To što ste inteligentniji zapravo od vas može da napravi glupu osobu, jer inteligentniji ljudi skloni su aroganciji i oholosti, tvrde sociolozi na osnovu studije "Kako se inteligentni ljudi donose odluke u životu".
Kada osoba postane svjesna da je pametnija u donosu na svoju okolinu, oni postaju slijepi za pristrasnost pomoću koje mi shvatamo svijet oko sebe.
Inteligencija je neka vrsta prepreke koja nam ne dozvoljava da se vratimo u prošlost i učimo na našim greškama.
Neke velike kompanije prilikom izbora radnika posebnu pažnju obraćaju da li osoba previše ističe svoju inteligenciju. Google, na primjer traži osobe koje se ne oslanjaju previše na svoju sirovu inteligenciju već su dovoljno otvorene da shvate greške ali i da prihvate tuđe ideje.
Možda najveći broj naučnih dokaza o "opasnosti inteligencije" dolazi iz naučne studije psihologa Lewisa Termana iz 1926 godine.
Studija se zasnivala na praćenju 1,500 nadarenih ljudi kroz njihov odrasli život. Terman je objasnio da inteligencija nema direktan uticaj na njihove uspjehe u životu. Nivo razvoda i samoubistava među nadarenima je na istom stepenu kao kod ostatka društva. Ali neki od njih su se kasnije žalili kako njihov život opsjedaju misli kako nisu ispunili svoja ranija očekivanja.
Neki noviji podaci ukazuju da inteligencija može umanjiti našu sposobnost u donošenju dobrih životnih odluka jer vjerujemo u svoju superiornost.
Kit Stanovic, profesor psihologije na Univerzitetu u Torontu utvrdio je da nepristrasno odlučivanje u velikoj mjeri zavisi od inteligencije.
Izmjereno je da inteligentniji pojedinci imaju duplo veće šanse da troše više novca, imaju tendenciju da vjeruju u paranormalne aktivnosti u mnogo većoj mjeri nego ostatak društva.
Problem je kako se ističe što taj tip ljudi teži da sam održava svijest o sopstvenim predrasudama.
Kada postanjemo svjesni svojih predrasuda tada prelazimo sa jednog nivoa na drugi odnosno, više nismo inteligentni onda smo mudri.
A to je kako tvrde kvalitet nekih od najuspješnijih ljudi.
Bonus video:
