Kako bi popularizovali jedinstvenu vrstu plavsko-gusinjskog ćilima, granaša, čija izrada, nažalost, polako izumire, dizajnerka tekstila, mr Jelena Đukanović sa saradnicima, realizovala je projekat “Plavsko-gusinjski ćilim granaš’”. Prvo je nastala monografija, koja je objavljena prošle godine, a sada je na ogradi gusinjskog Centra za kulturu oslikan ćilim granaš, impozantnih dimenzija 100 x 1,7 m.
“Ćilim predstavlja dobrodošlicu za posjetioce i sve brojnije turiste. Kompozicija sadrži sve elemente plavsko-gusinjskog ćilima granaša, arhaičnih naziva: grana, sahan, prsti, verevija, direk, nokti, oči… Na muralu su zastupljene boje koje su se tradicionalno koristile pri izradi ćilima: crvena, plava, zelena, žuta i bijela. Ćilim granaš je jedinstveni predmet primijenjene umjetnosti i njegovu zaštitu je kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore inicirala Turistička organizacija Gusinje prije dvije godine”, kazala je za “Vijesti” Đukanović, koordinatorka projekta, dok je za njegovu realizaciju bila zadužena Lejla Balić, direktorica Centra za kulturu Gusinje.
Idejno rješenje murala i realizaciju potpisuju akademski slikari: mr Milena Krivokapić, mr Aleksandra Božović, mr Isidora Sarić, mr Jelica Joksović, mr Jelena Kostić, Jovana Ivanović, Milena Vukoslavović, Balša Barović i Stefan Ševaljević.
“Posredstvom murala, monumentalne zidne slike, vizuelno se održava kontinuitet promocije ćilima granaša koji neposredno komunicira sa javnošću i privlači pažnju prolaznika. Njegova dekorativna, i u isto vrijeme narativna uloga upoznaje širu stručnu i laičku javnost, domaće i strane turiste, pripadnike dijaspore i mlade ljude sa kulturnim nasljeđem ovog kraja”, istakla je Đukanović.
I mural i monografija imaju za cilj brendiranje Gusinja na temu ćilima granaša, predstavljanje izvornih i tradicionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti, doprinos očuvanju crnogorske kulturne baštine i upoznavanje šire zajednice, turista i posebno djece i mladih ljudi sa ovim kulturnim dobrom na inovativan i savremeni način.
Za izradu monografije “Plavsko-gusinjski ćilim granaš”, osim autorke, zaslužne su i saradnice: Stana Marušić, kustoskinja-etnološkinja i mr Ana Abramović Orlandić, savjetnica konzervatorka-restauratorka Narodnog muzeja Crne Gore, dok je za fotografije bila zadužena Sofija Đukanović.
“Izrada studije se sastojala od terenskog istraživanja, analize postojećih primjeraka ćilima granaša, komparativne analize sa ćilimima u okruženju (bihorski, pećki, bosanski, pirotski...), intervjua sa najstarijim mještankama, uvidom u stare fotografije... Studija je dokazala jedinstvenost i osobenost ćilima granaša u pogledu ornamentike, kolorita, tehnike izrade, neuobičajeno velikih dimenzija tkanih izjedna, tip ćilima dobatal (3,8 m x 2,8m), što ga izdvaja i preporučuje za status zaštićenog kulturnog dobra. Autentičnost ćilima granaša, njegovo originalno porijeklo je plavsko-gusinjski basen i činjenica da nije podlegao kulturnim uticajima sa strane do prve polovine XX vijeka, razlog je da Gusinje bude brendirano motivima tog ćilima”, poručila je Đukanović.
Izradu monografije i realizaciju projekta podržalo je Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao i Centar za kulturu Gusinja.
Bonus video:
