Dubok, gotovo transcendentalan utisak koji spaja unutarnje biće pojedinca sa iskonskim temama (pra)početka, “Majke Zemlje”, ženskog identiteta i duhovnosti, sveprisutan je u posmatraču izložbe “Kiki Smit. Utkani svjetovi” koja je u utorak veče otvorena u Dvorcu Petrovića Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore (MSUCG), u Podgorici.
Taj snažan doživljaj ili podsticaj (ponovnog) povezivanja sa sobom, čovjekom, prirodom, životom, oživljava prostor i vrijeme za introspektivno promišljanje, suptilno pokrećući dijalog između gledalaca i umjetničkih djela, uz osjećaj privatnosti, prijatnosti, ljepote, spokoja, ali i pokreta, borbe, akcije, instinkta...
Apsolutno je nemoguće zabilježiti, dočarati ili prepričati djela, detalje, postupak, emociju i naraciju koji su utkani u radove Kiki Smit, ali i u samu izložbu koja odiše veličanstvenom atmosferom.
Svečana ceremonija otvaranja izložbe upriličena je ispred Dvorca Petrovića, pod vedrim zvjezdanim nebom, dok su se oblaci nazirali nagovještavajući kišu koja je došla tek toliko da upotpuni događaj. Tom prilikom prisutnima su se obratili direktor MSUCG Vladislav Šćepanović, jedna od kustoskinja postavke Milica Bezmarević, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, a i sama umjetnica Kiki Smit uključila se putem video-poziva.
Renomirana umjetnica Kiki Smit, poznata je po inovativnom, multidisciplinarnom pristupu, ali i hrabrosti da istražuje granice identiteta, tijela, društvenih normi, ljudskog bića, levitirajući sve do metafizičkih tema koje postaju posve prisne, a tako je bilo i na izložbi u Podgorici. Njen rad prepoznat je po slojevitim narativima u kojima se smjenjuje mnoštvo simbola koji bude različite asocijacije i emocije. Vidljiv je na njenim djelima uticaj svakojakih mijena, kako u njoj kao individui, tako i u društvu globalno, ali prvenstveno se osjeća uticaj mijena u prirodi i povezanosti sa njima. Izraženi su motivi žene, životinja, bioloških procesa, ali i regeneracije, tradicije i savremenog, svevremenog, a sve to su kustoskinje pedantno sklopile u mozaik kompleksne priče u kojoj se prožimaju lično, univerzalno i uzvišeno.
Mnoštvo zainteresovane publike strpljivo je u parku na Kruševcu čekalo svoj red da posjeti postavku; ulazilo se u grupama od po 50-ak osoba, a tek prilikom obilaska izložbe kristališe se realna njena važnost i spektakl događaja. Koračajući galerijskim prostorom, budi se i raste divljenje, dok pulsira neodoljiv damar povezivanja sa sobom i univerzumom, stvarajući intimnu atmosferu i dijalog na relaciji umjetnica-posmatrač.
Kao što je Kiki Smit na otvaranju istakla, njeno stvaralaštvo je proces “tkanja fragmenata” kojima postupno gradi vlastiti život. Koncept tkanja se savršeno reflektuje i u naslovu izložbe, ali i u njenoj strukturi, jer svako djelo nosi narativnu nit kojom se povezuje s drugim radovima, stvarajući jedinstvenu značenjsku i osjećajnu mrežu kojom odiše mir, dok istovremeno propituje suštinu postojanja, veličinu ženskog bića, snagu prirode i povezanosti sa njim. Pored toga, koncept tkanja ogleda se i u tehničkim specifikacijama radova, s obzirom na prisustvo veličanstvenih tapiserija, čak njih devet od 12 iz serije koja je nastala u periodu od 2011. do 2017. godine, kada je Smit, inspirisana monumentalnom serijom tapiserija Apokalipse iz Anžea u Francuskoj, kreirala taj ciklus.
Postavka donosi i njenu prvu urađenu tapiseriju “Sky” koja je dio serije o četiri osnovna elementa - zemlji, vazduhu, vodi i vatri, dok se i preostale nadovezuju na njenu usmjerenost ka fuziji životinjskog, biljnog i ljudskog svijeta. Svaka od predstavljenih tapiserija je istovremeno i (remek)djelo za sebe, koliko i dio velike slagalice i efektne priče koja se iza nje krije. Prepune detalja, izazivaju divljenje, ali i neku vrstu strahopoštovanja, jer kao da odišu dubljom duhovnošću.
Veličanstvene tapiserije, nevjerovatno lijepe i moćne, baš kao i skulpture u različitim materijalima, crteži, instalacije, grafike, reljefi..., savršeno odražavaju konekciju umjetnice sa samom sobom, sa prirodom, sa nekim drugim, kreiranim ili unutrašnjim svjetovima u koje uvlači i posmatrače, posve suptilno, nimalo napadno ili agresivno, prijatno čulima i osjećajima dok se pomaljaju vječite teme i pitanja nedokučivosti, mistike, cikličnosti, ali i harmonije - umjetnosti, života, prirode, čovjeka, sveukupno ostavljajući jak dojam.
Prožeta crtežima i skulpturama koje privlače pažnju i upotpunjuju doživljaj, smisleno i koncizno osmišljena bogata postavka na savršen način prati i oslikava četiri decenije dugu i bogatu karijeru američke umjetnice rođene u Njemačkoj.
Pored ostalih, tu je i monumentalna skulptura “Rapture” iz 2001. koja pripada seriji vajarskih djela u kojima, kako je istaknuto ranije, Smit razvija neku vrstu mistične kohezije ljudskog i životinjskog identiteta, a u kojima ženske figure izlaze iz životinjskih tijela. Takvi segmenti izložbe razvijaju dodatne trake misli, simbola, priča proisteklih iz ličnog i/ili kolektivnog iskustva. Oživljavaju moći i snovi iz mitova, legendi, bajki i basni, rezultirajući idejom o snazi pojedinca i vječnosti duha, ali i neprolazne (ženske) borbe.
Tehnika je posebna tematika postavke, djeluje da je savršenstvo dosegnuto i neponovljivo. Čitava galerija vibrira atmosferom posebnosti i saglasja sa onim višim od nas samih, što zapravo prikazuje i duh i život same umjetnice Kiki Smit koja kao da je kroz svoja djela pronikla i spoznala tajne čovječanstva, života, planete i kosmosa.
Tako postavka predstavlja jedinstvenu vrstu presjeka dosadašnjeg rada Kiki Smit, pružajući uvid u njenu neprikosnovenu umjetnost i biće, dodatno afirmišući likovnu i kulturnu scenu Crne Gore i podstičući njen razvoj, ali i šireći interesovanje za dešavanja u njoj, s obzirom na važnost gostovanja Kiki Smit. Izložba je otvorena do 21. februara 2025. godine, nakon čega se djela vraćaju matičnoj galeriji “Pace” u Njujorku u Americi i neće u skorije vrijeme biti predstavljani po Evropi, stoga je ovo prilika, kako za crnogorsku, tako i regionalnu i evropsku javnost, koju ne treba propustiti.
Fragmenti koji čine život
Izložba je bazirana na ideji da se pokaže kako se može početi sa malim fragmentima, sa njima dalje nastaviti, stalno ih plesti i tkati poput niti, da bi ih u konačnom spojili, rekla je Kiki Smit obraćajući se prisutnima putem video poziva.
"Svi ti fragmenti imaju svoj život, a za mene oni čine i predstavljaju moj život. Uvijek pokušavam da pratim svoj rad i dešava se da mi nešto, poput meteora ili čarobne prašine, govori šta dalje da radim. Upravo to mi je otvorilo mnoge puteve, ideje, pružilo mi ovakav život", kazala je Smit ističući nadu da će posjetioci uživati u izložbi, te da će ona na njih ostaviti snažan utisak.
Ona se prisjetila susreta sa direktorom MSUCG Vladislavom Šćepanovićem 2017. godine, o kojem je on iznio više detalja prisutnima. Naime, upoznali su se na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, 2017. godine.
"Već tada poželio sam da organizujem njenu izložbu na ovim prostorima. Drago mi je što sam, nakon sedam godina, imao priliku da taj projekat realizujem upravo u Crnoj Gori, u našem Muzeju savremene umjetnosti“ kazao je Šćepanović.
"Život ima svoj put", prokomentarisala je Smit uz zahvalnost MSUCG, kao i čitavom timu angažovanom na pripremi izložbe.
Sinteza čovjeka, prirode i životinjskog svijeta
Kustoskinja izložbe Milica Bezmarević, istakla je značaj saradnje koja je doprinijela realizaciji ovog, izuzetno zahtjevnog, projekta, a na kojem je radila sa kustoskinjama iz Beograda, Ljubom Jovićević i Mirjanom Dušić, koje su svojim iskustvom i autentičnom energijom značajno doprinijele cjelokupnom procesu pripreme izložbe. Ona je iznijela zahvalnost i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, na podršci, kao i samoj umjetnici i njenoj asistentkinji Hillar Deez.
Bezmarević je istakla i da je izložba rezultat bliske saradnje s umjetnicom, kao i partnerskog projekta Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore i Arp Museum Bahnhof Rolandseck iz Remagena.
Ona se osvrnula i na značaj i tematiku izloženih radova, kao i na proces njihove selekcije i postavke, a detaljniji osvrt dostupan je u pratećem katalogu.
Ministarka Tamara Vujović iznijela je i svoj utisak o izložbi ističući da postavka svjedoči o neiscrpnoj kreativnosti i univerzalnosti umjetnosti koja rezonuje sa svima nama, dok Kiki Smit kroz svoje radove poziva na preispitivanje sopstvenih predrasuda i razmišljanja o identitetu, polu i kulturi. Time nas, smatra Vujović, Smit podsjeća na složenost i ljepotu ljudskog postojanja, a sve kroz simbole i univerzalne teme.
Ispunjeni planovi za 2024.
Šćepanović je izrazio zadovoljstvo rezultatima koje je MSUCG ostvario u prethodnih godinu dana, ističući da otvaranjem ove postavke, zatvaraju ovogodišnji program.
"Izložba Kiki Smith zaokružuje naš ovogodišnji izložbeni program. Bila je to jedna od najizazovnijih izložbi koje smo realizovali, s obzirom na to da se radi o umjetnici koja djeluje izvan Evrope. Proces dopremanja postavke u Crnu Goru bio je izuzetno kompleksan i predstavljao je jedinstven poduhvat za našu zemlju. Ponosni smo što smo uspješno prevazišli sve izazove i što publika u narednim mjesecima može uživati u djelima ove renomirane svjetske umjetnice", izjavio je Šćepanović.
On je istakao da je Muzej ostvario sve planirano u ovoj, te da u narednoj godini planira kako da nastavi s programima i predstavljanjem međunarodno priznatih imena crnogorskoj javnosti. Pored toga, MSUCG čeka još teži zadatak, ocijenio je Šćepanović, a to je predstavljanje crnogorskih umjetnika na svjetskoj sceni, čime će se dodatno osnažiti njihova vidljivost i afirmacija.
Ministarka Vujović je čestitala menadžmentu Muzeja savremene umjetnosti na obavljenom poslu, ali i na tome što je ovom izložbom podigao još jednu ljestvicu više kada je u pitanju odabir onoga što pruža crnogorskoj publici.
"Izložbeni prostori MSUCG postaju tijesni za sve zamisli i planove direktora Šćepanovića i njegovog vrijednog tima kustosa. Zaista se radujem narednim koracima u ostvarenju projekta izgradnje novog prostora za prikazivanje savremene umjetnosti - novoj zgradi muzeja, na obali Morače", poručila je ona.
Da je MSUCG pravom putu, ocjenjuje Vujović, dokazuje i to što je sve veći broj publike prisutan na događajima u njihovoj organizaciji.
"To govori da smo na pravom putu da savremena umjetnost i u prostoru i u diskursu dobije mjesto koje zaslužuje".
Bonus video:
