Nova umjetnička platforma na primorju, Tivat Music Festival, prvi put otvara vrata svojoj publici u utorak, 18. juna, kada će u Parku Doma vojske nastupiti učenici JU UŠMB “Vasa Pavić”, koji će, kao uvertiru Festivala izvesti operu Snežana i sedam patuljaka Petra Krstića. Druga uvertira Festivala održaće se na Svjetski dan muzike, 21. juna, u Gornjoj Lastvi u saradnji sa društvom Napredak. Violončelista Željko Ivović na ovom nesvakidašnjem koncertnom mjestu izvešće odabrane Bahove čelo svite. Nakon dvije uvertire, Festival će biti zvanično otvoren 28. juna prvim nastupom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Tivtu.
Na svečanom otvaranju će, pod rukovodstvom dirigentkinje Samre Gulamović, nastupiti solisti Valentina Elizabeta Šilje - sopran, Joana Dobrakovska - mecosopran, Tomislav Jukić - tenor i Georg Lener - bariton. Kao gosti koncerta nastupiće Petra Radulović - sopran i Sava Vemić - bas.
Tako će Tivat ovog ljeta, pored Purgatorija, biti ispunjen i koncertima prilagođenim publici različitog uzrasta, na kojima će simfonijski orkestri, horovi, kamerni sastavi i solisti izvoditi klasičnu, renesansnu i džez muziku, i muzikom obogatiti brojne parkove i ulice, Centar za kulturu, Gornju Lastvu i ostrvo Gospe od Milosti. Novi Festival trajaće od 28. juna do 12. avgusta sa uvertirom i podržan je od strane Centra za kulturu Tivat.
U susret prvom izdanju Tivat Music Festival za Vijesti govori umjetnička direktorica Festivala Dragana Jovanović, istaknuta dirigentkinja, vanredna profesorica horskog pjevanja i dirigovanja na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, dirigentkinja Akademskog hora Collegium musicum...
Umjetnička ste direktorica Tivat Music festivala, nove umjetničke platforme u Tivtu. Kakav program potpisujete za ovu godinu i sa kojom idejom?
Ideja o festivalu kao specifičnom vidu individualno-kolektivne katarzičke prakse potiče još iz doba antičke Grčke. Budući da sam po vokaciji dirigent, a da sam od ranog djetinjstva pa do danas najvažnija muzička iskustva sticala u horu i sa horom, odnos pojedinca i grupe svakako je nešto što me svakodnevno intrigira i u ljudskom i u umjetničkom promišljanju. Poziv da učestvujem u kreiranju koncepta jedne nove platforme, kakva je Tivat Music Festival, došao je u pravi čas - kao odgovor na moje dileme u pogledu mogućih načina recepcije muzike u savremenom okruženju i trenutku kada se čini da čovjek više nema snage za dubinsko zajedništvo. Kreativno-produkcijski tim usmjerio je kulturnu politiku Festivala upravo u smjeru snažne komunikacije, pa donekle i integracije, veoma dinamične zajednice grada Tivta. Činilo se da je Tivat kao prostor tako raskošnog diverziteta jezičkih i kulturoloških izraza njegovih stalnih i privremenih stanovnika, pravo mjesto za uključivanje muzike kao univerzalnog i povezujućeg jezika čovječanstva. Vokalna muzika, kao jedan od najstarijih vidova ljudske ekspresije, nametnula se kao modus vivendi Festivala, sa željom da uspostavi najprisniji odnos umjetnika sa publikom, djece sa odraslima, profesionalaca sa amaterima, jednom riječju, da omogući priliku za upoznavanje, razumijevanje i razmjenu lokalnih i globalnih kulturnih vrijednosti.
Planirano je da programi sa vokalnom muzikom budu modus vivendi Festivala. Kakvom infrastrukturom i lokalitetima raspolaže Tivat, da li su pogodni za razvoj ovakvog festivalskog koncepta?
Tivat Music Festival promoviše dijalog elitne, popularne i tradicionalne kulture. Bilo da se radi o klapskoj pjesmi, operskim arijama, džez standardima ili horskoj muzici, ističe se važnost dvosmjernosti odnosa umjetnika i slušaoca. U ispunjavanju ovog cilja pomoći će nam vrhunski umjetnici među kojima su vokalni solisti Sava Vemić, Petra Radulović, Nina van Esen, Bendžamin Blis, violinista Žil Apap, dirigenti Nir Kabareti i Mladen Tarbuk, zatim, renomirani ansambli... Sa druge strane, glavni partneri u razvoju najmlađe publike su nam ove godine profesori i učenici Umjetničke škole za muziku i balet Vasa Pavić iz Podgorice, Umjetničko udruženje Visoko C i Artish:Lab. Svakako da ovakav festivalski koncept ne bi bio moguć bez odgovarajuće infrastrukture sa pogodnim uslovima za kvalitetnu muzičku interpretaciju u već “osvojenim” zatvorenim prostorima, ali i u parkovima, trgovima, na šetalištu... Među lokacijama koje su sasvim posebne su ostrvo Gospe od Milosti kao i Gornja Lastva, i veoma sam zahvalna don Ivu Ćoriću i Mariji Nikolić i društvu Napredak na ukazanom povjerenju i mogućnosti da “ozvučimo” ove čarobne prostore. Vjerujem da ćemo u budućnosti pronaći još skrivenih mjesta koja će nas inspirisati u daljem oblikovanju Festivala.
Spomenuli ste da je jedan od glavnih ciljeva TMF-a razvoj publike. Na kakvu publiku računate?
Razvoj publike je jedan od glavnih ciljeva TMF-a. Programi su osmišljeni tako da budu odraz tradicionalnih vrijednosti i kulture lokalne zajednice, ali, istovremeno, i izazov za tu zajednicu, budući da su međunarodni i otvoreni ka inovacijama. Pri kreiranju programskog koncepta nismo mogli zaobići činjenicu da Tivat ima i prostora i kapaciteta za dalji razvoj kulturnog turizma, to jest, mapiranje grada kao jedinstvenog umjetničkog centra Boke kotorske. Sa druge strane, posebna pažnja usmjerena je ka participativnim projektima u nastojanju da se osmisle razvojni programi koji će trajati tokom cijele godine. Vjerujem da će saradnja sa školama i nadležnim institucijama obezbijediti ponudu kvalitetnog edukativno-umjetničkog sadržaja namijenjenu najmlađima. Ideja je da se kroz festivalski format stvori čvrsta struktura koja će podržati i održati zajednicu koja voli i njeguje umjetnost. Zato bih posebno istakla inicijative za formiranje kamernog ansambla Boka i Gradskog hora Jadran, kroz koje se generišu potencijali profesionalnih i amaterskih muzičara Boke kotorske. U osvrtu na lokalno stvaralaštvo, kreirali smo posebnu programsku liniju posvećenu istaknutoj Tivćanki, Maji Perfiljevoj, sa željom da njeni stihovi ožive glasovima horskih, solo ili pop pjevača.
Kako biste voljeli da se Festival razvija u godinama koje dolaze?
Ove godine smo postavili glavne ciljeve Festivala i mislim da smo uspjeli u namjeri da osvjetlimo put kojim bismo željeli da idemo u budućnosti. TMF je festival koji ne treba shvatiti isključivo kao ogledalo dominantnih i već dostignutih kulturnih vrijednosti, već i kao alternativu takvom sistemu vrijednosti. Mislim da Tivat ima potencijala da postane tačka presjeka tradicionalnog i inovativnog u umjetnosti. Nadam se razvoju Festivala u pravcu uključivanja savremenog i interdisciplinarnog pristupa stvaranju umjetničkih djela. Za ovo su nam neophodna nova partnerstva, prije svega sa sponzorima koji bi željeli da podrže takav vizionarski koncept. Mi već imamo u vidu moguća povezivanja sa sličnim festivalima u regionu i Evropi, ali i sa izvrsnim pojedincima u Tivtu. Ovdje prije svega mislim na kompozitore Ninu Perović i Ivana Marovića. Inspirativan nam je i entuzijazam osnivača Festivala vjetra, sa kojima bismo voljeli da udružimo snagu i energiju u nekim budućim projektima.
Bonus video:
