U više raznovrsnih dešavanja na kulturno-umjetničkoj sceni Crne Gore protekle sedmice, izdvojila se likovna umjetnost koja je u Podgorici iz noći u noć pružala povod za okupljanje profesionalaca, poštovalaca i ljubitelja likovnog izraza.
Otvorene su četiri izložbe u svega tri dana: velika retrospektivna postavka barda crnogorskog slikarstva Voja Stanića u galeriji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, postavka “Bijeli dol” iz najnovijeg ciklusa Slobodana Boba Slovinića u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, dvije izložbe fotografija u Fotografskoj galeriji “F 64”, i to “Ispod Tatri” Stefana Vukićevića i “Vrijeme promjena” Marka Ćipovića, kao i Tradicionalna izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) u Umetničkom paviljonu.
U uzbudljivoj i prijatnoj vrtutmi, svaki događaj bio je zaseban užitak, iskustvo i presjek, veliki i važan sam po sebi.
Tradicionalno, kao što joj naziv i kaže, 79. izložba ULUCG donijela je novi presjek stvaralaštva crnogorskih umjetnika, njih 116 koji su se predstavili na ovogodišnjoj izložbi koja svjedoči bogatstvu različitih izraza i stilova unutar domaće umjetničke scene.
Nagrade, tradicija i noviteti
Izložba je otvorena u četvrtak veče, a brojnost publike posvjedočila je njenom značaju. Posjećenost je bila značajno veća nego prethodnih godina koje su po ULUCG bile pune izazova na različitim nivoima, dok je ovogodišnji koncept donio i neke novine, prvenstveno u segmentu nagrada “Milunović, Stijović, Lubarda”.
Ravnopravni dobitnici nagrade su: Darko Đurović za “Iracionalno ponašanje čovjeka” u tehnici ulje na platnu, Božo Šekularac za rad “Anđelu skromne reputacije” u tehnici akrilik na platnu i Jovo Petričević za litografiju “Pokaži mi svoje zube”.
Laureati priznanja “Milunović, Stijović, Lubarda”, nakon duže vremena su, uz plaketu dobili i novčanu nagradu u iznosu od 500 eura.
Prvi put je dodijeljena i nagrada za mlade nazvana “ULUCG” a koja je namijenjena članovima Udruženja do 35 godina i podrazumijeva organizovanje samostalne izložbe u galerijskom prostoru Umjetničkog paviljona u predstojećoj izlagačkoj sezoni. Dobitnica tog priznanja je umjetnica Ksenija Borozan za reljef “Uzdignute ruke” koji na samom ulazu u Paviljon privlači pažnju.
Dodijeljena je i otkupna nagrada Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore u iznosu do 3.000 eura, Radovanu Rajku Grujiću za rad “Klevetnik” u kombinovanoj tehnici. Grujić je 2022. godine na 77. Tradicionalnoj izložbi ULUCG dobio nagradu za rad “Demon rata”.
Predsjednica žirija, akademska slikarka Tanja Markuš, kazala je Vijestima da je osnovni kriterijum za dodjelu nagrada bio kvalitet rada, kako po pitanju tehničkih vještina u realizaciji samog rada, tako i po pitanju originalnosti ideje koje djelo nosi. Ona je izrazila zadovoljstvo ovogodišnjom postavkom i posjećenošću, a ukazala je i na značaj nagrade ULUCG za mlade umjetnike.
“Posebno mi je drago da smo ove godine ponovo uveli novčanu nagradu za umjetnike koja se nažalost nije davala duži niz godina, a osim toga smo uveli i nagradu za mlade umjetnike kako bi na taj način podržali prezentaciju mladih umjetnika još na samom početku njihove karijere i pružuli im priliku za predstavljanje i usavršavanje”, kazala je Markuš Vijestima.
U žiriju su bili i Vesna Bošković, Petrica Duletić i Adin Rastoder, dok je odluku o otkupnoj nagradi donio direktor MSUCG Vladislav Šćepanović.
Prošle godine, iako je bilo najavljeno da će nagrada “Milunović, Stijović, Lubarda” biti dodijeljena na zatvaranju 78. Tradicionalne izložbe, to se nije desilo, jer Savjet nije djelovao u punom sastavu, a nagrade su izostale i 2021. godine, usljed otežanih okolnosti funkcionisanja, ali i godinu dana ranije.
Ta maštovitost, taj pluralizam ideja, sloboda izražavanja, ta bitna osobina umjetnika, karakteristika je crnogorske likovne scene, izraz slobodarske tradicije, jedinstva etike i estetike. Samo slobodan čovjek može biti istinski umjetnik. Samo istinski umjetnik može biti slobodan čovjek, kazao je Hodžić
Iako se nagrada, nazvana po trojici velikana crnogorske likovne umjetnosti, tradicionalno i simbolično dodjeljuje za crtež, skulpturu i sliku, ove godine to nije bio slučaj. Zaključuje se da je “izostala” nagrada za vajarsko djelo, ali i za najbolju izložbu u prethodnoj godini koja je ranije dodjeljivana, posljednji put Tijani Gordić 2022. godine za izložbu u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice.
Predsjednica ULUCG Svetlana Dragojević, koja je na tu funkciju izabrana na Skupštini ULUCG u decembru, potvrdila je Vijesrima da se prilikom vijećanja o nagradama nijesu pridržavali ranijih odrednica.
“Ove godine, znači prvi put, nema više onih klasifikacija koje se odnose na umjetničke slike, crtež ili skulpturu ili instalaciju... Sve je klasifikovano kao umjetnički rad. Otud je potreba bila i otud su dodijeljene tri nagrade, tako raznorodne”, kazala je ona.
Postavlja se pitanje da li je time prekinuta dugogodišnja tradicija Tradicionalne izložbe, s obzirom na to da je praksa podrazumijevala ravnopravno priznanje na najbolje radove realizovane u tri različita likovna izraza po kojima su Milo Milunović, Risto Stijović i Petar Lubarda prepoznati i po kojima nagrada i nosi ime. Pritom, djeluje da je vajarska umjetnost u tom kontekstu ove godine zanemarena. Komentarišući to, Dragojević je Vijestima odgovorila odrično.
“Nije prekinuta (tradicija). Sve su to umjetnički radovi. Cilj je da se ne ograničavamo ni tehnikama, a ni mogućim krajnjim rezultatom i mislim da se tako samo možemo još više razvijati”, rekla je Dragojević.
Nagrada za mlade umjetnike obradovala je Borozan koja je u razgovoru za Vijesti kazala da joj je to poseban podstrek za dalji rad. Dragojević je, obrazlažući ustanovljavanje nove nagrade istakla potrebu za dodatnim afirmacijom autora mlađe generacije.
“Ove godine imamo dvadesetak novih članova ULUCG i smatrali smo da je najbolja moguća nagrada za njih upravo ta mogućnost da se samostalno predstave, jer će nagrada biti u vidu izložbe. Organizovaćemo izložbu tokom sljedeće godine što je, ja mislim, najbolji način da se skrene pažnju na rad, potencijal, mogućnosti mlade umjetnice”, rekla je Dragojević.
Individualnost i kolektivitet
Ovogodišnja postavka tako je dodatno obogaćena i osvježena djelima mladih autora. Ljepota izložbe prisutna je upravo u raznovrsnosti izraza koji pružaju posjetiocima širok spektar estetskih doživljaja i iskustava koji leže u susretu različitih perspektiva, tehnika, motiva i tema koje umjetnici prenose kroz svoja djela.
Posjetioci tako imaju priliku da osjete pulsiranje aktuelne likovne scene u Crnoj Gori i da se upoznaju s individualnim, ali i zajedničkim estetskim trendovima, kvalitetima, pa i manjkavostima, koji sveukupno odražavaju tendencije umjetnika i njihovu evoluciju.
Inspirativno iskustvo raznolikosti umjetničkog stvaralaštva, podstiče i dijalog o njihovim praksama, promišljanjima u odnosu na umjetnost, ali i društvo i duh trenutka, i obogaćuje kulturnu scenu Crne Gore. Dominiraju slikarska djela, zastupljene su i grafike i skulpture, dok djelimično zaostaju savremeniji likovni izrazi. Postavka je pažljivo osmišljena tako da svaki rad i autor, bez obzira na mjesto u Paviljonu i druga djela, dobiju sopstvenu dubinu i pažnju zaokružujući duh umjetničkog kolektiva.
“Osnovno pravilo postavljanja izložbe je zapravo da jedna pored druge budu slike koje jedna drugu ističu, a ne jedna drugoj pariraju. Mislim da smo tome uspjeli”, prokomentarisala je Markuš.
Putovanje od hiljadu milja
Izložbu je zvanično otvorio akademik Zuvdija Hodžić koji je podsjetio da je riječ o jednom od najvažnijih događaja u oblasti kulture i likovne umjetnosti sa rijetko dugom tradicijom, a sve zahvaljujući utemeljivačima, kako ove manifestacije, tako i likovne scene u Crnoj Gori.
“Svaka od kolektivnih godišnjih izložbi Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, a bilo ih je 78, kao i ova večerašnja, predstavljale su prvorazredne kulturne događaje i potvrđivale dominantnu ulogu likovnih stvaralaca u crnogorskom društvu. Simbolično rečeno, putovanje od hiljadu milja, svojoj i narodnim generacijama omogućili su Lubarda, Lukateli, Oraovac, Vujović, Tomanović, Božović, Prijić, i malo kasnije povratnici u Crnu Goru, Milunović i Vušković koji su 1946. godine osnivanjem Udruženja, pa Umjetničks škole, pa Umjetničke galerije, pa prvim izložbama sa katalozima na kartonu i pak-papiru, pokazali umjetnički potencijal, a Lubardinom izložbom 1951. godine uzdrmali jugoslovensku likovnu scenu”, rekao je Hodžić.
On je sagledao motive na djelima crnogorskih umjetnika, konstatujući ih logičnim u odnosu na period nastanka, trenutak i odrednice umjetnosti, društva, nasljeđa...
“U zemlji ratnika”, u kojoj je bilo bitaka više nego predaha između njih, u kojoj su umjetnici još nosili šinjele i partizanske uniforme, bilo je prirodno da se na njihovim platnima nađu motivi tek proživljenog rata, kao i zamaha, revolucionarnog zanosa i vjere u ostvarenja snova, obnovu i izgradnju zemlje i socijalističkog društva. Ubrzo će ih zamijeniti slike nadahnute crnogorskim pejzažom bogatog kolorita i kontrasta kojem niko od njih a na neki način ni od nasljednika i savremenih umjetnika, nije htio i nije mogao da odoli - čineći Crnu Goru ‘zemljom slikara’. Taj fenomen, tu bašlarovsku doživljenost prostora, vezanost za podneblje, objasnio je Lubarda, odgovorom ra pitanje ko je bio njegov čitelj u umjetnosti: “To je moje tlo, to je bila moja Crna Gora”, kazao je Hodžić.
Komentarišući viđeno, Hodžić je zaključio da su kreacija, ideja, sloboda, etika i estetika stubovi crnogorske likovne umjetnosti.
“Svejedno da li im se poetika oslanja na klasiku, apstrakciju, figurativno, nadrealno, konceptualno - u duhu je Ajnštajnovih riječi da će nas logika odvesti od A do B, ali da će nas samo mašta odvesti u neslućene prostore. Ta maštovitost, taj pluralizam ideja, sloboda izražavanja, ta bitna osobina umjetnika, karakteristika je crnogorske likovne scene, izraz slobodarske tradicije, jedinstva etike i estetike. Samo slobodan čovjek može biti istinski umjetnik. Samo istinski umjetnik može biti slobodan čovjek. O tome svjedoči i ova izložba radova 116 umjetnika na koje su Udruženje i crnogorska kultura ponosni, a mi - ljubitelji umjetnosti, srećni i zahvalni”, istakao je akademik.
Izložba će biti otvorena do 30. aprila, a radno vrijeme galerije je od utorka do subote u periodu od 12 do 20 časova.
Bonus video:
