Gubitak sluha i “staračka nagluvost” nastaju kao posljedica genetike i hroničnih bolesti. Kod nekih osoba ovaj proces nastupa ubrzano, dok se kod drugih nikad ne ispolji. Ukoliko se pojavi prije 60. godine života, naglo i progresivno, to nije dio prirodnog procesa, već posljedica oštećenja, što zahtijeva hitan ljekarski pregled.
Kod nekih osoba postoji i prirodna slabost organa sluha, zbog koje dolazi do propadanja neuroepitelnih ćelija. Bolesti poput hipertenzije, dijabetesa i arteroskleroze, dodatno ubrzavaju proces nagluvosti u starosti. O ovom problemu govori dr Zorica Merdović.
“Ćelije sluha su najosjetljivije na slabiju prokrvljenost, koja može da nastane iz različitih razloga, ali je genetski faktor najčešći. Unutrašnje uho, koje je odgovorno za sluh, vaskularizuje se samo jednom arterijom. Kada dođe, recimo, do arterosklerotičnih promjena, dolazi do slabije prokrvljenosti, što dalje dovodi do oštećenja organa sluha”, objašnjava dr Merdović.
Kako da znamo da je gubitak sluha dio prirodnog procesa izazvanog starenjem?
“Osim toga što nastaje postepeno, gubitak sluha u starosti je uvijek simetričan, što znači da se odnosi na oba uha. Ukoliko je asimetričan, znači da samo na jednom uhu postoji oštećenje. To ukazuje na problem na nivou unutrašnjeg uha. U tom slučaju, potrebno je uraditi dodatna ispitivanja, kako bi se provjerilo da li postoje dublji uzroci koji bi morali operativno da se liječe”, kaže naša sagovornica.
Koje vrste oštećenja sluha nisu vezane za starost?
“Sekret u uhu ili hronična zapaljenja, koja dovode do oštećenja sluha i ugrožavaju život, nisu vezana za starost. Oštećenje sluha na nivou koštane kapsule, koje se zove otoskleroza, jeste oboljenje nepoznatnog uzroka. Ovaj problem može da se riješi operacijom - tako se poboljša sluh, ali se ne zaustavlja progresija oboljenja. Kod otoskleroze ne postoji zapaljenski faktor, ali oboljenje unutrašeg uha dovodi do formiranja nove kosti, koja može da zahvati Kortijev organ. To je obostrano oboljenje, gdje na nivou srednjeg uha dolazi do smanjene provodljivosti”, objašnjava dr Merdović.
IlustracijaNa koji način se određuje stepen oštećenja sluha?
“Na osnovu vazdušne i koštane provodljivosti. Procjenjuje se na kom nivou decibela pacijent čuje. U zavisnosti od toga, ispituje se frekvenca, od 125 do 8.000 herca. Teže oštećenje na osnovu kojeg se dobija slušni aparat iznosi 65 decibela u govornim frekvecijama, odnosno 500 do 2.000 herca”, kaže ljekarka.
Da li je za pacijenta opasnije kada oštećenje nastaje postepeno, ili naglo?
“Nagli gubitak sluha znači da pacijent treba hitno da se obrati ljekaru, zato što postoji mogućnost da postoji neki dublji uzrok. To može da bude problem na nivou unutrašnjeg uha, kao što je apopleksija. Ukoliko se pacijent javi na vrijeme, u prva tri dana, primjenom određenih ljekova sluh može da se oporavi. Postepeni gubitak je drugačiji problem, jer pacijent nije svjestan da gubi sluh. Zbog toga može da prođe mnogo vremena dok se ne obrati ljekaru. Ako se javi tek kada dođe do težeg oštećenja, mogućnosti liječenja su smanjene, kao i kod drugih oboljenja”, objašnjava naša sagovornica.
Na koji način ovi problemi mogu pravilno da se dijagnostikuju?
“To se mora obaviti u specijalizovanim ustanovama koje imaju audiološku opremu za ispitivanje sluha. Radi se liminarna audiometrija u gluvoj sobi, da bi se odredio pravi stepen oštećenja”, kaže dr Merdović.
Da li slušni aparat pomaže da se sluh potpuno vrati u normalu?
“Da, ukoliko je oštećenje sluha do 80 decibela. Nakon toga, ne mogu da daju takvu razumljivost, već to mora da se riješi operacijom. Važno je da pacijent zna da ne treba da čuje glasno, nego da razumije zvukove. Ako uz aparat čuje suviše glasno, to dovodi do dodatnog oštećenja neuroepitelnih ćelija. Dešava se da pacijenti pojačavaju aparat, ali da im to ništa ne pomaže”, kaže naša sagovornica.
U kojim slučajevima je operacija rješenje?
“U pojedinim situacijama kada postoji oštećenje sluha na nivou srednjeg uha, zapaljenski faktor, oštećenje bubne opne, sekret u uhu i otoskleroza. Operacije mogu da pomognu i kada postoje teška oštećenja, iznad 80 decibela. Kada postoji tako veliki stepen oštećenje neuroepitelnih ćelija, da slušni aparat više ne pomaže, može da se ugradi kohlearni implant, koji vraća normalno funkcionisanje. Postoje i druge operacije, kad se ugrađuju implanti za srednje uho, u slučajevima kada je sluh između 60 i 80 decibela”,objašnjava ljekarka.
Gluvoća usporava rad mozga
Što više informacija dobija, mozak je sve aktivniji. Postoje istraživanja koja potvrđuju koliko je bitno imati dobar sluh, koji omogućava bolju aktivnost mozga. Spoljašnji imputi vrše aktivaciju moždanih ćelija na jedinstven način. Zato je važno nošenje slušnog aparata, jer to pacijenta održava zdravim, stabilnim i ne isključuje iz svijeta. Omogućava mu komunikaciju među ljudima i pravilno funkcionisanje mozga.
Bonus video:
