Knjiga u kojoj su sabrani kritički tekstovi u djelu Gojka Čelebića u posljednje četiri decenije, pod nazivom “Čelebić govorne vrijednosti 1982-2022’’, priređivača dr Radoja Femića, održana je preksinoć u bjelopoljskom Centru za kulturu.
Predstavljajući knjigu, profesor Radoje Femić je kazao da je ona jedna vrsta kapitalnog izdanja ovdašnje književnosti i kulture.
Povodom jubileja, 40 godina autorskog rada, tokom promocije knjige prikazan je i 30-minutni film Gorana Perovića i Pavla Bajazeta o književnom i scenskom stvaralaštvu Gojka Čelebića.
Femić je konstatovao da Čelebić posjeduje zavidan kontinuitet umjetničke kreacije najvišeg reda koji intenzivno traje već četiri decenije.
“Sa balkanskog prostora Čelebić je u svoje djelo unio upravo one sokove autentične iracionalnosti koje ovo podneblje čine egzotičnim kutkom negdašnje i savremene Evrope. Čelebić je ostvario djelo koje samo uslovno pripada južnoslovenskim književnostima koje, istini za volju, prevazilazi opsegom umjetničkog zahvata i neutaživom željom za kontaktom sa drugošću”, kazao je Femić.
Primijetio je da književnokritički ogledi o djelu Gojka Čelebića, sabrani u knjigu “Govorne vrijednosti (1982-2022) ukazuju na postojanje odvažnih književnokritičkih tekstova koji su pravovremeno prepoznali i notirali avangardni duh Čelebićevog djela.
“Takvi tekstovi služe na čast ne samo kritičkoj produkciji, nego i nauci o književnosti koja je, tumačeći i vrednujući djelo Gojka Čelebića, napustila konvencije akademske uštogljenosti i prigodnosti, iskazujući smjelost u razumijevanju književnog fenomena koji je bio i ostao daleko ispred ovdašnjih poetičkih strujanja. Stvaralačka sintaksa Gojka Čelebića iznjedrila je zavidnu književnokritičku recepciju koju za ovu priliku možemo omeđiti na razmatrani period, od 1982. do 2022. godine, iako korpus književnokritičkih tekstova seže i dalje, sve do trenutka objavljivanja “Govornih vrijednosti”. O nesumnjivoj etabliranosti piščevog djela na južnoslovenskom prostoru svjedoči činjenica da je jedan temat prestižnog jugoslovenskog književnog časopisa “Stvaranje” posvećen upravo jezičkom stvaralaštvu Gojka Čelebića”, kazao je autor.
On je dodao da su svoje priloge tumačenju piščevog djela dali najeminentniji pisci i kritičari tog vremena: Milorad Pavić, Branko Popović, Moma Dimić, Miodrag Vuković, Aleksandar Jerkov, Sonja Tomović, Tomislav Sl. Novović, Miloš Đorđević, Gordana Stojkovska i Ivan Dorovski, i da tekstovi navedenih autora daju trajan pečat književnokritičkog priznanja Čelebićevoj umjetničkoj kreaciji.
Kako je pojasnio autor, piščevo prisno osjećanje za drugo i drugačije minuciozno je evidentirao velikan srpske književne kritike, Draško Ređep, svjedočeći da je roman “Ubistvo A. G. V. i gonjenje” napisao građanin svijeta.
“Pisac je svojim djelom vratio dug zavičaju čitaoca, ocijeniće Vojislav Gledić, pozitivno vrednujući sliku svijeta u “Viteškom romanu o ženskim suzama”, u kojem je “mozaično prikazan život u crnogorskoj prestonici Cetinju, kao i složena zbivanja na Dvoru i u okruženju crnogorskog knjaza i gospodara Nikole Prvog Petrovića”. Piščev prilog evoluciji žanrova u savremenoj srpskoj književnosti kodifikovaće kritičkom ocjenom Nevena Varnica, imenujući Čelebićev roman “Blizanci” kao “prvi romaneskni izveštaj ili izveštajni roman u srpskoj književnosti”. Sud o Čelebiću kao naučniku-komparatisti iznosi Mladen Šukalo, argumentovano dokazujući kako je studija o Servantesu ”jedan oblik iskoračenja iz naučno-esejističkog diskursa”. Na osnovu navedenog, može se zaključiti kako je inovacioni potencijal Čelebića pisca, reditelja, dramaturga i esejiste gotovo neograničen, a da je milost otjelotvorenja velikih ideja i zamisli dotakla gotovo sve žanrovske forme u kojima se ogledao”, kazao je Femić.
Podsjetio je da je dokumentaciju vezanu za knjige i tekstove nastale u Pragu, Parizu, Buenos Airesu, Tokiju, Njujorku, Rimu i Aleksandriji, sredila njegova supruga, Lenka Blehova, klasička filološkinja, istoričarka i paleografkinja, rukovođena navikom naučnika koji fakte i kontekst cijene naporedo sa samim djelom bez potcjenjivanja.
Zaključio je da za akribičnu pomoć u rekonstrukciji lokacija i okolnosti nastanka pojedinih radova, počev od crnogorske i jugoslovenske sredine, kao i za nesebično požrtvovanje u evidentiranju bibliografije, kritičkih tekstova i dobronamjernih zapažanja duguje zahvalnost saradnicima: za bibliografiju Ljiljani Lipovini Đorđević, za pomoć u priređivačkom radu mr Aleksandru Ćukoviću, za hronološku katalogizaciju i prevod Dragani Obradović i Oliveri Krivošić iz Matice srpske.
Doc. dr Gojko Čelebić je crnogorski pisac i diplomata rođen 1958. godine u Podgorici. Autor je više od 40 knjiga, ostvaren u žanru romana, pripovjetke, eseja, drame, poezije, teorije književnosti i diplomatske literature. dobitnik Trinaestojulske nagrade, poznat i kao bivši ministar kulture u Vladi Crne Gore.
Bonus video:
