U svijetu u kojem danas zaraćene strane neumoljivo teže međusobnom uništenju, pojedinac koji se usuđuje da se suprotstavi brojnijem i jačem, zbog principa, inspiriše na promjenu. Takav narativ nosi snažnu poruku i naglašava humanost kao najveću pobjedu nad nasiljem i uništenjem... Razaranja koja se u svijetu dešavaju, te bujanje fašizma na sve strane, govore da će film “Obraz” biti aktuelan.
Tako reditelj Nikola Vukčević ”Vijestima” opisuje i najavljuje svoj, ali i crnogorski, a onda i svjetski, novi dugometražni igrani film “Obraz”.
Juče je i zvanično saopšteno da će film “Obraz” svjetsku premijeru imati na Kotbus filmskom festivalu (Cottbus) u Njemačkoj sedmog novembra, u glavnom takmičarskom programu. U pitanju je festival koji je časopis “The Hollywood Reporter” opisao kao “vodeći filmski festival istočnoevropskog filma,” sa više od 22.000 posjetilaca.
Nalik “Gospodaru prstenova”
“Nikola Vukčević je svojim najnovijim djelom uspio stvoriti žanrovski film prepun napetosti, bogat elementima fantastike, povremeno nalik hororu, s vrhunskim pejzažnim kadrovima i likovima koji bi se mogli uporediti sa ‘Gospodarom prstenova’”, napisao je u programski direktor festivala u Kotbusu, Bernd Buder, poznavalac balkanskog filma i nekadašnji član selektorskog tima Festivala u Berlinu.
Nakon Njemačke, film će debitovati i pred publikom na Kairo film festivalu jednom od onih iz A kategorije, najvećem i nastarijem filmskom festivalu u arapskom svijetu, Bliskom istoku i Africi, i to u prestižnoj selekciji paralelnoj takmičarskoj, sa svega 11 odabranih filmova iz cijelog svijeta.
“Film je već imao svojevrsni put u javnost - kroz te dvije zatvorene projekcije na Marche du film Kanskog festivala. Prethodilo im je to da oka nisam sklopio pred prvu projekciju, jer smo prihvatili da izađemo na scenu gdje nema protekcije, na scenu koja će nas pojesti ako nismo dobar posao uradili. Potom nas je selektovao Tallin za predstavljanje u selekciji od samo pet filmova u proizvodnji iz cijelog svijeta. Nakon tih projekcija imam mir i sa radošću (ali ipak i sa jednom dozom ugodne i iskrene treme) očekujem dalje dane ovog filma”, kazao je Vukčević sumirajući dosadašnji put filma.
Višegodišnji proces rada nije stran crnogorskim kinematografima, a ovaj projekat je tokom svojim osam godina, donio zrelost, kako samom filmu, tako i autorskom timu, smatra reditelj.
“Sazrijevali smo, svi skupa. Rad na filmu je počeo prije osam godina, snimanje je izvedeno iz pet djelova, pet puta, shodno tome kako smo obezbjeđivali novac, i sve to vrijeme montirali smo onaj dio koji imamo snimljeno. U međuvremenu nas je sve zadesila korona, tokom čijeg jednog dijela je film i sniman. Da, sazrijevali smo skupa i hvala ovom filmu na tome. I svim sjajnim ljudima koji su nam pružili podršku. Poimence sam im se zahvalio na odjavnoj špici filma, sa poštovanjem i zahvalnošću”, priča Vukčević.
Po motivima istinitog događaja
Kao što je od ranije poznato, radnja filma je inspirisana motivima istinitog događaja koji je u antologijsku pripovijetku “Obraz” napisao crnogorski akademik Zuvdija Hodžić, a scenario su radile Ana Vujadinović Tomić (Crna Gora) i Melina Pota Kojević (Srbija), dok je reditelj Vukčević bio saradnik na scenariju, koji je razvijan na međunarodnim radionicama.
“Radnja je inspirisana elementima istinitog događaja, svojevrsne legende o Nuru Doki, i smještena je u period Drugog svjetskog rata, u neimenovanom malom mjestu u Crnoj Gori. Tokom 36 sati radnje, jedno progonjeno dijete, koje je izgubilo roditelje u napadu fašističke paravojne jedinice, pronalazi utočište u kući potpunog stranca sebi: Albanca Nura Doke. Među njima je očigledna i još jedna značajna razlika: dijete je hrišćanin, dok je Nur musliman - i u ratom zahvaćenoj Jugoslaviji, ta činjenica u tom trenutku znači granicu između života i smrti. Shodno svemu, domaćin kuće, Nur - suočava se sa teškom moralnom dilemom - da li da preda dijete progoniteljima i time izda viševjekovni kodeks svoga doma, spašavajući živote svoje porodice i kuću od razaranja, ili da gotovo uzaludno rizikuje živote porodice kako bi zaštitio to nepoznato dijete druge vjere i nacije”, ističe u najavi glavni producent filma Milorad Radenović iz Galileo production Montenegro.
Najteže pitanje za svakog reditelja je, smatra Vukčević, da sam opiše i najavi film. Ipak, zna šta je njega podstaklo da na toj priči radi, a vjeruje da je upravo to ono što će i gledaoci osjetiti...
“Ono što je mene sve vrijeme motivisalo je pojedinac koji se usuđuje da se suprotstavi brojnijem i jačem, zbog principa, i to je ono na što bih pozvao ljude da pogledaju u ovom filmu, koji, kao takav inspiriše na promjenu. U svijetu u kojem danas zaraćene strane neumoljivo teže međusobnom uništenju, ovaj narativ nosi snažnu poruku i naglašava humanost kao najveću pobjedu nad nasiljem i uništenjem. Nažalost, razaranja koja se u svijetu dešavaju, te bujanje fašizma na sve strane, govore da će ovaj film biti aktuelan”, priča Vukčević Vijestima i ponavlja rečenicu sa promotivnog postera filma u koju sve staje: “U vremenima rata, biti čovjek postaje naša najvažnija misija”.
Kroz priču o moralu, ljubavi i odrastanju, dodaje Radenović, “Obraz” postavlja univerzalna pitanja o cijeni ljudske žrtve, bez obzira na vjeru i naciju, te poručuje da nam je i te kako potreban u ovom trenutku.
“Kroz putovanje jednog pojedinca koji se usuđuje da se suprotstavi pravu jačega, u svijetu gdje sukobljene strane i dalje neumoljivo teže međusobnom uništenju, ovaj film inspiriše na promjenu i snažno podsjeća da je humanost naša konačna pobjeda nad nasiljem i propadanjem”, saglasan je Radenović, te i on dodaje da je biti čovjek najvažnija misija.
Njemci i Arapi, kasnije i Balkanci
Pridruženi producent Kristof Toke ispred njemačke producentske kuće Mogador film potvrđuje aktuelnost samog ostvarenja, ali i globalnu potrebu za takvom pričom.
“Činjenica da se “Obraz” prikazuje u Kotbusu i Kairu, a kasnije i na još nekim velikim festivalima, što će biti naknadno objavljeno, pokazuje da su međunarodni selektori zainteresovani za ovu duboko lokalnu temu. U slučaju Bernda Budera, on je istinski oduševljen njome, što je za mene očekivano i očigledno jer Nikolin film djeluje na više nivoa, baveći se univerzalnim ljudskim pitanjima. On se tako, umjesto da zauzima aktivistički stav, približava duši gledaoca na poetičan filmski način. U tom smislu, film je zaista univerzalan, čak i ako se ponekad čini da je taj termin možda izlizan od prekomjerne upotrebe”, istakao je Toke juče za Vijesti.
On vjeruje i da publika svuda ima osjećaj za duboku humanost, prevazilaženje podjela, različitosti i sukoba.
“Ovaj film odjekuje univerzalnošću i prevazilazi kulturološke razlike koje postaju sve manje značajne. Nadam se da će “Obraz” na svoj skroman način doprinijeti zbližavanju ljudi - i u stvarnom životu, ali i u bioskopu. Dajmo još jednu šansu životu i bioskopu. Očajnički nam je potreban”, poručuje renomirani njemački producent.
Potvrda postignute univerzalnosti filmskog jezika je i to što će “Obraz” među prvima vidjeti njemačka i arapska publika. To je na neki način i bila intencija reditelja...
“Meni je od starta bilo važno da film prvo vidi publika koja malo zna o Balkanu, našem istorijskom usudu, da se film posmatra spram univerzalnog jezika i doživljaja likova, bez njihovog etničkog backgrounda. Mnogo smo uložili da se to i desi. Raduje me ono što ćemo iskusiti na pet projekcija koje slijede u Kotbusu i Kairu. Imao sam sreću da su moji ‘Dječaci’ bili na oba ova festivala, da sam i ja bio tamo, tako da znam što nas tamo čeka i tome se unaprijed radujem”, poručio je Vukčević.
Radenović ističe da je kompletan tim ponosan što su “Obraz” prepoznali selektori ovih značajnih festivala, što vidi kao potvrdu vrijednosti filma na kome su radili duže od osam godina.
“To je i prilika za promociju crnogorske kinematografije i ukupne kulture”, poručio je on.
Posljednja filmska uloga
Zefa Bata Dedivanovića
Film je sniman na lokacijama u Starom Baru, Crmnici, obroncima Kuča, kanjonu Mrtvice... Mnogobrojna ekipa okuplja međunarodne i regionalne glumce, među kojima su i crnogorska imena poput Aleksandra Radulovića, Branimira Popovića, Ane Vučković, ali i doajena Zefa Bata Dedivanovića kojem je to i posljednja filmska uloga. Glavnog lika tumači Edon Rizvanolli, a tu su i Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Igor Benčina (Srbija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Na višenedjeljnim kastinzima, uloge djece su dobili Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović.
Film je vizuelno oblikovao direktor fotografije Đorđe Stojiljković (Srbija), scenograf je pokojni Stanislav Nikičević (Crna Gora), kostimograf Lidija Jovanović (Srbija), dok je za muziku bio zadužen Dušan Maksimovski (Hrvatska). Montažerka filma je Olga Toni (Slovenija), a vizuelne efekte su kreirali Đuro Mihaljević (Crna Gora) i Đorđe Stojiljković (Srbija); masku i šminku potpisuje Nataša Sevčnikar (Slovenija). Dizajner i mikser zvuka je Igor Vujović (Crna Gora) sa hrvatskim kolegom Dariom Domitrovićem.
U izvršnoj produkciji su Milorad Radenović (Galileo production Montenegro) i Jelena Filipović (predavač na FDU Cetinje). Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović iz beogradske produkcijske kuće Cinnamon Films, Dario Domitrović iz zagrebačke produkcije Embrio, pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador film Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG i njihovog javnog konkursa.
“Obraz” je nastao pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore (FCCG) i u međunarodnoj koprodukciji Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Njemačke, uz sufinansijsku podršku javnih konkursa, još od 2017. godine: Ministarstva kulture Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Radio-televizije Crne Gore i podrške Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore CEKUM, a podržan je i na koprodukcijskom konkursu u Srbiji 2020.
Iz producentske kuće Galileo ističu i da je iza kamere bio popriličan broj crnogorskih kolega, i to: Nemanja Lakić, Budimir Bečić, Dejan Vuković, Nikola Čavor, Farah Ademović, Darko Bjelobrković, Majdana Ljuljđuraj, Đoko Jablan, Niko Tripunović, Boris Vuković, Ilija Kaluđerović, Bojana Kojičić, Mila Nenezić, Dunja Sekulović, Nataša Milićević, Mila Čelebić, Milica i Maša Vujadinović, Balša Dabetić, Strahinja Vuković, Goran Živković...
Bonus video:
