Zahvaljujući sredstvima koja se zakonski izdvajaju za projekte valorizacije kulturne baštine, u protekle dvije godine realizovan je niz stručnih, istraživačkih, konzervatorskih i edukativnih projekata usmjerenih na očuvanje tivatske baštine. Projekti su realizovani u okviru javnog poziva koji redovno raspisuje Turistička organizacija (TO) Tivat.
TO je naime, zakonski dužna da izdvaja 10 odsto prihoda od boravišne takse za arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat. Stručna komisija o čijem sastavu odlučuje lokalni parlament, zadužena je za definisanje uslova prijave na javni poziv i odluku o raspodjeli sredstava.
Valorizacija tivatske baštine - izazovi
“Smisao termina valorizacija u kontekstu baštine danas se često gubi zbog njegove učestale primjene u različitim okvirima, često strogo ekonomskim. U kontekstu baštine, valorizacija je postupak kojim se utvrđuju kulturna vrijednost i status kulturnog dobra. Odluke o tome donosi Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Kulturno dobro može izgubiti svoju vrijednost, a onda i status, zbog čega je važno sprovoditi konzervatorske i druge mjere kojima se ono štiti od propadanja. Da bismo baštinu valorizovali, odnosno pravno zaštitili, prvo je treba prepoznati, istražiti i učiniti dostupnom stručnoj i naučnoj ocjeni. U širem smislu, baštinu štitimo edukacijom o njoj, razumijevanjem materijalnog i nematerijalnog nasljeđa i odgovornim postupanjem prema njemu”, kazala je u razgovoru za “Vijesti” Maja Marović, magistarka istorije umjetnosti i magistarka južnoslovenskih jezika i književnosti, a koja je u protekle dvije godine vodila ovu Komisiju.
Naglašava da je prostor Tivta dio zaštićene cjeline Bokokotorskog zaliva (UNESCO) zahvaljujući svojim specifičnim prirodnim i kulturnim vrijednostima. Međutim, fokus istraživanja i zaštite dugo je i dominantno bio usmjeren na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, zbog čega su, kako kaže, mogućnosti koje otvara javni poziv TO Tivat bile posebno važne za bolju prezentaciju i valorizaciju kulturne baštine na području Tivta.
“Tivat je prirodno, istorijski i kulturološki neraskidivo vezan za čitavu Boku, ali i specifičan po svojim ambijentalnim cjelinama, kulturnim pejzažima i brojnim spomenicima koji čekaju da budu prepoznati kao kulturna dobra Crne Gore. Baština koja izgubi integritet, propadne zbog nebrige ili neodgovarajućih mjera zaštite, trajno gubi kulturnu vrijednost, a onda i nestaje sa mape potencijalnih ili zaštićenih dobara. Najteži gubitak je gubitak memorije - brisanje kulturnih informacija koje spomenici čuvaju u sebi i pamćenja ljudi kojima su ostavljene na brigu”, ističe Marović.
Ona dodaje da je Komisija u protekle dvije godine vodila računa o stanju baštine i potrebama ove sredine, ali i o tome da način rada, poziv, odluke i rezultati budu transparentni.
“U prvobitnom sastavu pored mene kao predsjednice, u Komisiji su djelovali Dejan Kandić, Dijana Đinović i Patricija Pobrić, da bi rad do 2024. godine nastavile posljednje dvije članice. Skupština Opštine Tivat nedavno je donijela odluku o novom sedmočlanom sastavu komisije, a njen će rad biti nastavljen nakon što odluka formalno stupi na snagu”, istakla je Marović.
Odgovornost komisije za raspodjelu sredstava
Marović, koja će i u naredne dvije godine voditi ovu komisiju naglašava da raspodjela sredstava za projekte valorizacije baštine, istraživanja, konzervacije i kulturne promocije dobara “nije jednokratna briga.”
“Kulturno nasljeđe teško može biti predmet odgovora na poziv koji se objavljuje jednom godišnje, baština je trajna briga. Uslovi konkurisanja zato se kontinuirano unapređuju i usklađuju s dugoročnim ciljevima u kontekstu istraživanja, očuvanja, stručne i pravne zaštite tivatskog nasljeđa. Takav cilj nije jednostavan, posebno zato što je poziv specifičan. On nije usmjeren na jedan tip organizacija, nego mora uključiti nevladin sektor usmjeren na baštinu, pravne subjekte s odgovarajućim licencama za sprovođenje konzervatorskih mjera, privatna i pravna lica koja su vlasnici kulturnih dobara ili spomenika koji zahtijevaju mjere zaštite u cilju valorizacije. Nadalje su to ustanove koje čuvaju kulturna dobra ili se bave istraživanjem i prezentacijom baštine... To je čitav niz različitih subjekata za koje se moraju kreirati uslovi prijave na koje mogu svi odgovoriti, bez obzira na različit pravni status, i to tako da budu usklađeni sa zakonom”, istakla je ona dodajući da Komisija “pruža kontinuiranu savjetodavnu podršku, što omogućava uvid u stanje informisanosti o baštini i potrebama stručne i šire javnosti u ovom kontekstu”.
Članovi i predsjednica Komisje obilaze teren, prate izvođenje projekata, ostvaruju kontakte i savjetovanje sa kvalifikovanim licima i trude se da motivišu ustanove i stručna tijela da se uključe što kvalitetnijim projektima. “Rezultati treba da budu zdrava osnova za dalje projekte ali i za razvoj kulturnog turizma koji je etički usklađen sa zaštitom kulturnih dobara”, naglašava Marović i upozorava da integritet kulturnog dobra može biti narušen kako fizičkim propadanjem, tako i neodgovornim postupanjem u njegovoj prezentaciji.
Tivatska baština - projekti od 2022. do 2024.
U periodu od 2022. do 2024. godine TO Tivat je raspisala tri javna poziva za za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat, u okviru kojih je odobreno i realizovano ukupno osam projekata. Prvi od njih bio je projekat “Antičko nasljeđe Tivta” u sklopu kojeg je Dragan Rajčević, ispred nevladine organizacije “Crni Plat”, obradio tivatsko antičko nasljeđe, što je rezultiralo publikacijom “Tivat u antičkim artefaktima”.
“Ovaj projekat je podržan iz razloga Rajčevićevog dugogodišnjeg bavljenja tivatskom baštinom i izvanrednim poznavanjem terena. Mnogi lokaliteti danas su nepristupačni, a i široj struci nepoznati. Rajčević je učestvovao u terenskim istraživanjima na području Tivta kao fizički, ali i kao svojevrsni duhovni vodič kroz baštinu, koji sakuplja i čuva povijesno pamćenje mjesta sa kojeg potiče”, kazala je Marović podvukavši da je tema antičkog nasljeđa Tivta “zahtjevna i stvar je dugoročnog stručnog i naučnog istraživanja, no, Rajčevićev doprinos je važan jer je skrenuo pažnju na nju i i ocrtao joj okvire”.
Ovaj projekat je, kaže, prevazišao zahtjeve komisije zahvaljujući preglednom radu, s obiljem literature, izvora i fotografija, dok je temeljni zahtjev bilo bilježenje podataka o lokacijama. Zahvaljujući njemu, zapisane su geografske koordinate za svaki značajan lokalitet. To će poslužiti i izradi mape vrijedne za struku, širu javnost i razvoj turističke ponude u kulturne svrhe.
Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe na teritoriji Tivta
Kulturno-zavičajno udruženje “Napredak” je realizovalo projekat “Doprinos poznavanju prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa na teritoriji opštine Tivat”. On je bio usmjeren na turističke vodiče, koji su se odazvali u velikom broju sa prostora čitave Crne Gore.
“To je bila rijetka mogućnost da se struka, arhitekti i arhitekti konzervatori, kulturni radnici koji se decenijama bave tivatskom baštinom povežu sa osobama koje ju direktno promovišu. Uočen je hronični nedostatak mogućnosti takve vrste profesionalnog usavršavanja za vodiče, pa je projekat dobio izuzetne ocjene”, kazala je Marović.
Ona dodaje da se u promociji kulturnih dobara mora voditi računa o svim učesnicima procesa. Projekat je realizovan kroz šest predavanja koja su obuhvatila zaštićene prirodne lokalitete, najvažnije sakralne građevine, stare ljetnikovce Tivta, ambijentalne cjeline, odnosno Gornju Lastvu nekada i sada, Tivat u kontekstu zaštićenog područja UNESCO-a, te kulturne objekte, institucije i manifestacije Tivta u XIX stoljeću do danas.
Predavanja su održali arhitekta Marija Nikolić, arhitekte-konzervatori mr Zorica Čubrović i Aleksandra Kapetanović i profesor Neven Staničić. Realizovan je terenski obilazak najvažnijih lokaliteta i objavljena publikacija u vidu brošure, sa sažetkom najvažnijih tema. Brošura je dostupna na stranicama TO Tivat.
Rekonstrukcija starog austrougarskog rezervoara u Velikom gradskom parku
Veliki gradski park Tivta je zaštićeno prirodno dobro. Štoviše, to je cjelina izuzetnih kulturnih, istorijskih, urbanističkih i spomeničkih vrijednosti. Zapušten i skriven na istočnoj strani, na jednoj od najviših kota u parku je i stari austrougarski rezervoar za vodu. Izgrađen je kao dio vodovodnog sistema za potrebe mornaričke baze u Tivtu osnovane krajem 19. vijeka.
“Konzervatorski projekat rekonstrukcije i prenamjene rezervoara u galerijski prostor izradio je studio “Enforma” na čelu sa mr Marijom Novaković, arhitekticom konzervatorkom, i to u dvije faze. Prvu fazu izrade tehničke dokumentacije prijavio je NVO “Evropski dom” a Novaković je prezentovala javno i objavila rezultate kao stručni članak “Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu” u časopisu “Boka” 41. Glavni konzervatorski projekat završen je 2024. i biće prezentovan na Stručnom skupu “Razgovori o baštini” 15. novembra 2024, zajedno sa ostalim projektima”, istakla je Marović i naglašava da je izrada ovakvog projekta izrazito složen proces.
“Izrađuje se u skladu sa konzervatorskim uslovima koje postavlja Uprava za zaštitu kulturnih dobara i može ga izraditi isključivo licencirano lice. U medijima je izrada projekta promovisana kao početak obnove, međutim, radi se o realizaciji prvog u nizu koraka ka revitalizaciji prostora koja ima cilj očuvati i prezentovati izvorne vrijednosti kroz kulturnu namjenu”, ističe predsjednica Komisije za odabir projekata valorizacije tivatske kulturne baštine.
Lastovski suhozidi
KZU “Napredak” realizovao je i projekat “Obnova suhozidnih međa u Gornjoj Lastvi”.
Gornja Lastva je lokalitet prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti i popularno izletničko mjesto koje ugošćava brojne kulturne manifestacije.
“Staro mediteransko selo prepoznatljivo je po kamenoj arhitekturi i suhozidnim konstrukcijama. Nekadašnjih zidara više nema, a konstrukcije su podložne urušavanju, pa je projekat njihove obnove, ali i obuke o održavanju, ključan za očuvanje ove ambijentalne cjeline. U sklopu ovog projekta, četiri osobe su savladale tehniku zidanja u suho, prezidane su urušene međe i uređena glavna seoska ulica”, navela je Marović.
Crkvica Sv. Antona, Belani
Nevladina organizacija “Društvo prijatelja bokeške baštine” realizovala je ove godine projekat “Sv. Anton Belani - baština u opasnosti”. Crkvica na Belanima je zaštićeno kulturno dobro i nalazi se u sklopu nekadašnjeg srednjevjekovnog ljetnjikovačkog imanja porodica Pima-Pasquali.
U okviru projekta obavljena su istraživanja i snimanja, te objavljena publikacija sa svebuhvatnim pregledom svih dostupnih podataka o crkvici, prezentacijom rezultata snimanja novim tehnikama te novih, dosad nepoznatih podataka.
“U realizaciji su učestvovale arhitektica Marija Nikolić, konzervatorka i restauratorka Jasminka Grgurević i arheolog mr Miloš Petričević. Publikacijom o kapeli Sv. Antona otvorene su zanemarene istraživačke i konzervatorske teme. Ona je ujedno platforma za nova istraživanja i smjernica za zaštitu ovog slojevitog kulturno-istorijskog spomenika”, istakla je Marović podsjećajući da je kapela Sv. Antona na Belanima jedinstven primjer prostora s oslikom brojnih grbova kotorske vlastele, te liturgijskim i istorijskim citatima iz različitih perioda, objedinjenih unutar jednog kultnog konteksta.
Zaštita zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima
JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na čelu s Jasminkom Grgurević, konzervatorkom i restauratorkom iz Kotora, sproveo je prvu fazu konzervatorskog projekta zaštite zidnih slika u južnoj kapeli crkve Sv. Petra u Bogdašićima, Tivat.
“Crkva je sagrađena u 13. vijeku na mjestu ranijeg benediktinskog samostana. Oštećene freske pripadaju prostoru južne kapele, odnosno ostacima crkve koja je bila od 13. do 15. vijeka pravoslavna. Od 15. vijeka crkva je katolička. Crkva čuva dva natpisa, jedan na latinskom drugi na staroslovenskom jeziku i lijep je primjer susreta dviju konfesija koje čuvaju spomene jedna drugoj, odnosno sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini”, kazala je Marović dodajući da su zidne slike otkrivene su krajem 20. vijeka ispod različitih premaza i u vrlo su lošem stanju.
Ovo slikarstvo je blisko slikarstvu manastira Sopoćani.
“U okviru projekta urađena je fizičko-hemijska analiza maltera i bojenih slojeva, freske su očišćene od nečistoća, soli, ostataka maltera i premaza, oštećenja su konsolidovana (spriječeno je dalje osipanje ivica), urađena je analiza mjera uspostavljanja vizualno čitljive cjeline, odrađane su probe retuša, što je sve pratila detaljna tehnička i fotografska dokumentacija”, nabrojila je Marović.
Kulturni pejzaž Tivatskih solila
NVO “Expeditio” realizovala je projekat “Tivatska Solila - prezentacija izuzetnog kulturnog pejzaža”. U okviru projekta dopunjena je i prilagođena Studija zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu prirode “Tivatska Solila” a čiji je naručilac bilo JP Morsko dobro koje upravkja tim zaštićenim područjem.
Tivatska Solila su prirodni prostor slanih močvara koji je korišten za eksploataciju gline i soli od najstarijih vremena. Zaštićena su kao specijalni rezervat prirode i upisana na Listu močvara od međunarodnog značaja.
“Projekat je važan zbog manje pristupačnih podataka o Solilima kao kulturnom pejzažu koji obuhvata slojeve od antičkog nasljeđa na uzvišenjima Gomilica i Stržnica, preko ostataka srednjovjekovne solane, do elemenata glinene industrije i nove solane u moderno doba. So je u srednjem vijeku značila moć i bogatstvo, pa je tivatski izvor bijelog zlata imao istorijski značaj za čitav kraj. NVO “Expeditio” je podrobnom studijom, objavljenom i na našem i na engleskom jeziku, obogaćenom istorijskim mapama, profesionalnim fotografijama i arhivskim podacima istakla Solila kao tačku koja spaja prirodne, kulturne i istorijske vrijednosti okolnog pejzaža. Time se bolje razumiju i kao važan element u zaštićenoj kontakt-zoni Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora (UNESCO). U okviru projekta urađene su i dvojezične info-brošure za distribuciju turistima”, istakla je Marović dodajući da su autorke ovog projekta Aleksandra Kapetanović, arhitektica konzervatorka, i mr Milena Vrzić, arheološkinja, organizovale i prezentaciju knjige na samom lokalitetu.
“Direktorica Gradske biblioteke Tivat, profesorica Vesna Barbić, opisala je ovu prezentaciju kao čitanje u 3D, što je možda najbolji opis ovog događaja. Isti je pejzaž ostavio važan trag na ekspertski tim UNESCO-a i uvjerio u važnost ovoga područja za očuvanje svjetske baštine. Kultura je priča koja se razvija kroz prostor i vrijeme, a Solila nam omogućavaju da taj kontinuum na prostoru Tivta bolje razumijemo”, zaključila je ona.
Da bismo baštinu valorizovali, odnosno pravno zaštitili, prvo je treba prepoznati, istražiti i učiniti dostupnom stručnoj i naučnoj ocjeni. U širem smislu, baštinu štitimo edukacijom o njoj, razumijevanjem materijalnog i nematerijalnog nasljeđa i odgovornim postupanjem prema njemu”, kazala je u razgovoru za “Vijesti” Maja Marović
Predstoje “Razgovori o baštini”
Predsjednica Komisije je istakla da u sklopu aktuelne manifestacije “Novembarski dani” posvećene Danu Opštine Tivat, 21. novembru, planirana prezentacija do sada realizovanih projekata za stručnu i širu javnosti.
Skup “Razgovori o baštini: Kulturna riznica Tivta - budućnost istraživanja i brige za nasljeđe” održaće se 19. novembra.
“Skup će biti i edukativnog karaktera. Ideja je da se omogući dublji razgovor i projektima i ciljevima, pitanjima istraživanja i zaštite baštine, bolje razumije stručni rad odgovornih lica i omogući publici da dobije odgovore ili smjernice na baštinske teme koje ih zanimaju”, kazala je Marović dodajući da uskoro slijedi i raspisivanje novog javnog poziva za projekte valorizacije kulturne baštine za 2024. godinu kao i da je u toku distribucija najvažnijih stručnih publikacija realizovanih u okviru dosadašnjih poziva, po gradskim, školskim i fakultetskim bibliotekama, bibliotekama muzeja, arhivima i drugim relevantnim institucijama.
Bonus video:
