Turska je napravila digitalnog blizanca Aja Sofije, nekadašnje crkve Presvete Mudrosti, jednog od najznačajnijih svjetskih spomenika kulture, kako bi je mogla obnoviti u slučaju da bude uništena katastrofalnim zemljotresom ili požarom.
Skoro svaki centimetar ovog jedinstvenog arhitektonskog remek-djela je skeniran, što osigurava da, čak i ako se sruši u nekom budućem zemljotresu, može biti vjerno rekonstruisana, izvijestio je Daily Sabah.
Aja Sofija ostaje simbolično središte pravoslavne vjere čak i skoro šest vjekova nakon njenog pada pod Osmanlije i pretvaranja u džamiju. Od 537. do 1453. godine, Velika crkva, kako su je Vizantinci nazivali, bila je srce istočnog hrišćanstva.
Upisana na Uneskovu listu svjetske baštine od 1985. godine, Aja Sofija svake godine privlači milione posjetilaca, kako lokalnih, tako i turista. Međutim, građevina je tokom vremena pretrpjela postepeno propadanje usljed velikog broja posjetilaca i uticaja okoline.
U junu 2022. godine, nekoliko pločica drevnih mermernih podova u Aja Sofiji oštećeno je teškim mašinama koje su korišćene za čišćenje lokaliteta.
Tursko udruženje istoričara umjetnosti saopštilo je u aprilu 2022. godine da su istorijska Carska vrata Aja Sofije teško oštećena. Grupa je objavila fotografiju koja jasno prikazuje štetu na hrastovom drvetu petnaestovjekovnih vrata.
Opsežan projekat restauracije
Najnoviji poduhvat predstavlja treći najopsežniji projekat restauracije u istoriji Aja Sofije.
Pokrenula ga je Generalna direkcija Ministarstva kulture i turizma 2022. godine, „Sveobuhvatni projekat Aja Sofije“ detaljno je skenirao skoro svaki kvadratni centimetar građevine kako bi se stvorila njena digitalna replika, arhivirana za buduće generacije.
„Projekti koji su do sada rađeni za Veliku džamiju Aja Sofija svakako postoje, ali ono što podrazumijevamo pod Sveobuhvatnim projektom jeste projekat u kojem su svi elementi građevine pojedinačno nacrtani, uključujući njihov odnos sa drugim objektima oko nje“, objasnila je Šengul Končagil, šefica Odjeljenja za artefakte i građevinske radove u Generalnoj direkciji Ministarstva kulture i turizma, u intervjuu za TRT News.
„To je projekat gdje je sve objedinjeno. Koristeći najnovije tehnike skeniranja, kreirali smo digitalnog blizanca. Ovaj projekat osigurava da, ukoliko dođe do bilo kakvog propadanja ili ako se građevina uruši usljed zemljotresa, požara ili katastrofe, postoji plan za njenu identičnu rekonstrukciju.“
Strah od zemljotresa u Istanbulu
Od katastrofe 2023. godine na jugu Turske, u Istanbulu vlada strah od zemljotresa i cunamija, jer se stanovnici najnaseljenijeg evropskog grada pribojavaju slične devastacije. Grad se nalazi blizu sjevernoanadolijskog rasjeda, geološke prijetnje koja je izazvala najmanje 34 jaka zemljotresa u Istanbulu u posljednjih 2.000 godina.
Vlasti u Istanbulu postavile su upozorenja na cunami u nekoliko djelova grada i savjetuju građane kako da se zaštite u slučaju najgoreg scenarija.
Sjećanja na razorni zemljotres jačine 7,6 stepeni iz 1999. godine, u kojem je poginulo između 17.127 i 18.373 ljudi, i dalje su svježa.
„Zemljotres može pogoditi Istanbul u bilo kojem trenutku“, rekao je Efthimios Lekas, profesor geologije i prirodnih katastrofa, u izjavi za ERT, pozivajući se na upozorenja o cunamiju postavljena u gradu.
Grčki naučnik, koji je vodeći seizmolog u zemlji, napomenuo je da je samo trećina zgrada u gradu sa 20 miliona stanovnika relativno sigurna. „Ne znamo kada će doći veliki potres, možda za pet godina“, rekao je i objasnio: „Suočavamo se sa ogromnim rasjedom, Anadolskim rasjedom, koji se prostire u dužini od oko 1.500 kilometara od Kaspijskog mora do Egeja. Podijeljen je na 13 velikih segmenata, od kojih je 12 već puklo i izazvalo velike zemljotrese.“
Bonus video:
