Zašto je važno kada jedemo, a ne samo šta jedemo

Osobe sa visokim udjelom masti imaju tendenciju da unose više kalorija prije odlaska na spavanje kada je melatonin visok. Osobe sa manjim udjelom tjelesne mase odlaze u krevet nekoliko sati nakon što su uzeli poslednji obrok
52 pregleda 0 komentar(a)
hrana, obrok, Foto: Shutterstock
hrana, obrok, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.09.2017. 12:14h

Bez obzira da li se hranite zdravo ili ne, ukoliko ne uzimate obroke u pravo vrijeme, ili se pretrpavate kroz jedan obrok i prejedete se uveče, štetite svome zdravlju, tvrde naučnici iz Masačusetsa.

Neredovnom ishranom, preskakanjem obroka pa pretrpavanjem loše utičemo na metabolizam i ne dajemo mu dovoljno vremena da svari hranu, a metabolizam ima svoj ciklus. Za neke je jednostavno ako imaju normalan ciklus dan/noć, ali problem je kod ljudi koji rade noćne smjene ili kasno poslijepodne, pa se onda taj biološki ciklus mijenja.

Naučnici iz Bringam and Women's Hospital iz Masačusetsa sproveli su prvu studiju koja pokazuje da vrijeme u koje konzumiramo obroke utiče na težinu, a u zavisnosti od toga kada se budimo i kada odlazimo na spavanje. Prethodna istraživanja pokazala su da jednodnevni biološki ritam koji odstupa od uobičajenog vodi do usporavanja metabolizma i gojaznosti, bez obzira na raspored obroka. Najvažnije je, kao što i pretpostavljamo čekati nekoliko sati prije odlaska u krevet.

U studiji objavljenoj u magazinu The American Journal of Clinical Nutrition naučnici su, proučavajući masnoću tijela, indeks tjelesne mase i vrijeme uzimanja hrane, utvrdili da je vrijeme uzimanja obroka, tj. unosa kalorija, u zavisnosti od subjektivnog biološkog sata, možda i važnije za zdravlje.

Osobe sa visokim udjelom masti imaju tendenciju da unose više kalorija prije odlaska na spavanje kada je melatonin visok. Osobe sa manjim udjelom tjelesne mase odlaze u krevet nekoliko sati nakon što su uzeli poslednji obrok. Ovo je prva studija koja uzima u obzir vrijeme konzumacije hrane u odnosu na lučenje melatonina. Naučnici nisu pronašli vezu između sata u danu kada se obično jede, broja kalorija, sastava obroka, nivoa fizičke aktivnost ili trajanja sna, kao ni to da li je ijedna od ovih stavki bitna.

Kada bi trebalo da jedete ako ustajete u sedam a liježete u 23

Doručak u osam sati Ručak u podne Međuobrok između 15 i 16 Večera ne posle 20 sati

Ako ustajete u 10 sati a liježete u dva ujutru

Doručak u 11 sati Ručak u 15 sati Međuobrok od 18 do 19 sati Večera ne posle 20 sati

Ako ustajete u podne, a liježete u četiri ujutru

Doručak u 13 Ručak u 17 Međuobrok između 20 i 21 sat Večera ne posle jedan posle ponoći, prenosi nedeljnik.

Bonus video: