Jedinstvene kreacije su ono čemu teži većina modnih dizajnera, no rijetki uspijevaju da svojim radovima zaista i donesu nešto novo i inovativno. Otežavajuća okolnost je ako žive i stvaraju na malom tržištu. Međutim, za kostime brenda “AKKA” iza kojeg stoji dizajnerka Aleksandra Džaković nema prepreka, s obzirom na to da ima nesvakidašanji pristup dizajnu kostima. Njene kreacije zbog materijala koje koristi daju njenon viziji mode jedinstvanost ne samo u Crnoj Gori.
Aleksandra je arhitekta po struci, pa u razgovoru za Vijesti otkriva kako se zainteresovali za modu:
"Sjećam se rasprave sa učiteljicom likovne kulture u četvrtom razredu osnovne škole, kad je insistirala da se upišem na Fakultet likovnih umjetnosti, a ja sam negirala govoreći da ću ipak modni dizajn, sa čim ona nije bila mnogo zadovoljna. U srednjoj školi sam odlučila da se bavim arhitekturom, jer u tom momentu modni dizajn nijesam smatrala dovoljno društveno angažovanim poslom. Danas ne mislim tako. Počela sam da se bavim izradom kostima prije godinu dana", počinje svoju priču Aleksandra.
Kostimi koje stvara pod etiketom brenda “AKKA” su nesvakidašnji jer su ekološki osviješćeni, a kroz svoj rad ispituje odnos tehnologije i tradicije u kulturi odijevanja. Kostimi su napravljeni od biorazgradivih materijala, a upravo joj je zagađenje sredine bilo inspiracija da za svoje kreacije koristi takve materijale.
"Okean pun plastike, zagađene rijeke, nelegalne deponije, spaljene i posječene šume, ozonske rupe i ostale ekološke katastrofe alarmantan su poziv da preispitamo način na koji koristimo resurse. Cirkularna ekonomija, rentiranje umjesto kupovanja, second-hand roba, reciklaža itd. neki su od načina da se smanji uticaj našeg djelovanja na okruženje. Moje mišljenje je da je upotreba brzo razgradljivih materijala najbolje rješenje. Učimo od prirode", poručuje Džaković.
Neki materijali koji kreatori koriste “teški su za održavanje”, a Aleksandra objašnjava kako oni koji u svojim ormarima imaju njene komade, iste mogu održavati:
"Do sad sam koristila pinatex, biosintetički materijal napravljen od lišća ananasa, koji se tretira hemijskim čišćenjem, i vunu, koja se standardno tretira hladnim pranjem/hemijskim čišćenjem i sušenjem na vazduhu u položenom položaju".
Svi modeli iz kolekcije njen kolekcije sa potpisom AKKA digitalno su modifikovani što se kroja tiče, prilagođeni su laserskom rezanju i nemaju šavove već se ručno sklapaju.
"Nekad je uvodni parametar materijal, nekad kroj. U prvom slučaju, kroj se prilagođava performansama materijala, a u drugom se traži materijal koji bi najbolje odgovarao kroju. Proces je uvijek nepredvidiv, što rad čini entuzijastičnim", opisuje Džaković načina nastajanja njenih modela.
"Krojeve izrađujem digitalno, u softveru za arhitektonsko crtanje, a potom se režu laserom na odabrani materijal i sklapaju ručno. To je prva faza razvoja, dvodimenzionalna, koja će, uz potrebno usavršavanje, napredovati u trodimenzionalnu izradu modela 3D štampom i digitalnim pletenjem", dodaje ona.
Aleksandri je inspiracija za modele nošnja, pa svojim radom spaja moderno sa tradicijom. O tome koliko je teško naći pravu mjeru svega, a to bude nosivo i elegantno, kaže:
"Ne bih imala problem da nosim našu narodnu nošnju u bilo kojoj prilici. Budući da ona, kao polazište, predstavlja maksimalni izraz ornamentike, kolora, slojevitosti i odnosa materijala, kroz svoje tumačenje svodim sve navedene elemente na asocijativni nivo. Ornamentiku tretiram kao funkcionalnu - recimo, cvjetni motivi sa džamadana su zapravo spojevi prednjeg i zadnjeg dijela kostima. Time elementi tradicionalnog izraza dobijaju novo značenje i estetiku", objašnjava kreatorka.
Njeni modeli, kako kaže nijesu namijenjeni nekim posebnim prilikama, već se mogu lako kombinovati i nositi često. Zato je i zainteresovanost za njen rad iz dana u dan raste.
"Nailazim na pozitivne reakcije većine koji imaju priliku da vide kostime. Vjerujem da će, kako budem više stvarala, biti i više prilike za interakciju, saradnju i prodaju", sigurna je ona.
Pandemija virusa korona donijela je novi odnos kreatora prema modi, pa se mnogi odlučuju da ne rade kolekcije samo za određeno godišnje doba. Aleksandra je od starta imala ideju da se kostimi koje radi budu za sva godišnja doba.
"Ideja je da modeli budu androgini (bez rodne diferencijacije), univerzalne veličine i za svaku sezonu. Za sad je taj koncept donekle ograničen raspoloživošću materijala, ali vjerujem da će se daljim usavršavanjem tehnologija ova zamisao moći ostvariti", nada se Džaković.
Ona je podršku dobila i od Ministarstvo kulture u okviru konkursa “Živimo kulturu”. Ova podrška, ne krije, bila joj je “vjetar u leđa” da nastavi da stvara.
"Neposredno nakon realizovanja prvih kostima, dobila sam podršku Ministarstva kroz program “Živimo kulturu”. To je bio značajan podsticaj na samom početku, koji je omogućio uspješnu prvu kampanju, medijsku prisutnost i, najznačajnije, obezbijedio je sredstva za nabavku materijala i alata za razvoj prototipa i formiranje prve kolekcije, kao i neophodne opreme za dalje usavršavanje", priznaje ona.
Kad izrađuje kostime o svakom detalju vodi računa, bitno joj je da su ekološki, i rade se u malim količinama. Njen odnos prema modi, potpuno je drugačiji od većine crnogorskih kreatora.
"Moje mišljenje je oduvijek bilo da moda stvara bespotrebnu napetost, histeričnu opsjednutost trendovima, egoistično poistovjećivanje sa brendom, iscrpljujuće prezentacije kolekcija kroz modne revije. Hiperprodukcija u krajnjem utiče na kvalitet, konzument sa nestrpljenjem iščekuje nove stvari i nema vremena da dovoljno iskoristi prethodno, pa ga brzo i odbaci. Rastući je trend među malim brendovima da se proizvodi po zahtjevu ili u malim količinama, čime se oslobađate viškova, a kupcu nudite personalizovan proizvod", objašnjava Džaković i dodaje da će nastaviti da eksperimentiše sa materijalima.
"Sve što radim je eksperiment. Nadam se da će se materijali koji su još uvijek u istraživačkoj fazi konačno pojaviti na tržištu", zaključuje ona.
Nominacija za Green Product Award priznanje joj pruža veću vidljivost
Aleksandrin rad izabran je između 1461 učesnika iz 51 zemlje, pa je crnogorska kreatorka nominovana za prestižno Green Product Award priznanje u kategoriji "Modni dizajn". O tome koliko će joj to pomoći da svoj brend gradi van granica Crne Gore, kaže:
"Savremeni tehnološki napredak i laka povezanost putem interneta pružaju veliku mogućnost da djelujemo globalno. Nominacija za pomenutu nagradu mi pruža veću vidljivost i plasiranje u domenu održivih praksi, pa vjerujem da je započeto trasiranje puta u tom smjeru", sigurna je ona.
Bonus video:
