Postoje situacije u našim životima na koje reagujemo podsvjesno, iako nam se čini da držimo sve pod kontrolom i da smo mi ti koji upravljamo svojim ponašanjem
1. Zbog dopamina smo zavisni od googlanja
Dopamin je neurotransmiter u mozgu koji kontroliše osjećaje užitka, kao što su, recimo, uživanje u hrani ili seksu i odgovoran je što to stalno priželjkujemo. Ppodstiče na istraživanje svijeta i zaslužan je za stvaranje dobrog osjećanja kad dođemo do cilja. Internet možemo nazvati instant proizvođačem osjećaja zadovoljstva, a dopanim nas vuče da provedemo na internetu više vremena nego smo planirali jer to povećava njegovu količinu u tijelu i postajemo zavisni do tog osjećaja.
2. Možemo zapamtiti samo tri do četiri stvari odjednom
Nakon 20 sekundi to što smo zapamtili će "ispariti", osim ako to ne ponavljamo. Stručnjaci kažu da nismo sposobni da zapamtimo tri do četiri stvari odjednom, npr. niz brojeva, osim naravno izuzetaka kojih ima u svim sferama života. Koliko puta ste pokušavali da zapamtite nečiji broj telefona i nakon treće ili četvrte brojke zapeli?
3. Uvijek želimo više izbora, a mrzimo ako je izbora previše
Ljudima je nekako "u krvi" da vole da imaju mogućnost izbora. Jednom je napravljen interesantan eksperiment. Prodavci su na sto stavili šest različitih teglica pekmeza i zamolili kupce da ih probaju. Kasnije su povećali broj i na stolu se našlo čak 24 vrste džema. U prvom slučaju je 60 posto ljudi pristalo da ih proba, dok se njih 28 posto odlučilo da kupi pekmez. U drugom slučaju, kad su imali veći izbor, 40 posto je pristalo na degustaciju, a samo dva posto je kupilo teglicu.
4. Nemoguće nam je ne obratiti pažnju na hranu, seks ili opasnost
Dobar primjer toga je da se promet uvijek uspori ako je nesreća na cesti, iako nije na toj strani kolovoza i saobraćaj je neometan. Ljudi jednostavno ne mogu da odole da ne pogledaju nešto strašno. Isto je i sa scenama seksa i hranom. Za to je kriv mozak koji ima potrebu stalno da skenira šta se događa. To nam je ostalo od predaka kojima je moć zapažanja često značila život ili smrt. Hranu, seks i opasnost su povezivali s preživljavanjem.
5. Radije kupujemo poznate brendove
Prije ćemo se odlučiti za, recimo, televizor poznatog brenda jer će taj naziv asocirati mozak na sigurnost - ako je nešto poznato, tad su manje šanse da će nešto poći po zlu. Mozak nam u takvoj situaciji poručuje - to je dobar proizvod! To je posebno izraženo kod online kupovine jer nismo u mogućnosti da vidimo proizvod uživo i dotaknemo ga.
6. Kada smo nesigurni, gledamo šta će drugi uraditi
To se zove socijalno vrednovanje, odnosno ljudi su skloni da se povode se za drugima kada nisu sigurni šta da urade, koji proizvod da odabere, šta da kažu. Psiholozi su napravili jedan eksperiment kako bi to dokazali. Zamolili su pojedince da ispune anketu u sobi u kojoj su bili i drugi ljudi. Pojedinačni kandidati nisu znali da su svi ostali u prostoriji zapravo glumci. Potom su pustili dim i pratili kako će koji kandidat reagovati. Ako su glumci ignorisali taj dim, i kandidati su bili mirni i nastavili da ispunjavaju anketu, iako se radilo o potencijalno opasnoj situaciji.
7. Mi smo opčinjeni fotografijama ljudi
Ovo ne uključuje animacije ili nacrtane slike - samo fotografije. Među svim stvarima na nekom mjestu, najprije će nam pažnju privući fotografije ljudi. Isto je i kada pregledamo sadržaje na internetu, baš svaki put ćemo najprije pogledati fotografije na kojima su ljudi. Za to je odgovoran dio mozga zadužen za prepoznavanje lica i tumačenje emocija.
8. Donosimo li odluke logikom ili intuicijom?
Istraživanja su pokazala da jednostavne odluke češće donosimo vođeni logikom, a komplikovane intuicijom. Ali, i naše raspoloženje utiče na to. U trenucima dobrog raspoloženja ljudi više osjećaju da treba da se oslone na intuiciju dok za vrijeme loših dana radije koriste logiku.
9. Naše misli lutaju 30 odsto vremena
Koliko puta se dogodilo da pročitate rečenicu, pa čak i nekoliko puta i shvatite kako ne znate šta ste zapravo pročitali?. To je zato što misli odlutaju iako oči prebiraju po slovima. To je sasvim normalno, kažu stručnjaci i napominju da naše misli lutaju čak 30 posto vremena.
10. Čak i iluzija napretka nas motiviše
Recimo, dobar i poznat primjer toga je kupovina uz kartice na koje se skupljaju naljepnice, bodovi itd. Na kraju svakog tog puta čeka nas nagrada, možda popust, besplatno šišanje i slično. Trgovci znaju da će nas pomisao na nagradu motovisati da više novca potrošimo kod njih. Iako, kada bi možda bacili neku računicu, ispalo bi da ništa nije besplatno već smo to itekako platili, a da nismo ni primijetili. Na primjer, kupovina negdje drugo može biti jeftinija.
(24 sata)
Bonus video:
