Čini se da nikad moćniji galerijski prostor i jača energija u nekadašnjoj galeriji Centar, sada Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG), nije bila nego večeras na otvaranju izložbe "Ausstellung! Laibach Kunst: Revolucija još traje" grupe Lajbah.
Dok se atmosfera polako zagrijavala, uz prepoznatljive, ali krajnje suptilne muzičke ritmove u pozadini, multimedijalna postavka dobijala je na snazi sve do same kulminacije koja se, pak, desila nakon ceremonije svečanog otvaranja kada je veliki broj ljubitelja, poštovalaca i interesenata za grupu Lajbah i ovu izložbu krenulo u obilazak prostora.
Kustoskinja ove privlačne, ali nesumnjivo kompleksne postavke koja kroz različite eksponate svjedoči Lajbahovoj filozofiji i kontekstu, Natalija Đuranović, istakla je u obraćanju prisutnima da je u pitanju projekat od velikog kulturnog značaja za Crnu Goru i Sloveniju, te iznijela zahvalnost Ambasadi Slovenije u Crnoj Gori i Telekomu na podršci MSUCG prilikom realizacije.
"Ovaj događaj u Galeriji MSUCG u Podgorici donosi posebnu energiju koja će zasigurno imati odjek i u Ljubljani. Postavka obuhvata spektar njihovih djela, od instalacija, video-radova, dokumentarnih filmova, plakata, uljanih slika, predstavljajući neka od njihovih najranijih, esencijalnih, vizuelnih djelovanja do danas. Kreirana je u skladu sa prostorom galerije, stvarajući harmoniju i rezonanciju sa ambijentom i pruža složen uvid u njihovo stvaralaštvo, kroz kombinaciju vizuelnih i auditivnih elemenata", predstavila je Đuranović postavku.
Prisutnima se obratio i jedan osnivača grupe Lajbah, umjetnički direktor grupe Ivan Novak uz zahvalnost svima što su došli.
"Ne znam zašto ceremonije otvaranja izložbi uvijek malo izgledaju kao sahrane. Imate li taj osjećaj? Znači, došli smo do te tačke da moramo početi sami sebe sahranjivati. Tako to ide, šta da kažem. Imali smo jednu izložbu 1983. godine u Zagrebu, koju smo otvorili i to je bio cijeli život (a ne sahrana, prim). Došli su razni ljudi, pankeri, rokeri, tu se pilo i pušilo u galeriji... No, par dana nakon toga izložba je zatvorena jer se nekim ljudima to sve nije dopalo i oni su tada odlučili šta treba uraditi. Vidim da se ovdje može nešto popit", rekao je Novak, što je izazvalo komešanje, smijeh i ovacije među publikom - prava rijetkost na izložbama.
Novak je rekao da izložba obuhvata selekciju njihovih radova koji su nastajali tokom prethodnih 40 godina..
"Ali nije to sve, imamo mi još mnogo toga za pokazati, pa ako postoji neki drugi dio izložbe, možemo doći ubrzo opet. Nadamo se da ćemo uskoro možda održati i još jedan koncert u Podgorici. Imali smo samo jedan u Podgorici, kako je to moguće? Pa evo, ima vas sad u publici skoro za jedan koncert, a mi imamo mnogo dobre koncerte", rekao je Novak u svom neposrednom obraćanju prisutnima.
Slovenačka ambasadorka u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik je, otvarajući izložbu, poželjela da taj koncert bude za njenog mandata, dakle u naredne tri godine, što je naišlo i na odobravanje publike.
"Izložba koju danas otvaramo donosi pogled na vizuelnu produkciju i umjetnički kredo grupe. Zbog svojih provokativnih i nedokučivih nastupa i poruka, grupa je bila u prvim godinama meta ponajviše kulturnih kontroverza i političkih kritika, izazivajući svojim nastupima opšte reakcije političkih vlasti, posebno u tadašnjoj rodnoj Sloveniji Da li se radilo o provokaciji, o ironizaciji..., kad su Lajbahovci nastupali u svom poznatom militarističkom stilu, sa propagandističkim ili nazovi propagandnim manifestima i proglasima, razbuktavajući diskusije o stvarnim ili umjetničkim i političkim pozicijama grupe... Ta diskusija, uprkos nedvojbenom uspjehu grupe i pokreta, nikada nije bila okončana. Da li se grupa, koja se u samom početku puno oslanja na Vagnera i njemačku mitologiju, šegači sa nacističkom ikonografijom ili je osuđuje ili se čak poistovjećuje s njom, glasila su tadašnja pitanja. Danas, kada je Lajbah poznat kao preteča takozvanog industrijalizma u muzici, to pitanje pritajilo se, čini se, u njihovoj popularnosti. Nakon raspada Jugoslavije, Lajbah je nastavio uglavnom u domenu popularne muzike, a održao se kao referentna tačka u smislu umjetničke kritike i učitelja... Posljednjih godina grupa doživljava međunarodnu re-evaluaciju njezinog umjetničkog pravca, a brojni nastupi potvrđuju međunarodnu prepoznatljivost grupe Lajbah", rekla je, između ostalog, ambasadorka.
Galerija MSUCG, iako mala i nesvakidašnja, savršeno je prilagođena duhu postavke, u potpunosti iskorišćena, a svaki segment postavke donosi autentičnu priču o onome što Lajbah, kao nad-umjetnost ili apsolutna umjetnost (gesamtkunstwerk) predstavlja.
I zaista, kao što je to primijetila i kustoskinja, njihova estetika zasnovana na slici i zvuku specifičnih vizuelnih stilova, kao što su uniforme, monumentalne slike, pobuđuje emocije posmatraču koji je "u zamrznutom trenutku prepušten doživljaju".
"Lajbah kao primjer alternativne i urbane energije sa vizuelnom produkcijom i postavkom ranih radova otkriva našoj publici suštinu njihovog stvaralaštva. Lajbahova umjetnost koristi strategiju 'nad-identifikacije' - istovremeno prihvata i dekonstruiše totalitarne simbole, razotkrivajući apsurde moći. Njihova estetika koja uključuje dizajn, kostime i muziku, izaziva dublju refleksiju o značenju simbola", rekla je Đuranović predstavljajući postavku.
Ona je na otvaranju podsjetila i na same početke ovog kolektiva koji je nastao 1980. godine u Trbovlju u okviru slovenačkog, odnosno, u to vrijeme, šireg jugoslovenskog pank i alternativnog umjetničkog pokreta osamdesetih godina.
"Provokativan stav koji članovi zauzeli od svojih početaka, shvaćen je kao odgovor na totalitarizam tadašnje SFRJ. Međutim, oni nisu osporili sistem parodijom ili direktnom kritikom; njihov specifičan način provokacije obično se definiše kao nad-identifikacija ili, kako sami kažu: Umjetnost i totalitarizam se ne isključuju. Totalitarni režimi ukidaju iluziju revolucionarne individualne umjetničke slobode. Lajbah Kunst je princip svjesnog odricanja ličnog ukusa, rasuđivanja, ubjeđenja..., to je slobodna depersonalizacija, dobrovoljno preuzimanje uloge ideologije, demaskiranje i rekapitulacija režimskog postmodernizma'", podsjetila je Đuranović i dodala:
"Lajbahov rad ne samo da prikazuje svijet, već ga i aktivno mijenja, koristeći simbole, uniforme, propagandnu estetiku, ironiju i subverziju, kako bi ukazao na apsurde i opasnosti totalitarnih ideologija izazivajući publiku da preispita svoju percepciju stvarnosti. Lajbah kritikuju političku manipulaciju u umjetnosti i muzici kroz ironiziranje totalitarnih simbola i reinterpretaciju pjesama, čime mijenja njihovu ideološku poruku. Njihov vizuelni identitet povezuje ih s avangardnim pokretima, dok kolektivitet potiskuje individualnost i u središtu je Lajbahovog djelovanja", konstatovala je, između ostalog Đuranović.
Sve to može se detaljnije istražiti na izložbi koja kao da je uokvirena jednom od najpoznatijih teza njihove filozofije, a glasi: "Sva umjetnost podložna je političkoj manipulaciji, osim one koja govori jezikom iste manipulacije".
Đuranović je pozvala publiku da uživa u postavci i da kroz lični doživljaj tumači djela koja su, kaže, istovremeno estetski intrigantna i intelektualno izazovna.
Bonus video:
