Oni koji su doživjeli sagorijevanje na poslu kažu da su se osjećali pesimistično, da za ništa nisu osjećali entuzijazam, kao ni osjećaj ličnog postignuća.
Ti se osjećaji mogu da se pojave u radnom ili kućnom okruženju ili na oba životna polja. Istraživanja govore da sagorijevanje negativno utiče na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje - i da je problem široko rasprostranjen.
Studija Američkog psihološkog udruženja otkrila je da 75% Amerikanaca pati od simptoma povezanih sa stresom, i fizičkih i psihičkih, u bilo kojem mjesecu godine, piše WebMD.
Ako ste zabrinuti da možda imate ovaj problem, ovo je pet pokazatelja izgaranja na poslu:
1. Bol
Ponavljajući bol poput glavobolje, bola u stomaku, bola u mišićima
2. Ljutnja
Eksplozivni ste i lako vas neko naljuti.
3. Ravnodušnost
Izgubili ste motivaciju i interes za svoj posao.
4. Cinizam
Osjećate se pesimistično i cinični ste prema svemu što se oko vas događa.
5. Umor
Bez obzira koliko dobro spavali ili se odmarali i dalje se osjećate umorno i pasivno.
IlustracijaBriga o sebi prvi korak
Ako vjerujete da ste pregorjeli, uvijek možete zatražiti stručnu pomoć.
Ako osjećate prisutnost bilo kojeg od simptoma duže od dvije endjelje i ako su simptomi narušili sposobnost normalnog funkcionisanja, treba se obratiti svom doktoru.
Uz to, treba razmisliti koliko i sami možemo sebi da pomognemo.
Dobar početak je postavljanje pitanja poput: ‘Koliko dobro brinem o sebi i svojim ličnim potrebama?’. Ne treba biti prestrog prema sebi ako imate osjećaj da se ne brinete previše o sebi.
Većina ljudi bi trebalo da puno više brine o svom fizičkom i mentalnom zdravlju.
Ako neko ne zna otkud da počne, odgovor je: vježba, san, svjesnost, druženje i prehrana.
Istraživanja su pokazala da zdrave navike u tim područjima mogu pomoći fizički i mentalno.
Na pet navedenih ključnih polja svako može da sprovede vježbe kako bi podstakao oporavak. Vježba Dnevno je potrebno najmanje 30 minuta vježbe, koja se može raditi u kraćim intervalima (3 puta po 10 minuta rastezanja, šetnje, jednostavnih vježbi...).
IlustracijaSan
Čovjek treba da postavi ritam spavanja koji mu odgovara i svaku veče, čak i vikendom, ići u krevet i ujutro se dizati u isto vrijeme.
Svjesnost
Saki dan se treba osvijestiti i barem 10 minuta dnevno posvetiti sebi i promišljanju.
Druženje
Svakodnevno se treba družiti s obitelji i prijateljima. To može biti telefonski poziv, kratki odlazak na kafu ili nešto treće, u zavisnosti od vremena i mogućnosti.
Ishrana
Izbacite prerađenu i brzu hranu te vodite dnevnik prehrane. Cilj je istovremeno raditi na svih pet polja koja bitno utiču na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje. Nije dobro izabrati jedno ili više polja, a ostala zanemariti.
Najbolje je malim koracima uvoditi novosti i polako mijenjati svoje životne navike.
Koja je razlika između depresije i burnouta?
Dio simptoma burnouta preklapa se sa simptomima depresivnog poremećaja:
osjećaj iscrpljenosti, sniženo raspoloženje te smanjena radna sposobnost
Zbog sličnosti simptoma nekim osobama može da se pripiše dijagnoza burnouta dok zapravo boluju od depresije.
Zbog toga treba biti na oprezu i ne postavljati dijagnozu prebrzo kako ne bi izostalo adekvatno liječenje. Kad bi osobi preporučili odmor i kratkotrajno bolovanje, to bi pomoglo u oporavku osobe s burnoutom, a kod osobe koja boluje od depresije bi izostalo adekvatno psihoterapijsko i psihofarmakološko liječenje.
S druge strane neki simptomi burnouta razlikuju se od onih u depresiji.
U burnoutu je prisutno otuđenje od posla, a u depresiji se negativne misli i osjećaji javljaju u svim sferama života.
Tipični simptomi depresije koje ne nalazimo u burnoutu su: nisko samopouzdanje i samopoštovanje, beznađe te suicidalne ideacije i porivi.
Bonus video:
