Crnogorska kustoskinja Natalija Vujošević, angažovana u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG) dobitnica je prestižnog granta koji se dodjeljuje uz renomiranu nagradu za kulturu i teoriju “Igor Zabel” za 2024. godinu.
Nagrada “Igor Zabel” za kulturu i teoriju dodjeljuje se svake dvije godine za izuzetna postignuća u oblasti kustoskih, umjetničkih i teorijskih praksi vezanih za vizuelne umjetnosti i kulturu, a pored glavne nagrade čija je ovogodišnja dobitnica Edit Andraš, dodjeljuju se i tri granta.
“Grant se dodjeljuje umjetnici i kustoskinji iz Crne Gore Nataliji Vujošević, u znak priznanja za njeno značajno istraživanje, istorizaciju, aktiviranje i kontekstualizaciju marginalizovanih, ali globalno jedinstvenih umjetničkih zbirki i arhiva iz socijalističkog jugoslovenskog i postjugoslovenskog perioda”, navodi žiri u obrazloženju.
Da joj je ovo priznanje važno na različite načine i u mnogo različitih slojeva, a posebno u kontekstu rada u crnogorskim (ne)uslovima, Vujošević je kazala Vijestima.
“Značajno je kao podrška zbog činjenice da rad u kulturi ovdje jeste rad u atmosferi hronične nestabilnosti, ignorancije i urušenih vrijednosti koje često vode u osjećaj umora i usamljenosti. Značajno je kao prepoznavanje jer dolazi iz diskursa i od strane kolega čiji rad izuzetno cijenim i smatram inspirišućim. Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu da sam na pravom putu, kao i veliki podstrek da nastavim da radim na istraživanjima i projektima koje razvijam”, rekla je ona Vijestima.
Na pitanje da li će i na koji način ovo priznanje uticati na njen dalji rad u Crnoj Gori i šire, ali i na crnogorsku scenu i kustoski kružok, Vujošević vjeruje da će koristi biti mnogobrojne i ističe važnost saradnji kolektiva...
“Svi projekti koje razvijam su kolektivni i podrazumijevaju učešće brojnih ljudi. Od Instituta za savremenu umjetnost gdje radimo na programu alternativne edukacije za mlade umjetnike i gdje sarađujem sa Lenkom Đorojević, Jovanom Miloševićem, Anom Ivanović, Milenom Prelević i mnogim drugim kolegama, preko Arhiva cetinjskih bijenala koji razvijamo sa Irenom Lagator Pejović i Fondacijom Petrović, do rada u MSUCG sa koleginicama Marinom Čelebić, Anitom Ćulafić i Nadom Baković na projektu Laboratorije kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja... Ovo je potvrda i podstrek za sve nas, a nadam se da može biti i ohrabrujuće za mlade ljude iz Crne Gore da misle i krče nove puteve i saradnje orijentisane ka oblikovanju i razvijanju sadržaja i veza koje smatraju važnim i nedostajućim”, poručila je ona.
Kustoskinja Vijestima kaže i da ovo priznanje dodatno povezuje Crnu Goru sa umjetničkom scenom centralno-istočne Evrope, te da će dodatno u fokus staviti projekte koje je spomenula, a što će dalje otvoriti prostor za veću vidljivost i povezanost u širem smislu.
Vujošević se, zajedno sa kolegama/inicama, godinama već na različite načine i u različitim projektima bavi (post)jugoslovenskim i socijalističkim umjetničkim nasljeđem, nerijetko se suočavajući sa brojnim izazovima crnogorske scene, kako likovne, tako i političke, društveno-ekonomske, ali od toga ne odustaje...
“Teme kojima se bavi kroz svoj kustoski i istraživački rad jesu zapravo zapostavljene emancipatorske prakse iz naše savremene istorije, važne za imaginaciju i orijentaciju budućih generacija... To jeste nešto u šta vjerujem, što smatram važnim i društveno odgovornim, i što zauzima centralno mjesto u mom radu u kulturi koji podrazumijeva kustoske, umjetničke i istraživačke prakse i njihovo preklapanje”, sumira Vujošević i najavljuje i nove aktivnosti...
“U narednom periodu možemo očekivati jako zanimljive lokalne i internacionalne programe i vijesti, kako iz projekta Arhiva Cetinjskih bijenala, tako i iz Laboratorije kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja i Eksperimentalnog odjeljenja Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore”, poručila je Vujošević u razgovoru za Vijesti.
Nagrada, koja nosi ime slavnog slovenskog kustosa i istoričara umjetnosti Igora Zabela (1958-2005), uspostavljena je 2008. godine u saradnji sa Erste fondacijom iz Beča i Asocijacijom Igor Zabel iz Ljubljane, i predstavlja najprestižniju nagradu u ovoj oblasti.
Značaj nagrade posebno se ističe i procesom selekcije i žiriranja. Naime, tročlani međunarodni žiri bira laureata i dobitnike tri granta, a na osnovu predloga deset predlagača, navodi se u opisu procedure. Ovogodišnji žiri činili su istoričar umjetnosti i kustos iz Španije Manuel Borha Villel, umjetnica, kustoskinja i profesorica na Fakultetu za arhitekturu i dizajn Slovačkog tehnološkog univerziteta Ilona Nemeth iz Slovačke, istoričarka umjetnosti, kustoskinja i predsjednica Vajsenze (Weissensee) škole umjetnosti i dizajna Angelika Rihter iz Njemačke. Predlagači nominovanih su stručnjaci iz različitih zemalja: Zbinek Baladran, Pavel Braila, Sandra Bradvić, Dessislava Dimova, Margarethe Makovec & Anton Lederer, Zofia Nierodzinska, Adrian Paci, Eszter Szakacs, Attila Tordai-S, Mara Traumane.
“Sa ukupnim nagradnim fondom od 85.000 eura, nagrada Igor Zabel za kulturu i teoriju je najviša i najprestižnija nagrada za aktivnosti na polju kulture u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi”, navodi se u opisu.
Pored Vujošević, grantove su dobili i Irfan Hošić iz Bosne i Hercegovine i Ovidiu Tichindeleanu iz Danske. Dobitnica glavne nagrade i dobitnici grantova će tokom dvodnevnog seminara “Transformativne kulturne prakse/lokalno locirana proizvodnja znanja”, u Muzeju moderne umjetnosti i Muzeju savremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani krajem novembra predstaviti svoj rad, navodi se u zvaničnom saopštenju povodom nagrade. Tom prilikom, svi oni će govoriti o tome kako umjetnost iz centralne, istočne i jugoistočne Evrope, u praksi i teoriji, može da doprinese svijetu u eri višestrukih kriza koje se ubrzavaju.
Svečana ceremonija dodjele nagrada biće upriličena 29. novembra u 20.30 časova u Ljubljani, u Muzeju Metelkova.
Bonus video:
