Kesten je jesenje blago koje nam donosi priroda kako bi se pobrinula za naše tijelo tokom zime, a kad pogledamo šta sve sadrži ovaj obični smeđi orašasti plod, stvarno nema razloga da se ne bacimo na njega bez zadrške.
Naime, kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C i na tridesetak grama ima samo jedan gram masti i manje od 70 kalorija. Već je to dovoljno da ga ove jeseni obavezno imamo u tanjiru, no ima toga još.
Uz to, kesten obiluje folatima koji se inače nalaze u zelenom lisnatom povrću, a osim njih ima i folne kiseline i vitamina B1, B2 i B6. Naravno, odličan je izvor vlakana koja smanjuju nivo holesterola, a sadrži i cijeli niz minerala - bakar, cink, fosfor, kalijum, kalcijum, mangan i gvižđe, koji u ravnoteži drže krvni pritisak i blagotvorno djeluje na metabolizam kostiju.
Tokomsezone kestena trebalo bi iskoristiti ovu superhranu pa se za najbolje rezultate preporučuje konzumacija do 85 grama dnevno.
Kesten, kao bademi i lješnici ne sadrži gluten, a najviše sadrži skroba, baš kao i kukuruz i krompir. Kestenovo brašno se lako vari je lako probavljivo, kao i kuhani ili pečeni cijeli kesteni.
U narodnoj se medicini kesteni koriste kod probavnih i bubrežnih tegoba, dok čaj od kestena ima sjajan učinak na simptome bronhitisa i astme.
Vrijedna svojstva pitomog kestena prepoznali su gastro znalci koji ga koriste kao glavni sastojak čorbica, soseva i poslastica, dok onaj divlji i nejestivi veliku primjenu nalazi u lmedicini.
Bogat i ljekovit
1. Bogatstvo vitaminom C karakteristika je koja ga izdvaja od ostalih plodova iste porodice kao i mali procenat masti. Kesten naime sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama što ga čini i namirnicom idealnom za mršavljenje.
2. Netipičnim ga čine i folati kojima obiluje, tačnije vitamin B9 kog inače nalazimo u lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i koji je zaslužan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK.
3. Ovaj jesenji plod izvor je vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. A kako bi zadovoljili dnevne potrebe za vitaminima i mineralima preporučuje se unos od 85 grama. Jedući kestenje u organizam unosite preko potrebne elemente magnezijum i fosfor koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalijum koji uravnotežuje nivo natrijuma, otkucaje srca i krvni pritisak.
4. Kesten ne sadrži gluten, zbog čega je stekao popularnost u bezglutenskoj ishrani koja ima sve više sledbenika. Po svom sastavu ima najveći procenat skroba, što ga čini sličnijim kukuruzu i krompiru nego srodnim orašastim plodovima. A lako varljivo brašno kestena pokazalo se idealnim u pravljenju kolača, sladoleda, supa i soseva.
5. Divlji kesten nije jestiv, ali ima niz ljekovitih svojstava. Čaj od kestena uspešno ublažava simptome astme i bronhitisa, a kao glavni sastojak krema idealan je u liječenju proširenih vena kao i u borbi protiv celulita. Ekstrakt semenki divljeg kestena podstiče bolju opskrbljivanje kože kiseonikom i hranljivim nutrijentim
Kupovanje i čuvanje
Kod kupovine kestena obratite pažnju da su plodovi veći, sjajni, bez rupica na ljusci, što je znak da nema crva i larvi Kad ih stavite u ruku, težina im mora odgovarati veličini, a ne smiju da imaju šupalj zvuk kada ih tresete.
Čuvajte ih na hladnom mjestu do dvije nedjelje. Ukoliko se na nekim kestenima pojave rupice, kesten preberite i odbacite one s rupicama jer će vam inače propasti sav kesten.
Priprema jela s kestenom
Kesteni pečeni na otvorenoj vatri dočaravaju duh jeseni.
Oguljeni kesteni mogu se kuvati, poširati u crvenom vinu ili mlijeku ili dinstati na putetr za ukrašavanje jela. Pire od kestena može se dodati u čorbu ili u sosove koji se poslužuju uz divljač. Ujedno, kesten pire s dodatkom šećera i šlaga pretvara se u omiljenu zimsku poslasticu.
Od kestena se dobija i brašno koje se upotrijebljava kod pripreme kolača, osobito kod Italijana i Francuza.
Galerija
Bonus video:
