Izložba slika aktiviste, a sada već političkog zatvorenika, Pavla Kriseviča, otvorena je u Reforum Space-u u Budvi.
Radovi autora nastali su tokom njegovog hapšenja i boravka u Butirskom zatvoru.
“Sama činjenica da su slike stigle do Budve je velika stvar. Slike je bilo teško ne samo slikati sa onim što je doslovno bilo pri ruci (platna - posteljine iz zatvora Butirke, grundirane pastom za zube; boje - krv, tuš, strugana boja sa zidova i olovke), već ih je bilo još teže sačuvati i prenijeti na slobodu, a zatim proći carinu, da ne spominjemo pisanje pratećih tekstova za izložbu”, kazala je “Vijestima” Natalija Sevec Jermolina, koordinatorka Reforum Space-a, novinarka i “inostrani agent” po ruskom zakonodavstvu.
Sve slike su povezane zajedničkom temom, dodaje, takozvanom “Teorijom represije”, koja je umjetniku došla na um tokom zatočeništva. Upravo zato je žanr slika dobio prikladno ime - Represionizam.
Krisevič se, govoreći o svojim djelima i inspiraciji, poziva na sovjetskog mineraloga i geohemičara Vladimira Vernadskog koji je vjerovao da uticaj naučne misli i čovjekovo djelovanje dovode do prelaska biosfere u novo stanje - u noosferu, odnosno u sferu uma, polje razuma.
“Vernadski ima svoju teoriju o noosferi, navodno postoji informacijsko polje oko planete, ... i svi naši razgovori, ideje, misli, jednom riječju informacije koje dolaze od nas, utiču na tu noosferu, a ona zauzvrat na nas. Sa teorijom represije je riječ o nečemu sličnom. U prostoru zatvora postoji nevidljiva represija, koja zapravo izgleda kao gomila slomljenih krvavih linija i rešetki. Represija je u stalnom pokretu, mijenja oblike, širi se ili smanjuje. Izvan zatvora ona postoji zahvaljujući iskustvima i psihološkoj energiji, koju u svojim snovima i razmišljanjima emituju ljudi optuženi za krivično djelo”, kazao je autor.
Može se postaviti pitanje: “Zašto su ljudi na radovima - skeleti?”, dodaje on i dalje objašnjava...
“To sve dolazi iz stare tradicije Dostojevskog, da je zatvor - mrtva kuća, da se u njemu zaista ne živi. I to skeletno prikazivanje ljudi pomaže da se tačno odrazi stanje svakoga ko se nalazi ovdje. Jer, ponekad se čini, da si za Državu postao onaj kostur u ormaru, samo što je umjesto ormara zatvor. To se odnosi i na one koji su u zatvoru pod pritvorom, i na one koji čuvaju, jer i oni veći dio svog života provode među tim rešetkama i zidovima od cigle... I po mom mišljenju je to sjajno, da su te tmurne zidove prožete slomljenim sudbinama dale takav kreativni impuls koji je stigao do vas”, ističe on.
Sevec Jermolina pozvala je posjetioce izložbe da pošalju odgovor ili upute poruku aktivisti i autoru djela koja čine ovu postavku.
“Ova izložba će za nas biti još jedan korak u opštem otporu režimu koji proizvodi veliki broj političkih zatvorenika, i doprinos podršci samih političkih zatvorenika u Rusiji i članovima njihovih porodica. U okviru izložbe predlažemo da potpišete razglednice sa Pavlovim crtežima, a koje ćemo poslati samom Pavlu, taman da stignu na dan njegove svadbe 17. jula. Hajde da napišemo i drugim političkim zatvorenicima i da im ispričamo o izložbi i mnogim drugim stvarima koje nas ovih dana”, poručila je ona.
Prostori namijenjeni onima koji su napustili Rusiju i Bjelorusiju zbog antiratnog stava
Proljeća 2022. godine, uz podršku Free Russia Foundation, započet je rad na stvaranju resursnih centara Reforum Space. Prostori su namijenjeni onima koji su napustili Rusiju i Bjelorusiju zbog antiratnog stava, i onima koji su suočeni sa mogućim progonom zbog političkih stavova, kao i onima koji su napustili Ukrajinu zbog rata i aktivno se bave humanitarnim, informativnim i drugim projektima.
Reforum Space djeluje u nekoliko gradova gdje postoji velika ruskojezična protivratna zajednica, a to su, na primjer, Berlin, Budva, Viljnus, Pariz, Talin, Tbilisi.
Sve aktivnosti u Reforum Space su besplatne, izuzetak su humanitarni događaji gdje se prilozi za učešće prenose organizacijama koje pomažu ukrajinskim izbjeglicama i ruskim i bjeloruskim političkim emigrantima.
Bonus video:
