Po tradiciji, godina na izmaku u Pomorskom muzeju Crne Gore zaključena je preksinoć promocijom novog izdanja „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru”, broj LXXII.
Već 72. put ova naučno-stručna publikacija javnosti je donijela brojne zanimljive radove iz istorije pomorstva, ali i kulturne, sakralne, profane, etnološke i književne baštine Kotora i Boke, od početka 13. do kraja 20. stoljeća. Godišnjak Pomorskog muzeja je kao stručna serijska publikacija koja kontinuirano izlazi od osnivanja Muzeja 1952. godine do danas, napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke kotorske i Crne Gore. U njenih 72 godine prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti, zadatak ove publikacije bio je da iz broja u broj, objavljuje radove renomiranih istraživača kulturne i pomorske prošlosti Boke i doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.
Jedan od urednika ove publikacije, bibliotekar Pomorskog muzeja u penziji Slavko Dabinović, istakao je da je u ovih sedam decenija na stranicama Godišnjaka, objavljeno na stotine vrijednih radova afirmisanih autora sa prostora bivše Jugoslavije, ali i iz inostranstva.
“Intelektualna radoznalost, želja da se osvijetle zaboravljane ili nejasne epizode iz naše prošlosti, posebno pomorske, izazov je za kvalifikovane istraživače koji Godišnjak održavaju i oplemenjuju u njegovom trajanju i obnavljanju. Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kao naučno - stručna serijska publikacija veliki je iskorak u proučavanju istorije pomorstva i promocije pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crnogorskog primorja. Nadamo se da će i naredni brojevi očuvati kvalitet, stručnost i duh prethodna 72 broja. Novim metodološkim pristupima, naučnom radoznalošću nastoji se podsticati interes kod mladih istraživača o ogromnom značaju bogate ostavštine naših predaka, čije tekovine danas obilato koristimo, pridružujući se postepeno razvijenom zapadnom svijetu kojem su grad Kotor i Boka kotorska pripadali vjekovima. Naša je obaveza uvijek istraživati našu prošlost i materijalizovati je, prezentovati i komunicirati, kako bi je približili i ostavili generacijama koje dolaze”, kazao je, obračajući se brojnoj publici na promociji, Dabinović.
On i njegova koleginica, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja Danijela Nikčević, kratko su predstavili svih deset radova i dva prikaza koja donosi najnoviji Godišnjak. Joško Katelan i Jelena Mršulja autori su rada “ Crtice iz pomorske prošlosti Boke u sudskoj građi Istorijskog arhiva Kotor”, Željko Brguljan teme “Kapetan Eugen Brguljan (1856-1914), austrougarski konzularni i Loydov agent u Turskoj i Grčkoj”, Lovorka Čoralić donosi rad “Povezanost kotorskih iseljenika u Mlecima s područja Veneta u XVI stoljeću”, Antun Sbutega “Malteški red, Boka kotorska i Crnogorsko primorje” i rad “Članovi i saradnici Jugoslovenskog odbora iz Kotora”, Tomislav Bonić “Dokumenta s crnogorske jahte “Rumija” u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor”, Ane Ferri “Analiza zapisanih varijanti imena Ludovika Paskvalića kroz vrijeme”, Radojka Abramović i Miljan Živković “Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka”, Melisa Niketić “Komoda u stilu Marija Terezija kao tihi svjedok privatnog života u palatama Boke Kotorske”, Dragan S. Rajčević “Crni plat – Genius Loci Tivta (Novi prilozi za istoriju)”. Zorica Čubrović uradila je prikaz knjige autora Željka Brguljana “Crkva Sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, a Jovana Lalošević Vidović knjige “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vijeka, Crkve i vjekovi”, autorke Radojke Abramović. “Ostaje činjenica da vrijeme prolazi a da Godišnjak traje, pojavljuje se jer ga očekujemo, dolazi do naše obale i u svoj Muzej, kao jedrenjak. Dolazi da se smiri u našem duhu i intelektualnoj radoznalosti i da procijeni mogućnost novih duhovnih putovanja, novih traganja i otrktivanja nepoznatog”, podsjetila je Nikčević na riječi dugogodišnje članicve redakcije Godšnjaka, nedavno preminule, ugledne profesorice dr Gracijele Čulić.
Kustos Pomorsko-tehničke zbirke muzeja, Ilija Mlinarević predstavio je deset radova sa naučne konferenciuje “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024” a koja je ljetos održavna u Perastu te koji su uključeni u Godišnjak. Pozdravljajući okupljene, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Maja Uskoković sumirala je aktivosti što ih je ta ustanova kulture sprovela u godini na izmaku.
“U cilju očuvanja i sprečavanja otuđenja kulturnog blaga Crnogorskog primorja tokom 2024. godine nastavio se rad na terenu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih predmeta kojima se upotpunila Etnografska, Istorijsko-umjetnička i Pomorsko-tehnička zbirka, te otkupljeno 11 predmeta. Zadatak Muzeja je da pomorsko blago, sve pokretne predmete koji ga definišu, sačuva od propadanja i iznošenja iz Crne Gore kako otkupom, tako i vrijednim donacijama građana koji su prepoznali njegovu misiju. U 2024. godini zbirke smo obogatili i obnovili 31 predmetom, a rezultat je vidljiv kroz nove izložbene muzejske predmete u stalnoj postavci Muzeja”, kazala je Uskoković, dodajuči da su u godini na izmaku realizovali 35 programskih aktivnosti, od toga sedam privremenih izložbi u Galeriji muzeja i devet međunarodnih izložbi u saradnji sa srodnim institucijama iz oblasti kulture.
“Bili smo organizatori okruglih stolova, edukativno pokaznih radionica, stručnih predavanja, seminara za bibliotekare. Sa posebnim zadovoljstvom mogu reći da smo bili i jedan od organizatora dvije međunarodne naučne konferencije: “Konzervacija i restauracija - od tradicije do savremenosti” i “Perast i Boka Kotorska na rubu propasti: 1624-2024.”, navela je Uskoković.
Pomorski muzej u 2024.godini izdao 12 knjiga (monografija, publikacija i brošura), a promovisao sedam. Putem poklona, razmjene i kupovine bibliotečki fond Muzeja je bogatiji za 217 knjiga.
“Stručnjaci iz Muzeja učestvovali su na velikom broju radionica, zatim na 29. Forumu mediteranske pomorske baštine u Sesimbri u Portugaliji, na 18. godišnjem sastanku Ekspertske mreže jugoistočne Evrope za nematerijalnu kulturnu baštinu u Varšavi, kao i na zagrebačkom sajmu knjiga, Interliberu. Delegacija Pomorskog muzeja bila je na studijskom putovanju u Italiji povodom 700 godina od smrti Marka Pola, a u sklopu manifestacije Sedmica cmogorske kulture u Albaniji u Tirani bila je otvorena izložba Pomorskog muzeja Crne Gore “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji”, zaključila je Uskoković.
Bonus video:
