Za mene je klasična muzika mnogo više od umjetnosti, to je način izražavanja i introspekcije, kroz koji se prelaze granice vremena i prostora.
Klavir je moj glavni sagovornik u tom procesu; kroz njegove dirke mogu da prenesem emocije koje riječima ne bi bile moguće. Klasična muzika ima posebnu snagu jer u sebi nosi slojevitost koja dotiče i najskrivenije djelove ljudske prirode, dok njena univerzalnost omogućava svakome da pronađe dio sebe u njoj. Upravo taj spoj emocija, tehničke perfekcije i bezvremenskog duha čini klasičnu muziku jedinstvenom i magičnom, kaže Vasilisa Lopušina.
Ona je organizatorka Prvog međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Gori održanog ove godine u Kotoru, a u razgovoru za “Vijesti” sa mnogo senzibilitetagovori o festivalu, atmosferi, mladim umjetnicima, virtuozima, radu i trudu, savremenom dobu i jednostavno - značaju klasične muzike za život čovjeka.
Odakle inicijativa i spremnost za organizovanje Prvog međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Gori?
Inicijativa za pokretanje Prvog međunarodnog pijanističkog festivala u Crnoj Gori proizašla je iz duboke želje da obogatim kulturnu scenu naše zemlje i pružim platformu gde će se umjetnici iz cijelog svijeta okupiti u okruženju koje odiše istorijom i tradicijom. Kotor, sa svojom prelijepom arhitekturom i posebnim duhom, pruža savršenu scenu za ovakav događaj, i smatram da je Crna Gora spremna da postane značajan centar pijanističke umjetnosti u regionu. U narednoj ediciji planiramo da festival proširimo na još nekoliko gradova širom Crne Gore, kako bismo duh klasične muzike približili široj publici. Želimo da festival odražava energiju savremene, urbane Crne Gore, inspirišući ljude svih generacija i ukusa. Verujem da je ovo prilika ne samo da inspirišemo mlade talente, već i da klasičnu muziku predstavimo kao univerzalni jezik koji povezuje ljude različitih kultura i iskustava.
Kako ste uspjeli da na jednom mjestu skupite tako značajna imena?
Organizacija festivala koji okuplja renomirane umjetnike sa svih strana svijeta zahtijeva puno posvećenosti, truda i kontakata, ali prije svega vjeru u viziju koju dijelimo. Mnoge umjetnike privukla je sama ideja festivala u Crnoj Gori, jedinstvena lokacija Kotora, kao i prilika da doprinesu novoj umjetničkoj sceni koja brzo raste i razvija se. Ponosna sam što su umjetnici kao što su Cyprien Katsaris, Gülsin Onay, i Pablo Galdo prepoznali kvalitet i entuzijazam iza festivala, što nam daje dodatni podsticaj da nastavimo dalje. Njihova podrška i prisustvo na prvom festivalu su ogroman korak naprijed za klasičnu muziku u regionu.
Možete li nam prenijeti atmosferu i duh događaja na kom su se našla tako raznolika lica?
Atmosfera festivala bila je zaista posebna - spoj iskustva i mladosti, inspiracije i posvećenosti. Svaki izvođač i učesnik donio je svoju jedinstvenu energiju, i svi zajedno smo stvorili prostor gdje muzika postaje univerzalni jezik koji povezuje. Mladi pijanisti imali su priliku da budu u neposrednom kontaktu sa velikim imenima klasične muzike, upijajući njihovu mudrost i umjetničke pristupe, dok su iskusni umjetnici osjećali snažnu inspiraciju i entuzijazam koji mladi talenti unose u svijet klavira. Atmosfera je bila gotovo opipljiva: spoj ambicije, strasti i međusobne podrške koja je svaki trenutak činila nezaboravnim.
Kako na Vas i Vašu karijeru utiču ovakvi događaji?
Ovaj festival, iako tek u prvom izdanju, već je ostavio snažan utisak na mene i na moj umjetnički put. Pokretanje ovako velikog projekta dalo mi je priliku da klasičnoj muzici pružim savremeni pečat, stvarajući prostor gdje umjetnost može da inspiriše, podstakne i preobrazi. Svaki korak u organizaciji festivala me dodatno motiviše da pomjeram sopstvene granice kao umjetnica i da osnažim svoj glas na sceni. To iskustvo sada postaje pokretač svakog mog sjledećeg koraka, otvarajući prostore gdje muzika može da pronađe svoj najdublji izraz i gdje publika i umjetnici zajedno stvaraju nešto istinski nezaboravno.
Može li se reći da festivali približavaju klasičnu muziku široj publici? Da li je klasična muzika nešto što je otvoreno svakom pojedincu za susret i osjećaj?
Apsolutno, festivali su most između klasične muzike i šire publike. Vjerujem da je klasična muzika dostupna svakome ko želi da je osjeti i doživi. Upravo zbog toga je cilj festivala da stvori okruženje u kojem će publika, bez obzira na prethodno iskustvo sa klasičnom muzikom, moći da pronađe nešto što ih pokreće i inspiriše. Kroz pažljivo osmišljen program, koji povezuje tradicionalno i savremeno, nastojimo da klasičnu muziku učinimo živom i pristupačnom - da ona ne bude samo svjedok prošlih vremena, već i dio današnjeg života, bliska i razumljiva svakome.
Kakvi su Vaši doživljaji i utisci svih godina života uz klavir i muziku?
Život uz klavir i muziku je poput putovanja koje nikad ne prestaje da me fascinira i iznenađuje. Svaka godina donosi novo razumijevanje i dublju povezanost sa umjetnošću, kao i izazove koji me teraju da rastem i istražujem svoje granice. Muzika mi je pružila lekcije o disciplini, istrajnosti i hrabrosti, ali je, pre svega, postala način na koji otkrivam najskrivenije djelove sebe. Klavir je moj prostor slobode, moj svijet gdje se sve riječi i osjećanja stapaju u jedinstven zvuk - mjesto gde svaka emocija može da se izrazi u svojoj punoj snazi, stapanjem sa jednim beskonačnim trenutkom.
Šta mislite, da li društvo ima svijest o tome koliko su potrebne godine rada, truda, ljubavi, pretpostavljam i požrtvovanosti da bi se došlo do toga da se nastupa sa toliko lakoće i virtuoznosti?
Vjerujem da većina ljudi nije potpuno svjesna koliko se rada, posvećenosti i istrajnosti krije iza svakog trenutka provedenog na sceni. Taj osjećaj lakoće i virtuoznosti koji publika vidi rezultat je mnogih godina discipline, odricanja i neprestane težnje za savršenstvom. Klasična muzika zahtijeva ne samo tehničku vještinu, već i duboku emocionalnu povezanost i razumijevanje suštine svakog djela. Kada je izvođač u potpunosti uronjen u muziku, može otvoriti vrata u skriveni svijet gde se publika prepušta nečemu nevidljivom, jednom trenutku van vremena i prostora, gdje se emocije doživljavaju na najdubljem nivou.
Može li klasična muzika da počne da se uči bilo kad u životu ili je ipak potrebno krenuti od ranog doba?
Iako je prednost krenuti sa učenjem klasične muzike u ranom dobu, vjerujem da nikada nije kasno za susret s umjetnošću. Muzika ima jedinstvenu sposobnost da dotakne svakoga, bez obzira na godine, i svako ko se odluči za klavir ili bilo koji instrument može naći smisao i radost u tom putovanju. Za mlade je ovo iskustvo oblikovanje senzibiliteta i razvijanje discipline, dok odrasli u muzici često pronalaze inspiraciju i prostor za izražavanje emocija. Na kraju, muzika je univerzalna i dostupna svakome ko joj priđe sa otvorenim srcem.
Kako biste prokomentarisali ovo vrijeme i njegov odnos prema kulturi? Postoji li borba za kvalitet i kakvu poziciju u svemu tome može da zauzme klasična muzika?
Danas živimo u vremenu gdje se kultura suočava sa brojnim izazovima: brzi ritam života, površnost i masovna zabava često zasjenjuju umjetnost koja zahtijeva pažnju i dublje razumijevanje. Ipak, vjerujem da klasična muzika ima jedinstvenu poziciju u ovom svijetu upravo zbog svoje autentičnosti i moći da dotakne na dubljem nivou. Ona nudi utočište, mjesto gdje možemo pronaći smisao i ponovo se povezati sa sobom. Klasična muzika ima tu snagu da nadživi vrijeme i trendove jer uvijek poziva na kvalitet, dubinu i emociju, vrijednosti koje su univerzalne i potrebne svakom društvu.
Željela da naglasim koliko vjerujem u moć muzike da ujedini ljude, bez obzira na njihove pozadine, godine ili ukuse. Ovaj festival je tek započeo svoj put, ali je već postao mjesto susreta, inspiracije i zajedništva, što nam daje snagu da nastavimo dalje, unapređujući koncept i obogaćujući program. Posebnu zahvalnost dugujemo institucijama i partnerima koji su podržali ovu inicijativu, uključujući Ministarstvo kulture i medija, Elektroprivredu Crne Gore, ambasada Turske, Francuske i Kipra, kao i sve umjetnike koji su nesebično podijelili svoj talenat i strast sa nama. Takođe, zahvaljujemo svim sponzorima koji su omogućili realizaciju festivala.
Bonus video:
