Da bi se odavala počast i priznanje herojima Cetinja, koji su svojim životima, borbama i mnogostrukim doprinosima oblikovali bogatu društvenu, kulturnu, ali i političku istoriju prijestonice, jednog od najposebnijih gradova u crnogorskoj i balkanskoj istoriji, osmišljena je izložba “49 narodnih heroja grada Cetinja”.
Postavka je, povodom Dana prijestonice, svečano otvorena danas, 13. novembra u 10 časova u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje, a na ceremoniji će govoriti istoričar Jovan Muhadinović i gradonačelnik Nikola Đurašković.
“Izložba je rezultat inicijative da se sačuva sjećanje na izuzetne ličnosti i događaje koji su oblikovali cetinjsku prošlost, a koji možda nisu dovoljno prepoznati ili zabilježeni u širem istorijskom kontekstu”, obrazloženo je u saopštenju.
Projektna menadžerka u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje i jedna od organizatorki izložbe Gorana Kusovac, “Vijestima” je približila samu postavku i koncept, ističući da je kompletan tim Centra za kulturu bio aktivno posvećen organizaciji događaja, te da su svi u značajnoj mjeri doprinijeli temi koju obrađuju.
“Predstavljamo 49 heroja koji su odlikovani Ordenom narodnih heroja. Neki od njih su taj orden dobili tokom Drugog svjetskog rata, neki po njegovom završetku i kasnije. Vrlo je bitno i to što je i sami grad 70-ih godina odlikovan tim istim ordenom kao Grad heroj. To je na neki način omaž svim građanima Cetinja koji su dali doprinos u Narodnooslobodilačkoj borbi tada. Poželjeli smo da se malo skrene pažnja na njih, da se podsjetimo kako je sve to izgledalo tada u borbi za oslobođenje, dodatno i zbog toga što Prijestonica ove godine obilježava 80 godina od oslobođenja od okupatora u Drugom svjetskom ratu. Svih 49 heroja, zajedno sa ostalim narodnim herojima, predstavljeni su u Narodnom muzeju Crne Gore, a autor tekstova na kojima smo radili je istoričar Jovan Muhadinović koji nam je i omogućio tu građu koju ćemo prezentovati na izložbi”, objašnjava Kusovac.
Izložba će posjetiocima pružiti priliku da vide zbirku fotografija i materijala koji prikazuju osnovne karakteristike cetinjskih heroja, kako u vojnom, tako i u kulturnom i društvenom smislu.
“Fokus je na samim herojima. Tu su fotografije svakog od njih, kao i fotografije ordena. Tekst smo pokušali da prilagodimo današnjem maniru, da to bude u duhu tekstova koji se danas čitaju, znači preformulisali smo ga u neke kraće teze i, uz pomoć istoričara Muhadinovića, izvukli najbitnije biografske podatke, istorijske podatke o borbama u kojima su se heroji istakli, kao i neke druge zanimljivosti vezane za njihove živote”, priča Kusovac.
Pored edukativne, očito je da izložba ima i duboku emotivnu dimenziju, jer podsjeća na značaj borbe, časti i odanosti koje su cetinjski heroji pokazivali kroz istoriju, te na njihovu spremnost da i svoje živote polože za slobodu...
“Današnjim generacijama posebno emotivno može biti prikaz nekih jako tragičnih momenata iz života ljudi koji su upravo svoj život dali ili izgubili u toku rata, koji su bili izlagani mučenju, a te torture izdržavali herojski, zahvaljujući čemu su druge akcije uspješno izvođene... Takođe, tu su i detalji iz nekih, u to vrijeme veoma značajnih borbi, koje moraju probuditi osjećanja kod svakog... Izložba izaziva jake emocije, dodatno i zato što su tu i ti prateći tekstovi koji govore o svakom heroju pojedinačno. Ti zapisi otkrivaju neke detalje, dirljive priče i oživljavaju neku sliku o tome kako je sve ono o čemu izložba govori zapravo izgledalo, ali i koliko smo danas možda daleko od nekih vrijednosti za koje su se borili i koje su se tada njegovale, a iza čega stoje heroji i brojni drugi građani, ne samo Cetinja, već i ostatka države i regiona, svi učesnici Narodnooslobodilačke borbe”, konstatuje Kusovac.
Muhadinović je za “Vijesti” potvrdio da je ova izložba “prilika da se prisjetimo ljudi koji su u jednom od najtežih istorijskih trenutaka podnijeli nemjerljive žrtve za slobodu”.
“Izložba dolazi u pravo vrijeme, ujedno i kao opomena vremenu u kojem su sve češći izlivi šovinizma i nacionalizma. Narodni heroji kojima odajemo poštovanje simbol su borbe upravo protiv ovog vida dekadentnih ideologija. Naša dužnost je da uputimo buduće naraštaje i prikažemo im napore i žrtve koje su sinovi i šćeri našeg naroda dali za bolje i pravednije društvo... Društvo koje je težilo jednakosti među narodima, bez obzira na porijeklo, rasu ili religiju”, poručio je Muhadinović.
I on je istakao da je Cetinje zajedno sa svojim herojima krunisano Ordenom grada heroja, čime je ušlo u red malog broja gradova bivše Jugoslavije koji se mogu pohvaliti tom titulom, a sve zahvaljujući ljudima koji su potekli iz takozvane Doline bogova.
“Narodni heroji grada Cetinja, njihova hrabrost i borba treba da služe na ponos prijestonici i Crnoj Gori, ali i kao opomena da se slične žrtve nikad ne ponove”, ističe Muhadinović.
Na pitanje koliko je važno danas se osvrnuti na nasljeđe i vrijednosti za koje su se ljudi poput 49 cetinjskih narodnih heroja zalagali, Kusovac u razgovoru za “Vijesti” potvrđuje da danas svijest o tome izmiče...
“To je još jedan od motiva zbog kojeg smo sve ovo priredili. Cilj i izložbe i pratećeg teksta je da se podsjetimo borbe i oživimo uspomene, kako na heroje, tako i na borbu koja se vodila u Drugom svjetskom ratu”, poručuje Kusovac.
S osvrtom na današnje društvo, pojedince i zajednicu, te samo Cetinje, Kusovac dodaje da postoji mnogo organizacija koje se okreću ka zaostavštini prošlih generacija, u prvom redu onih koji su doprinijeli oslobođenju, a onda i pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Kusovac poziva sve da posjete izložbu koja je dostupna u galeriji Centra za kulturu Prijestonice Cetinje i saznaju više o “49 narodnih heroja grada Cetinja”.
Nastupa neka vedrija budućnost
Pored svoje herojske istorije, autentične arhitektonske ljepote, stila života, sportskog duha, mudrog cinizma, jedinstvenog humora, Cetinje je oduvijek prepoznato i kao grad, prijestonica kulture. Tom kulturom, smatra Kusovac, Cetinje odiše i danas...
“Što se samog grada tiče, mogu reći da je Centar za kulturu mnogo doprinio otkako je osnovan i zvanično počeo sa radom prošle godine... Od tada se aktivno radi na promociji kulture, ne samo na promociji, već i valorizaciji, a uz to se i doprinosi bogatijem sadržaj u oblasti kulture i umjetnosti na teritoriji Prijestonice trenutno. Na osnovu svega toga, mislim da možemo da se pohvalimo time da se situacija značajno unaprijedila u odnosu na prethodne godine. Kao Centar za kulturu imamo i veliki broj posjetilaca iz drugih opština, bogat i raznovrstan program koji dobija lijepe komentare i razne pohvale sa svih strana. Tako da, mislim da nastupa neka vedrija budućnost”, istakla je Gorana Kusovac.
Novembar u znaku Prijestonice i Njegoša
Interesantno je, istovremeno i simbolično, i to što se Dan oslobođenja Cetinja poklapa sa Njegoševim danom - crnogorskim praznikom kulture. Kusovac kaže da su u skladu sa tim u Centru za kulturu Prijestonice osmislili program za čitav novembar.
“Prijestonica je čitav novembar posvetila obilježavanju Dana prijestonice, a u to su uključene i manifestacije i programi koji su posvećeni Njegoševom danu. Mislim da je koncept urađen veoma lijepo. Svakako, ima mnogo preklapanja u programima, posebno što se tiče sadržaja, ali to ne smeta... Naprotiv, mislim da je koncept odrađen izuzetno dobro ove godine”, prokomentarisala je Kusovac.
Na pitanje o broju posjetilaca, kulturnom turizmu i posjetama građana iz drugih crnogorskih opština, Kusovac kaže da prvenstveno raspolaže informacijama na osnovu kojih Centar može da se pohvali posjetiocima iz inostranstva, ponajviše kada je likovni program u pitanju, ali i brojne manifestacije kojih je sve više na Cetinju.
Bonus video:
