima stručne obrade i prezentacije muzejskih predmeta koji su dio muzejskih zbirki.
“Tu je i proces digitalizacije, koji je u toku, a u cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima muzejske djelatnosti. Od zaštite kulturne baštine do promocije savremenog vizuelnog stvaralaštva, digitalizacija predstavlja, ne samo globalni trend, već i jedan od najznačajnijh modela razvoja savremene muzeologije. S druge strane, produkcija i prezentacija audio-vizuelnih sadržaja ima za cilj širenje saznanja o vrijednostima i značaju kulturnih dobara, kroz virtuelne produkcije”, rekla je Ćupić.
Među programskim prioritetima muzeja je i društvena uloga kulture, istakla je.
“Realizacija tog programskog segmenta odnosi se na teme od šireg društvenog značaja i podrazumijeva promociju građanskih i multikulturalnih vrijednosti, demokratije, raznolikosti kulturnih identiteta i stvaralačkih izraza, kroz učešće publike i građana, kao i veću zastupljenost društvenih grupa i zajednica. U okviru tog programskog segmenta, naša ustanova realizuje brojne tematske izložbe, programe saradnje sa civilnim sektorom kao i programe neformalne edukacije za djecu i mlade, koji se realizuju kroz interaktivno učenje”.
Novitet je i program “Budi na ‘TI’ sa muzejskim predmetom” koji je koncipiran sa ciljem da afirmiše predmete i umjetnine iz Etnografskog, Arheološkog, Istorijskog odjeljenja, kao i rad Odjeljenja za muzejsku i galerijsku dokumentaciju, aktuelizujući i popularišući muzejsku djelatnost kroz dnevne manifestacije/forme.
“Cilj ovog programa je da na jednostavan i zanimljiv način približi muzejske kolekcije široj javnosti”, rekla je Ćupić.
Budžet većinski namijenjen za infrastrukturu
Kada je budžet u pitanju, on se sastoji od nekoliko stavki...
“Više od 300.000 namijenjeno je za renoviranje sistema hlađenja, 150.000 u renoviranje stalne postavke, 50.000 eura namijenjeno je za renoviranje donjeg dijela Kuslevove kuće u sklopu čega smo planirali da možda napravimo neki art-caffe i jedan apartman za gostujuće umjetnike, jer dosta novca odlazi na obezbjeđivanje smještaja. Pored toga, imamo i nekih 15 hiljada za makroprostor koji bi povezao prostor iza upravne zgrade JU Muzeji i galerije i Kuslevovu kuću. Neki dio tih sredstava bio je predviđen za prošlu godinu, ali nije potrošen pa smo uspjeli da ga prebacimo u ovu. Uz sve to, za redovne programe imamo više od 200.000 eura”, kazala je medijima.
Ćupić je najavila da će upravna zgrada JU Muzeji i galerije Podgorice biti zatvorena zbog radova na zamjeni sistema klimatizacije, u periodu od 16. februara do 16. marta.
“Ostale muzejske jedinice (Galerija Art, Galerija Risto Stijović, Kuslevova kuća, Muzej Marka Miljanova) radiće u punom kapacitetu, po ustaljenom radnom vremenu. Takođe, ono što nas očekuje u narednom periodu je nastavak radova na modernizaciji, pristupačnosti i održavanju izložbenih prostora, što je ujedno i dio strateškog plana za unapređenje izlagačkih uslova, u skladu sa savremenim standardima muzejske i galerijske djelatnosti”, kazala je direktorka.
Depoi su u dobrom stanju, konstatovala je i kazala da je dosta njih obnovljeno, a nastavak tih radova slijed tek kad se završi revizija, nada se krajem sljedeće godine.
Osnaživanje saradnje
Ona je istakla i da ta ustanova učestvuje u projektu IVA (Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj) koji se implementira u okviru prvog poziva programa “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” i traje 12 mjeseci.
“Cilj tog projekta je uspostavljanje saradnje između institucija kulture iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine radi zaštite inkluzivnosti i uticaja kulturno-istorijskog nasljeđa, potom, jačanje kapaciteta partnerskih kulturnih institucija kroz edukaciju i nabavku opreme, kao i uvođenje novih inkluzivnih usluga koje čuvaju tradiciju i kulturno-istorijsko nasljeđe, kako bi muzeji postali inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima”, rekla je ona.
U sklopu pomenutih aktivnosti, predviđena je organizacija Dana muzejske inkluzivnosti u obje zemlje.
“Operativni sastanak vezano za ovaj projekat održan je 18. januara u Sarajevu, na kojem je bilo riječi o realizaciji i implementaciji predstojećih aktivnosti, te dinamičkom planu i budžetu projekta. Takođe, tom prilikom potpisan je i Partnerski sporazum o zajedničkoj realizaciji projekta kao i Sporazum o međusobnoj saradnji na uspostavi zajedničke platforme za inkluzivnost u okviru projekta”, istakla je.
Ćupić dodaje i da se nastavlja saradnja sa gradskim i nacionalnim institucijama, muzejskim i galerijskim ustanovama, organizacijama civilnog sektora iz oblasti kulture, umjetnosti i društvenih djelatnosti, kulturnim i umjetničkim udruženjima, medijima, kao i sa obrazovnim ustanovama, radi unapređenja saradnje i programskih djelatnosti kao i u smjeru popularizacije kulture i upoznavanja javnosti sa našom kulturnom baštinom i umjetničkim stvaralaštvom.
Ona je najavila i organizaciju dvodnevne međunarodne konferencije, početkom oktobra.
“Međunarodna konferencija i Generalna skupština evropske asocijacije Savjeta Evrope - u partnerstvu sa evropskom asocijacijom Compendium of Cultural Policies and Trends, koja se bavi analizom kulturnih politika u zemljama članicama i potpisnicama Evropske konvencije o kulturi, sa sjedištem u Bonu i u saradnji sa Univerzitetom “Mediteran” Podgorica, JU Muzeji i galerije Podgorice realizovaće dvodnevnu međunarodnu konferenciju, početkom oktobra tekuće godine, koja će okupiti više od osamdeset članova asocijacije, eksperata u kulturnim politikama, kustosa, muzejista, umjetnika i kulturnih djelatnika iz 45 evropskih zemalja”, obrazložila je Ćupić.
Bonus video:
