Farbanje jaja za Uskrs običaj je za koji se rijetko pitamo odakle potiče i zašto ga činimo, međutim, na kraju krajeva, to nije ni važno.
Koliko se tradicije razlikuju od zemlje do zemlje, vidi se i po različitim uskršnjim običajima u svijetu.
Belgija ima slične tradicije kao Amerika, ali se češće govori da vaskršnja jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na "tihu subotu" (stille Zaterdag) ne zvone jer su otišla u Rim.
U istočnom dijelu Holandije u sumrak se pale vaskršnje vatre.
U okolini Magdenburga dječacima se simbolički "isprašio tur" da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka "istučen kao na Vaskrs", koja znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
Sličan običaj postoji i u Češkoj gdje se od vrbinog granja na poseban način isprepletu pomlazke (kao korbači) kojima na Vaskršnji ponedjeljak momci simbolično "šibaju" djevojke.
Svakome ko je dobio pomlazkom, to donosi mladost, zdravlje i plodnost. Nekada su seljaci pomlazkama šibali svoju stoku i sve ukućane.
Norvežani takođe njeguju zanimljivu tradiciju. Budući da vjeruju da će se na Uskrs riješiti ubistva, na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče.
Druga je tradicija igranje Yahtzee igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose parčiće beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizovale život.
U Španiji spektakularna proslava
U Finskoj i Švedskoj tradicija je farbanje jaja. Mala djeca obučena u vještičje kostime sakupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. Taj je običaj rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagosiljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije.
Španija možda ima najspektakularniju proslavu. Naime, splavovi koji plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom uskrsnuću, a slavi se uz povorke i gozbe.
U Bugarskoj i Rumuniji na Veliku subotu stavljaju se brašno, so, kvasac i jaja u prozore, a od tih se sastojaka na Uskršnji ponedjeljak zamijesi hljeb. Potom se hljeb blagoslovi i podari da bi godina bila plodna.
Na Lampedusi, italijanskom ostrvcetu, na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi.
Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet psećeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u Poljskoj gdje se Vaskrs naziva Wielkanoc (velika noć) što upućuje na vjerovanje i održavanje obreda u vaskršnjoj noći.
U Brazilu u pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi se pune komadićima kvarca koji se na Vaskrs ostavljaju kod kuće.
U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Poslije obreda, vraćaju ih u more gdje dobijaju novi život.
U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iskariotskog unutar kojih je pripremljen vatromet.
U Sjevernoj Americi Vaskrs je dijelom sekularizovan, odvojen od sakralnog.
Najpoznatiji je običaj lov na jaja - roditelji ili rodbina sakriju jaja u kući ili dvorištu/vrtu, a zatim ih djeca traže.
Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći sakrio uskršnji zec zajedno s drugim poslasticama ili darovima u uskršnjoj korpi.
Brojne porodice odlaze na jutarnju nedjeljnu vaskršnju misu, a održavaju se i parade. Jedna od najpoznatijih organizuje se u Atlantik Sitiju, piše Smedia.
Galerija
Bonus video:
