Nakon višegodišnjeg prikupljanja istorijske građe i narodnih kazivanja dijela župske istorije Dragoljub Drago Čvorović iz Župe nikšićke objavio je knjigu "Vrijeme zla 1914-1918'' koja je promovisana u Inovaciono-preduzetničkom centru "Tehnopolis" u Nikšiću.
Knjiga, koju je izdao "Snap doo", se sastoji iz tri tematske cijeline – u prvoj je predstavljena Župa kroz istoriju, prostor i vrijeme, drugi dio se odnosi na borbu za oslobođenje od austro-ugarske okupacije i učešće župskih komita u borbama protiv okupatora, dok je u trećem dijelu dat osvrt na župske žrtve i istorijski album važnih ličnosti tokom pomenutog perioda koji su bili vezani za Župu.
"Sve što sam umio, mogao, znao, dao sam", kazao je Čvorović koji je ljubav prema istoriji naslijedio od djeda Jova, a dodatno ga u "u horizont istorijske nauke uputili nastavnici i profesori istorije", koji su rano uočili njegovu želju da "hoda kroz prošlost" i otkrije ono "istorijski još neotkriveno i nepoznato".
"Moj posebni nastavnik Žaro Daković prepoznao je to nešto u meni i negdje pred kraj školovanja reče mi uz pozdrav: 'Dragoljube, nemoj da pišeš istoriju iz srca, ponijeće te emocije, prenijećeš mržnju i zlo. Nemoj pisati oko glave, no iz glave, tako ćeš biti iskren, objektivan, prikazati istinu jednog vremena, sačuvati, osvijetliti budućnost, ispoštovati čitaoca, a poslati jednu duhovnu poruku.' Te riječi su utkane u meni, one su moj karakter, i temelje se u ovom štivu koje predstavljam javnosti", prisjetio se Čvorović.
A knjiga koju je predstavio javnosti, prema riječima Radovana Damjanovića, predstavlja osvježenje za čitalačku publiku, kao i za sve one koji se na istraživački način bave prošlošću radi boljeg razumijevanja današnjice.
"Ova knjiga na jedan sofisticiran, osoben, sentenciozan i lapidarian način bilježi fragmente životopisa bivstvovanja crnogorskog društva pri čemu posebno mjesto ima mikrolokacija nikšićka Župa. Radi se o vrijednom djelu koje autor ostavlja, prvenstveno, mještanima Župe, potomcima plemena Nikšića i Crnoj Gori, kao podsjetnik jednog vremena koje je nazvao 'vrijeme zla' preferirajući pretežno događanja prije stotinjak godina kada je Crna Gora pod teretom jačih i moćnih gubila dah, nestajala, ali se i poput feniksa vraćala u život", kazao je Damjanović.
Kako je istakao, autor koristi istorijske izvore koje vješto povezuje sa narodnim predanjima, tako da ta "jedinstvena kompozicij pored istorijskog ima tragičnu teatralnost kakvu, uostalom, ima i čitava crnogorska istorija".
"Simbiozu istorijskog i narativnog je vješto iskoristio jer nije imao opterećenja da kao profesionalni istoričar iskjučivo koristi istorijsku građu. Time je rad dobio i ljepotu književnog izraza iskazanu kroz mudrost pripovijedanja", kazao je Damjanović i dodao da knjiga nosi poruku da se vrijeme zla ne ponovi.
"Ovo nije posao za pojedinca, nego za tim stručnjaka, akademiju. Ovo je posao za državu...Knjiga je divan presjek naše istorije. Toliko činjenica, saznanja. Ovo je štivo koje treba da se izučava", poručio je Zoran Bulatović.
Iako su o ovome pisali Mile Kordić, Novak Adžić, Šerbo Rastoder i drugi istoričari, novi podaci i dokazi u ovoj knjizi, istakao je Andrija Bojović, su dragocjeni za razumijevanje "krvavih događaja i osvjetljavanja ličnosti koji su u njima učestvovali".
"Autor je imao dovoljno pisanih dokaza, do kojih mu je očigledno bilo stalo, a tu su i izjave svjedoka, savremenika i učesnika događaja. U knjizi su i fotografije ličnosti. Iako izblijedjele i požutjele govore više od riječi, pa je svaka priča za sebe. Autor podrobnije piše o učesnicima koji u knjigama koje su prije napisane nijesu bili dovoljno zastupljeni, što ovoj knjizi daje potpuni sadržaj. Nepravda bi bila da su potomstvu ostali nepoznati, jer su visoko nosili luču slobode, naroda i države kojoj su pripadali", poručio je Bojović.
On se osvrnuo i na ujedinjenje 1918. godine, koje, prema njegovim riječima, predstavlja, možda, najbolnije mjesto, u istoriji Crne Gore.
Naveo je da sa odlukama Podgoričke skupštine i načinom ujedinjenja sa Srbijom nije bio saglasan veliki broj Crnogoraca, a najbrojniji protivnici ujedinjenja bili su iz cetinjskog i nikšićkog sreza i kolašinskog kraja, kao i da je u Božićnoj buni učestvovao znatan broj Župljana, predvođeni Dragišom i Antonijem Bojovićem i Vaskom Marojevićem.
Recenzent knjige, istoričar, dr Adnan Prekić, je istakao Čvorovićevu posvećenost da se tema kojom se bavio istraži i posao dovede do kraja – objavljivanja knjige.
"Zanimljiva je i tema knjige. 1918. godina je tema kojoj mi u savremenoj Crnoj Gori ne možemo da pobjegnemo ni na koji način. Na koju god stranu krenuli, kojim god putem da krenuli, uvijek ostaje ta 1918. I to nije slučajano – jer tvrdim da ono što je savremeni, nacionalni identitet Crne Gore upravo ima utemeljenje u 1918. godini. I svi naši odgovori, zablude, ono sa čime se danas suočavamo, sa čime smo se suočavali prije 10, 20, 30 ili 60 godine, uvijek ima neku vezu sa 1918. godinom", kazao je Prekić.
Izdvojio je dvije dimenzije knjige – saznajnu, u kojoj dominiraju istorijske činjenice koje autor prezentuje na sistematičan i čitak način, stavlja ih u različite kontekste, objašnjava, i ono što je značajno je ta veza s Župom.
"Uvijek je Župa tu kao jedan motiv iz koga se posmatra cijela priča. Drugi, po meni, veoma važan dio knjige je fenomenološki aspekt ove knjige u kojoj autor razmatra ključne elemente 1918. godine i kontekstualizuje ih u jednom malom prostoru, a taj prostor je Župa nikšićka. Fenomenološki aspekt nas tjera da o 1918. godini razmišljamo na jedan širi i racionalniji način i ova knjiga je dobar put kuda treba da idemo", poručio je recenzent knjige.
Pogovor u knjizi napisao je mr sociologije Ivan Radojičić, a tu je i riječ dijaspore – Crnogorsko-američke asocijacija Cetinje, dok je književni osvrt dao književnik Žarko Dragićević, koji je preminuo prije nego što je knjiga ugledala svjetlost dana.
"Autor koristi realne istorijske izvore i narodno predanje koje je objedinio u jedinstvenu kompoziciju koja osim istorijskog ima poseban književni značaj jer tragičnu teatralnost crnogorskog društva kroz reljefnost figura, prikaz portreta tog vremena pretvara u sliku koja je živi razgovor predaka i potomaka, ropstva i slobode i suštinski iz takvog razgovora nastaje nesebična i ličnim stvaranjem neopterećena ljepota književnog umijeća i mudrost narodnog pripovijedanja", zapisao je Dragićević i dodao da je Čvorović slikar karaktera jer fokus njegove priče prikazuje ličnosti izražene u djelu, govoru, odjeći, načinu života, društvenom položaju.
Moderatorka večeri bila je Sandra Muratović Čvorović, koja je pročitala i odlomke iz knjige i istakla da je u publikaciji predstavljeno vrijeme kada su Crna Gora, njena državnost, kultura i tradicija bili izbrisani sa mape Evrope.
Bonus video:
