Pjesništvo se danas vratilo u život, poručio je poznati hrvatski pjesnik Ivan Herceg prilikom učešća u književno-muzičkoj večeri “Čarolija poezije i tradicionalne muzike” koju je preksinoć u Podgorici organizovao Kulturno-informativni centar “Budo Tomović” u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Glavnog grada.
Herceg, koji je već 30 godina u centru pjesničkih zbivanja, u svom osvrtu na poziciju pjesništva danas, ali i o tome kakva je njegova perspektiva istakao je da je situacija u pogledu pozicije pjesnika, objavljivanja knjiga, nastupa i svega ostalog na književnoj sceni puno bolja nego što je to bilo 90-ih godina kada je njegova generacija stupala na to polje kada nijesu imali niti neku zajedničku poetiku, niti zajednički časopis, kao što su to imale generacije prije njih.
“Što se tiče same scene, scena je u Hrvatskoj vrlo živa i imamo jako dobru mladu generaciju pjesnika, naravno uz druge značajne autore”, istakao je Herceg.
Na pitanje moderatorke, urednice književnog programa KIC-a Valetine Knežević, da li i šta trenutno određuje poeziju i pjesničku scenu u Hrvatskoj, te mogu li se izdvojiti neka glavna kretanja i odlike, Herceg je istakao da je ona vrlo raznovrsna. Za razliku od njegove generacije koja je pisala i počela objavljivati svoje prve knjige početkom 90-ih i koja je zapravo pripadala tzv. generaciji stvarnosne poezije koju karakterše jaka moćna narativnost, intimizacija, prepričavanje stvarnosti, izostanak metafore, sve je to danas zapravo potpuno drugačije. Naveo je da se njegova generacija odricala tzv. velikih tema, velikih priča, dok je danas drugačije, pa se cijela ta generacija zapravo vratila unazad prihvatajući sve ono što su prethodnici izostavili. Zanimljivo je, kaže Herceg, da su neki mlađi autori posvećeni temi prirode u kontekstu ekoloških tema i sličnim aktuelnim problemima.
Knežević je ocijenila da se poetika Ivana Hercega kroz godine mijenjala, ali i da se izgrađivala u jedan prepoznatljiv poetski svijet i izraz, u najkraćem, duboko lirski i refleksivan. Imajući u vidu sve što je do sada objavio, ali i za svoje pjesništvo, autor podsjeća da je na samom početku samo donekle pripadao “stvarnosnoj poeziji” i da se to moglo primijetiti u okviru prve dvije, tri knjige. Sa druge strane, za njegove posljednje pjesme ističe se da sve više odmiču u sferu filozofije.
Pored dobre poezije, posjetioci večeri imali su priliku da čuju i dvije velike umjetnice, kantautorke, Dunju Knebl i Ninu Romić, pa su tako ljubitelji pisane riječi, ali i svi poštovaoci tradicionalnog zvuka, imali priliku da uživaju u autentičnom spoju tih umjetnosti.
“Popularizacija književnosti i muzike na jedan drugačiji i autentičniji način, omogućila je publici da uživa u predivnoj večeri i spoju izuzetnih umjetnika koji nikog nijesu ostavili ravnodušnim”, istakli su iz KIC-a.
Dunja Knebl postigla je izuzetan uspjeh u karijeri na svjetskoj muzičkoj sceni, ali i omogućila da se mladi ljudi i stvaraoci upoznaju sa tradiconalnom muzikom i bogatim muzičkim nasljeđem.
“Ima dosta mladih ljudi koji su napravili neke svoje varijante tih zaboravljenih pjesama, ali često se ponavljaju one najpopularnije, zato što mladi ljudi žele slušati ono što je popularno, ono što je poznato uhu. Treba dosta strpljenja da se istinski čuju stare pjesme. Pjesme koje su ranije nastajale su se prenosile s koljena na koljeno i na taj način su se sačuvale, a danas kad imamo sva moguća sredstva snimanja te pjesme se zaboravljaju”, rekla je Knebl.
Romić je svojim djelovanjem doprinijela razvoju hrvatske kantautorske scene kroz razne projekte, ali i kroz aktivno učešće i djelovanje u postavljanju danas vrlo žive kantautorske scene u Hrvatskoj, koja je danas vrlo intenzivna, ocijenila je.
Veče je u realizovano okviru manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto” i rezultat je saradnje KIC-a sa Hrvatskim društvom pisaca.
Bonus video:
