Društvene posljedice zloupotrebe alkohola dobro su poznate i tragične. Međutim, mnogi od onih koji piju u manjim količinama sve češće postavljaju pitanje: koliko alkohola nije štetno?
Male količine alkohola pojavljuju se u krvi unutar nekoliko minuta nakon pijenja, a najveće koncentracije se javljaju tokom sat i po. Jednom kad je već u krvi, potrebno je oko sat vremena da tijelo metabolizira jedno obično piće (oko 3 dcl piva, oko 1 dcl vina ili oko "03" žestokog pića). Uglavnom, to metaboliziranje obavi jetra, gdje se alkohol razgradi na vodu i ugljen dioksid. Osim u jetru, alkohol se brzo prenese i po čitavom tijelu, posebno brzo u mozak, pluća i bubrege. Takođe se brzo proširi u majčino mlijeko, posteljicu i u tečnost koja okružuje fetus u materici.
Kada konzumiranje alkohola dosegne količine veće od 3 pića dnevno, eliminacioni sistem u organizmu može doživjeti "stres" od prekomjernog rada. Već nakon nekoliko nedjelja pijenja 4 do 5 pića dnevno, dovodi do nagomilavanja masti u jetrenim ćelijama. Međutim, ta se situacija brzo vraća na normalu ako se prestane piti. Daljji nastavak pijenja, međutim, povećava šanse za pojavu "alkoholnog hepatitisa" - upale i destrukcije jetrenih ćelija. Oko 15 posto onih koji nastavljaju da piju veće količine alkohola dobiće cirozu - ireverzibilno propadanje jetrenog tkiva i pojava ožiljaka u jetri.
Opasne i neugodne posljedice
Iako su gore pomenuta dejstva alkohola na jetru najbolje poznati prosječnom laiku, nekoliko drugih predvidljivih posljedica konzumiranja velikih količina alkohola mogu uzrokovati čak i veće poremećaje tjelesnih funkcija:
1. Mozak i nervni sistem: djelovanje velikih količina alkohola na te organe može brzo dovesti do društvenih posljedica, koje uključuju agresivno ponašanje, pogoršanje mentalnih funkcija, oštećeno prosuđivanje, sa posljedičnim povećanim rizikom za različite nezgode. Neke nedavne studije ukazuju da pijenje velikih količina alkohola među mladim osobama, može dovesti do trajnog oštećenja mozga i to prije nego su se pojavila ireverzibilna oštećenja jetre.
2. Rak: hronično pijenje velikih količina alkohola jasno vodi prema povećanom riziku od raka jetre, usta i jednjaka. Mnoge druge vrste raka (pluća, gušterača, crijeva, prostata) takođe se povezuju sa jakom konzumacijom alkohola .
3. Reproduktivna funkcija: otprilike trećina sve djece rođene od majki koje su puno pile za vrijeme trudnoće pokazat će zaostalost u mentalnom i tjelesnom razvoju i deformitete lica.
Svaka trudnica treba u potpunosti da izbjegava alkohol, s obzirom na to da se kod njih ne može govoriti o "sigurnosti" bilo koje količine alkohola .
4. Plućna oboljenja: poznato je da velike količine alkohola uzrokuju poteškoće u disanju.
5. Seksualni život: medicinski stručnjaci su već odavno utvrdili da alkohol pojačava želju, a umanjuje moć. Čak i umjerene količine alkohola mogu oslabiti sposobnost postizanja ili održavanja erekcije i stoga izazvati privremenu impotenciju.
6. Metabolizam lijekova: uglavnom zbog njegovih učinaka na jetru, alkohol može remetiti razgradnju lijekova u organizmu, što rezultira otežanim odstranjenjem ljekova iz organizma, to jest opasnim nagomilavanjem u tijelu.
Zbunjujuća statistika smrtnosti
Imajući u vidu sve gore pomenuto, neko bi mogao zaključiti da je alkohol pravi demon. Međutim, mnoge su studije jasno ukazale (premda ne i dokazale) da zaista umjerene količine alkohola (1 ili 2 pića dnevno) mogu biti "sigurnije" nego da se piju velike količine ili totalna apstinencija.
Na primjer, jedna nedavna studija, objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, javlja da je 10-godišnja stopa smrtnosti bila najmanja u ljudi koji su konzumirali jedno ili dva pića dnevno, dok su oni koji su pili 6 ili više pića dnevne imali dvostruko veću smrtnost nego totalni apstinenti.
Dakle, dok su dejstva prekomjernih količina alkohola na mnoge tjelesne funkcije ili sisteme potencijalno opasne, izgleda da konzumiranje umjerenih količina rezultira smanjenim rizikom od koronarnog oboljenja - to jest smanjenim rizikom od srčanog infarkta.
Nekome je i kap previše
Prema tome, sve popularnija poruka i biologa i sociologa glasi: jedno ili dva pića dnevno može ustvari biti dobro za vas, ako se zaustavite na tome. Međutim, problem mnogih (samo u Americi takvih je skoro 20 miliona) je u tome što ne mogu kontrolisati svoje pijenje. Za njih je bilo koja količina "previše".
Postoji sve više dokaza da su neke osobe već biološki predodređene da imaju posebne probleme u kontroli svog pijenja. Takvima ukazivati da je umjereno pijenje sigurno, može ustvari biti i nenamjeran poziv u život alkoholnog užasa. Dakle, na pitanje koliko alkohola je sigurno, odgovor mora varirati.
Za neke, odgovor mora uvijek biti: "ni kapi". Za druge, koji već piju jedno ili dva pića dnevno, bez štetnih posljedica, današnje medicinske informacije mogu biti ohrabrujuće i umirujuće.
Bonus video:
