U okviru manifestacije “Neđelja arhiva”, koju organizuje Državni arhiv Crne Gore, u Nikšiću je otvorena izložba “Prosvjeta u Nikšiću kroz arhivsku građu”. Autorke izložbe, Violeta Krivokapić, Dejana Nikolić i Biljana Mrdak, uz tehničku podršku Raduše Dubljević, na 24 panoa prikazale su više od 160 dokumenata kojima ukazuju na bogatu i dugu tradiciju prosvjete u Nikšiću.
“Mi smo izložbu podijelile na tri razvojna perioda - od prve škole, koja je 1861.godine otvoreno u Petrovićima, do 1918. godine, od 1918. do 1941, dakle period između dva rata, i od 1944. do danas. Ovom izložbom predstavile smo formalno, državno obrazovanje i vaspitanje”, kazala je u ime autorki izložbe, Violeta Krivokapić.
Izložba, prema njenim riječima, može da posluži i za ozbiljno istraživanje o školstvu u Nikšiću, jer sadrži materijal koji govori o istorijatu škola, područnih škola i odjeljenja koje su nekada djelovale kao samostalne škole, zanimljivosti, događaje, ali i svjedočanstva kako su prosvjetni radnici opstajali i u teškim uslovima, i pružali djeci i znanje i vaspitanje, vodeći računa o njima ne samo dok su u školi, nego čak i kako su se ponašali kući i u društvu.
Prema riječima Dejane Nikolić, koja je bila i moderatorka tokom otvaranja izložbe, predstavljena dokumenta su prikupljena iz nikšićkog Arhivskog odsjeka, Državnog arhiva sa Cetinja i iz arhiva škola.
Direktor Državnog arhiva, Danilo Mrvaljević, podsjetio je da “Neđelja arhiva” traje od 27. do 31. maja, kao i da je u godini kada se obilježavaju tri veoma značajna jubileja u oblasti kulture i obrazovanja, a to su 50 godina Univerziteta Crne Gore, 190 godina od osnivanja prve osnovne škole na Cetinju i 530 godina od štampanja Oktoiha, Državni arhiv odlučio da posebnu pažnju posveti razvoju prosvjete u Crnoj Gori.
“Taj posao započeli smo još prošle godine, uoči samih jubileja, našim izložbama o prosvjeti koje smo imali u Podgorici i Ulcinju. Ove godine to je centralna tema naše ‘Neđelje arhiva’, a centralni događaj je upravo cijelodnevni program u Nikšiću. U Rožajama ćemo, prvi put, imati izložbu našeg arhivskog odjeljenja, takođe posvećenu prosvjeti”, kazao je Mrvaljević.
Prema njegovim riječima prošle godine su manifestacijom ‘Neđelja arhiva’ postavili određene standarde i postigli rekorde gotovo na svim poljima, ne samo u brojnosti događaja koje su organizovali, već i u sadržaju i kvalitetu.
“Po prvi put u istoriji državnog arhiva organizovali smo ozbiljan međunarodni naučno-stručni skup, organizovali smo brojne izložbe, predavanja, časove istorije i arhivistike”, kazao je direktor Državnog arhiva.
Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković koji je istakao da je veliki značaj što Državni arhiv i Arhivski odsjek građanima otvaraju svoja vrata kako bi ih upoznali sa kulturno-istorijskom baštinom “do koje često nije tako jednostavno doći”. Podsjetio je da je prošle godine obilježeno 110 godina nikšićke Gimnazije, da su jedne od prvih škola u Crnoj Gori otvarane u Nikšiću, kao i da je Nikšić dao “velike profesore, intelektualce, umjetnike, filozofe, a sve zahvaljujući dobroj i kvalitetnoj prosvjeti”.
“U Crnoj Gori je 1913. godine bilo 20.000 đaka i da nije bilo tih zlokobnih ratnih vremena vjerovatno bi naša prosvjeta, obrazovanje i opismenjavanje našeg naroda, doživjelo procvat mnogo ranije. Imamo osnov i da na tom osnovu radimo i gradimo, da stvaramo budućnost za našu djecu, da prosvjetne radnike i instituciju prosvjetnog radnika vratimo na pijedestal, da ih vratimo na mjesto na kojem trebaju da budu prosvjetni radnici, da se mnogo više cijeni i poštuje njihova uloga u našem društvu, jer od prosvjete zavisi i naša budućnost”, poručio je Vuković.
Kako je istakao, lokalna uprava će i u narednom periodu pomoći i podržati manifestacije koje Državni arhiv bude organizovao, jer je “bitno sačuvati našu kulturnu i istorijsku baštinu i zajednički graditi budućnost na dobrim temeljima kakve imamo za razvoj i napredak”.
Procvat nikšićkog školstva ‘60. i ‘70. godina
Radovan Damjanović, penzionisani prosvjetni radnik i autor brojnih knjiga i publikacija iz oblasti vaspitanja i obrazovanja, podsjetio je na istorijat školstva u nikšićkoj opštini.
“Prva škola u nikšićkoj opštini je otvorena 1861. godine u Petrovićima i radila je samo godinu, jer je već naredne godine bio veliki rat između Crne Gore i Turske, čuvena Omer-pašina godina. Poslije tri-četire godine ta škola nastavlja sa radom. Druga škola koja je otvorena 1866. bila je škola u Bogetićima, Pješivci. Kada su se malo stabilizovale ratne prilike dolazi do intenzivnijeg otvaranja škola, tako da su od 1870. do 1872. godine otvarane škole u Grahovu, to je Župi nikšićkoj, Lukovu i Poviji”, kazao je Damjanović.
U nikšićkoj opštini su u posljednjoj deceniji XIX i prvoj deceniji XX vijeka bile 32 osnovne četvororazredne škole, dok je Gimnazija otvorena u novembru 1913. godine.
Tokom Drugog svjetskog rata skoro svi školski objekti su bili uništeni, a šezdesetih godina prošlog vijeka Nikšić je imao 23 matične škole, i veći broj područnih odjeljenja.
“Danas nema toliko matičnih škola jer su neke zatvorene, pošto u njima nije bilo više učenika, a to su škola u Trepčima, Nudolu i u nikšićkim Rudinama. Najintenzivniji, najbolji period i najviše rada u osnovnom obrazovanju je bilo ‘60. i ‘70. godina prošlog vijeka jer je tada bio najveći broj škola, područnih odjeljenja i najveći broj učenika. Poslije toga dolazi do smanjenja broja učenika, pojedina područna odjeljenja se zatvaraju, a i neke matične škole su se zatvorile”, istakao je Damjanović.
Podsjetio je i na istorijat srednjoškolskog obrazovanja u Nikšiću i da danas funkcioniše pet srednjih škola, ali i na istorijat visokoškolskog obrazovanja i činjenicu da Nikšić danas ima tri univerzitetske jedinice.
Izložba dokumenata
Filozofski fakultet U Nikšiću je, u saradnji sa Državnim arhivom Crne Gore, povodom obilježavanja 50 godina Univerziteta Crne Gore, 190 godina od osnivanja prve škole u Crnoj Gori i 530 godina od štampanja Oktoiha, organizovao izložbu dokumenata pod nazivom “Crnogorska prosvjeta kroz arhivsku građu Državnog arhiva 1872-1916”. Autori izložbe su Željko Miranović, Jasna Cvetković i Mirjana Kapisoda, a na 20 panoa, u osam tematskih cjelina, prezentovano je više od 150 odabranih arhivalija i fotografija. Prva tematska cjelina odnosi se na rad osnovnih škola, druga na rad Bogoslovije i Bogoslovsko-učiteljske škole, treća predstavlja dokumente iz rada Đevojačkog instituta, dok četvrtu tematsku jedinicu čini cetinjska Gimazija. Peta tematska cjelina odnosi se na Zemljodjelsku školu u Podgorici, šesta je Dječji sad na Cetinju, sedma su ženske radničke škole knjaginje Jolande na Cetinju i u Podgorici, dok osmu tematsku cjelinu čine gimnazije u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Pljevljima, Peći i Učiteljska škola u Peći.
Bonus video:
