Proučavanje inteligencije uvijek su pratile kontraverze. Naučnici nisu mogli da se dogovore o tome da li se inteligencija uopšte može mjeriti i, ako može, da li više zavisi od genetike ili od životnog iskustva.
Međutim, nedavnim ispitivanjem genetičkog materijala kod skoro 80.000 ljudi, istraživači su otkrili 40 gena koji neke ljude čine inteligentnijim.
Nakon ovog otkrića, ukupan broj "pametnih gena" je 52. Ipak, kako naučnici tvrde, ovi geni objašnjavaju samo mali dio ukupne inteligencije ili njen nedostatak, ali proučavanje ovih gena, od kojih su mnogi bitni za razvoj moždanih ćelija, može nam pomoći da shvatimo na koji način je inteligencija "ugrađena" u mozak.
Rezultati zasad objašnjavaju samo mali dio zanimljivog pitanja zašto su neki ljudi pametniji od drugih, ali dalja saznanja o vezi između inteligencije i gena možda bi konačno mogla dovesti do toga da se nadomjesti nedostatak inteligencije kod nekih osoba.
"Ako smo u stanju da razumijemo šta je krenulo po zlu unutar mozga, to nam daje veću šansu da intervenišemo. Zar ne bi bilo ljepše da smo svi barem malo pametniji?", kazao je Ričard Hajer, neurolog Univerziteta u Kaliforniji.
Danijel Posthuma, genetičarka na univerzitetu Vrije u Amsterdamu, smatra da je manipulisanje geninma radi povećanja inteligencije "krajnje diskutabilno", jer bi to moglo da ima nepredvidljive i neželjene posledice, prenosi klix.ba.
"Prije nego što se naučnici usude da promjene gene da bi povećali inteligenciju, moraju znati sve o ovom procesu", zaključila je Posthuma.
Bonus video:
