Bebama ne morate čitati Getea, ali ne bi bilo loše čitati im neku slikovnicu za djecu. To savjetuje njemačko Udruženje za čitanje u jednoj studiji.
Roditelji u prosjeku počinju da čitaju djeci tek kad im je devet mjeseci ili više, a trebalo bi mnogo ranije, smatraju autori studije. Oni ukazuju na činjenicu da se kod ranog čitanja djeci ne radi samo o njihovom učenju govora. Radi se i o osjećaju zbrinutosti, kažu stručnjaci, napominjući da je reprezentativno istraživanje pokazalo kako petina djece ostane bez tog iskustva.
Emocionalna komponenta
Mocart za vrijeme plivanja za decu, kineski za djecu koja još ne znaju da hodaju? Lična stremljenja nekih roditelja u novije vreme su izrodila i neke neobične pojave. Ali, stručnjaci za obrazovanje smatraju da je osnovna tendencija pozitivna. Dobro i raznovrsno obrazovanje je jako važno, pokazalo je reprezentativno istraživanje među roditeljima koji imaju decu uzrasta između tri mjeseca i tri godine. 86 posto majki i očeva kažu da je dobro obrazovanje važno za njihovo dijete, što je više nego onih koji kažu da im je važna uljudnost i dobro ponašanje njihove djece (83 posto).
A da čitanje spada u obrazovanje, to je za većinu roditelja samo po sebi razumljivo. Ipak, kod mnogih roditelja je primjetna greška u razmišljanju kada je u pitanju čitanje djeci. „Roditelji imaju poprilično trezven pogled na čitanje. I misle da dijete treba već nešto da zna kako bi imalo koristi od čitanja. Ipak, oni potcjenjuju emotivnu komponentu ovog rituala“, kaže šefica studije Simon Emig.
Zajedničko prelistavanje slikovnica ili knjiga doprinosi stvaranju bliskosti, a pritom kod djeteta izaziva osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.
Preko dodira do čitanja
Tromjesečna beba nije u stanju duže da posmatra slike ili sluša priče. „Na samom početku mnogo toga ide preko dodira. Djeca bukvalno upoznaju predmet knjigu. I nije strašno ako je koji put i zagrizu“, kaže Emig.
Prve dječje knjige su ionako od robusnijeg materijala poput plastike, tekstila ili drveta, a to su materijali koje djeca preko dodira već poznaju preko svojih igračaka. „Kada se kasnije sretnu s pravom knjigom ona više za djecu nije strani nego dobro poznati predmet koji je sastavni dio životne sredine“, kaže naša sagovornica.
Kad je čitanje u pitanju, nikada ne može biti prerano. Istraživanja pokazuju da jedna petina roditelja uopšte ne čita svojoj djeci, a svako drugo djete odrasta u domaćinstvu s najviše deset dječjih knjiga.
Investicija u budućnost
„Ako se deci često čita i ako i sama čitaju, onda im je kasnije u životu lakše da razumiju tekstove“, dodaje Emig. Navika roditelja da čitaju djeci nije samo stvar obrazovanja nego i ličnih iskustava iz djetinjstva. „To je začarani krug: ko sam nije doživeo da mu roditelji čitaju, vjerovatno to ni sam neće činiti“, zaključuje ona.
Pritom ova navika nema veze ni sa stepenom obrazovanja roditelja niti s primanjima. Često je, kako kažu stručnjaci, dovoljno malo za početak rituala čitanja. Koji put je dječija knjiga kao poklon pokretač. Jer, prema studiji, samo svaki sedmi roditeljski par nije iskoristio knjigu koju je dijete dobilo na poklon, prenosi B92.
Bonus video:
