Jedan od parametara, čije je praćenje najbitnije za firmu, je apsentizam. Pod apsentizmom se podrazumjeva bilo koja vrsta izostajanja sa posla. On predstavlja najčešći i najvidljiviji pokazatelj problema u organizaciji.
Da bi došli do informacija o problemima, neophodno je da znamo uzroke apsentizma. Ukoliko primjetite porast ovog parametra, potrebno je da uradite istraživanje među zaposlenima kako bi otkrili zbog čega dolazi do ove pojave.
Potrebno je napomenuti da apsentizam može biti opravdan (prinudni) ili neopravdan. Dakle, kao kao najopštije razloge za pojavu apsentizma možemo navesti nemogućnost rada (bolovanje i sl.) i nedostatak motivacije za rad.
Nedostatak motivacije za rad obično dolazi kao nezadovoljstvo zaposlenog uslovima rada, klimom u organizaciji, i sl. Smatra se da je stopa apsentizma obrnuto proporcionalna konkurentnosti zaposlenih, koja se dobija istraživanjem vrijednosti ljudskog kapitala (mjeri se različitim pokazateljima kao što su znanje i vještine zaposlenih, radni staž, starost, apsentizam, fluktuacije, ulaganja u obrazovanje).
Apsentizam se negativno odražava ne samo na kolege i pretpostavljene koji moraju da se nose s većim obimom posla, već u krajnjoj liniji i na profit kompanije. Troškovi koji nastaju usljed povećanja odsustva nijesu zanemarljivi, posebno ako imamo u vidu da firma snosi troškove bolovanja, eventualnih zaposlenih na zamjeni, dodatno angažovanje menadžera koji se bave novonastalim dešavanjima, a ne konstruktivnijim poslovima i sl.
Pri tom, osim materijalnih gubitaka, uvijek treba imati na umu i nematerijalne gubitke koje je teško novčano iskazati, a ogledaju se u pozitivnoj atmosferi, radnoj etici, visokoj motivaciji i sl.
Za menadžment organizacije upozoravajuće je pravilo da su izostanci s posla simptomi različitih zdravstvenih, ličnih i socijalnih poremećaja zaposlenih i alarm da u organizaciji nešto nije u redu i da se mora pristupiti analizi organizacionih, tehnoloških i upravljačkih odnosa s druge strane.
Upravljanje apsentizmom podrazumjeva strategiju za smanjenje te pojave i povećanje motivacije. Neophodno je da ta strategija bude sastavni dio biznis plana. Predlaže se da se u okviru te strategije nađu i sljedeće aktivnosti:
demokratizacija stila rukovođenja;
otvorenost komunikacije između menadžera i zaposlenih;
vrednovanje i nagrađivanje dobrog rada;
mogućnost planiranja rada i razvoja karijere;
razvijanje programa za smanjenje stresa;
obezbejeđenje rekreacije, sportskih i drugih programa;
praćenje apsentizma je neophodno, jer je to znak nadolazeće fluktuacije, a to je potrebno spriječiti kako bi kvalitetni zaposleni ostali u našoj kompaniji.
Bonus video:
