Nema ničeg boljeg za zdravlje i dobro raspoloženje od dobrog treninga. Pa opet, malo ko može da ocijeni šta je to dobar trening.
Da li je možda potrebno da se "cijedimo" od znoja, kako bismo bili sigurni da smo vježbali kako valja?
Prije svega, treba shvatiti kako proces znojenja funkcioniše. Dok vježbate, mišići stvaraju toplotu, što podiže vašu unutrašnju temperaturu i tijelo pokreće proces hlađenja - znojenje. Naše znojne žlijezde napravljene su tako da pumpaju tečnost (uglavnom vodu, so i druge elektrolite) kroz kožu, tako da sa sobom odnosi i temperaturu.
Naravno, svaka osoba je drugačija. Neki ljudi se prirodno pojačano znoje, obično zbog hiperaktivnih znojnih žlijezda, dok je drugima potrebno mnogo vremena da se oznoje.
Koliko ćete se znojiti zavisi i od temperature okruženja, kao i od vašeg metabolizma, odnosno toga koliko intenzivno vježbate.
Veza između znojenja i uspjeha
Iako mnogi misle da je znojenje pokazatelj da sagorijevamo mnogo kalorija, dokazano je da ove pojave nisu u međusobnoj korelaciji. Recimo, ako trčite na traci u klimatizovanoj prostoriji, vjerovatno ćete se znojiti manje u poređenju sa trčanjem po betonu na temperaturi od 30 stepeni Celzijusa, ali to ne znači da ćete trošiti drastično manje kalorija.
Moguće je, međutim, da se posle trčanja napolju tokom toplog letnjeg dana, kući vratite nekoliko stotina grama lakši, nego posle trčanja na traci. To je zato što ste izgubili više tečnosti, ali ne i da ste "smršali", jer će se kilaža vratiti u normalu čim nadoknadite tečnost.
Stvari koje zaista utiču na sagorijevanje kalorija su trajanje i intenzitet vježbanja. Maksimalni rezultati podstiču se ako izvodite 150-300 minuta "umjerene" fizičke aktivnosti ili 75-150 minuta "intenzivne" fizičke aktibnosti nedeljno. Neko ko želi da smrša, trebalo bi da vježba oko pet sati nedeljno umjerenim intenzitetom.
U svakom slučaju, stara dobra provjerena formula i dalje "radi": više hodajte, hranite se izbalansirano i ne brinite o tome da li znoj mora stalno da vam kaplje sa čela, prenosi B92.
Bonus video: