U izložbenom prostoru Centre Berthelot u Lionu svečano je otvorena izložba "Preživjeti, svjedočiti, ispričati", posvećena Međunarodnom danu sjećanja na žrtve Holokausta i 80. godišnjici oslobađanja logora Aušvic-Birkenau. Događaj, organizovan uz podršku CRIF-a (Reprezentativnog savjeta jevrejskih institucija Francuske), Hrišćansko-jevrejskog udruženja i Grada Liona, okupio je visoke predstavnike institucija te umjetnike čija djela svjedoče o traumama prošlosti. Među dvanaest izabranih autora ističu se radovi Vladimira Veličkovića, Zorana Musića i Zlatka Glamočaka, čija su djela odabrana uz pomoć galerije Ories.
Sjećanje na žrtve i suđenje koje je potreslo Francusku
Izložba je dio šireg programa koji uključuje i otkrivanje Memorijalnog spomenika Holokausta u Lionu, podsjetnika na deportaciju 16.000 lionskih građana u Aušvic. Tragičnu prošlost grada simbolizira i lik Klausa Barbija, "Kasapina iz Liona", šefa Gestapoa direktno odgovornog za mučenje i smrt preko 6.000 ljudi, uključujući heroja francuskog otpora Žana Mulana. Interesantno je pomenuti da je sekretar Žana Mulana bio Danijel Kordije, kasnije galerista koji je u svijet velike umjetnosti uveo Dada Đurića.
Barbi, osuđen na smrt 1953. u odsustvu, dugo je izbjegavao pravdu pod zaštitom američkih obavještajnih službi i bolivijskog diktatorskog režima, da bi 1987. bio osuđen na doživotni zatvor - prvi slučaj u Francuskoj nakon ukidanja smrtne kazne.
Njegovo suđenje postalo je medijski spektakl: 106 svjedoka, 116 tužilačkih organizacija i 900 novinara pratili su obračun s prošlošću. Na sudu su se sukobila dva pravna giganta: Žak Veržes, "đavolji advokat" koji je branio Barbija, i Rolan Dima, budući ministar vanjskih poslova i predsjednik Ustavnog suda Francuske, poznat i kao advokat familije Marković na procesu Marković-Delon, koji je zastupao žrtve. Proces je potvrdio da zločini ne zastarijevaju, a SAD su se kasnije izvinile zbog pomoći pri Barbijevom bjekstvu "pacovskim kanalima".
Umjetnost kao glas koji preživljava
Radovi na izložbi nose snažnu simboličku poruku. Vladimir Veličković, francuski akademik rodom iz Srbije, predstavljen je crtežima koji istražuju teme patnje. Zoran Musić izlaže djela iz ciklusa "Mi nismo posljednji", nastalih još u Aušvicu, dok Zlatko Glamočak svojim reljefom "Contra fatum" daje fizički oblik otporu protiv nasilja.
"Ovo je priznanje mog 40-godišnjeg rada na temu žrtve i zločina. Kroz univerzalni jezik umjetnosti, svjedočimo o onome što čovjek može učiniti drugome", istakao je Glamočak.
Grad, koji je preživio teror Barbijevog Gestapoa, kroz ovu izložbu nastoji da očuva sjećanje na žrtve i podsjeti da je pravda moguća čak i nakon decenija. Kao što je napisao Ričard Zelmati, predsjednik CRIF-a, u predgovoru kataloga: "Sjećanje nije arhiva, već most između prošlosti i budućnosti."
Izložba "Preživjeti, svjedočiti, ispričati" otvorena je za javnost do 15. marta, noseći poruku da umjetnost, kao i istorija, ima moć da razotkrije istinu i izgradi mostove tolerancije.
Bonus video:
