Crna kafa je droga sa najrasprostranjenijom upotrebom. Često pominjanje koristi od kafe - osjećaj budnosti i povećanje energije - na jednoj strani i osjećaj opuštenosti na drugoj, imaju i svoju drugu stranu medalje. Iznenađujuće je kako je lako pretjerati u pijenju kafe. Međutim, ono što više brine mnoge ljude je pitanje da li svakodnevno pijenje umjerenih količina kafe može da bude štetno. Na primjer, da li kafa uzrokuje rak, srčana oboljenja ili neke druge ozbiljne bolesti.
Rani početak
Mnogi od nas bili su izloženi ovom stimulansu još prije nego što su se rodili. Međutim, današnje trudnice često izbjegavaju kafu zbog straha da ona može izazvati abnormalnosti u razvoju ploda. Stroga ispitivanja na većim grupama nisu potvrdila tu vezu. U jednoj velikoj studiji, čak i one trudnice koje su pile puno crne kafe nisu imale veći rizik od niskih porođajnih tjelesnih težina i razvojnih anomalija njihovih beba.
Međutim, nakon porođaja kofein u majčinom mlijeku može da utiče na ponašanje novorođenčeta. Naravno, tu se ne misli na jednu ili dvije šoljice kafe dnevno, već na veće količine, što može učinili da beba teško usnivaju i da postanu razdražljive.
Čvorići u dojkama
U zadnje vrijeme više se pažnje posvećuje samim dojkama nego mlijeku u njima, kao cilju “napada” kofeina.
Pouzdani dokazi ukazuju da konzumiranje kafe nije u uskoj vezi s pojavom čvorića u dojkama (tzv. fibrocistično oboljenje).
Kafa i rak
Sasvim sigurno ne postoji naučni dokaz da pijenje kafe dovodi do raka dojke. S druge strane, u zadnjih desetak godina pojavljivali su se tu i tamo članci koji su povezivali kafu s različitim drugim vrstama raka, npr. bešike, gušterače i debelog crijeva. Međutim, istraživači i drugi naučnici nisu uspjeli da nađu čvrstu vezu.
Dakle, za sada ne izgleda vjerovatno da kafa igra neku znatniju ulogu u uzrokovanju bilo kojeg od tih vrsta raka, ali i onog jajnika, bubrega itd.
Kafa, holesterol i koronarne bolesti
Neke su studije (a najvažnija je ona obavljena u Norveškoj, gdje žive jedni od najvećih konzumenata kafe na svijetu) otkrile da one osobe koje piju više od 2 do 3 šolje dnevno imaju veći nivo holesterola u krvi.
Nema sumnje u to da šoljica kafe povećava krvni pritisak. Međutim, to povećanje je obično blago i ne postoji jasan dokaz da redovno pijenje kafe uzrokuje visok krvni pritisak kod inače zdrave osobe, ili da ga značajno pogoršava u osobe koja već ima hipertenziju.
Kafa takođe ima reputaciju da izaziva poremećaj srčanog ritma (aritmiju), ali i ova tvrdnja je uglavnom pretjerana. Ipak, kafa može da izazove ozbiljne poremećaje srčanih otkucaja kod nekih ljudi, posebno onih koji već od prije imaju prisutno neko srčano oboljenje ili uzimaju određene ljekove.
Ima li kafa neke nepovoljna desjtva na zdravlje - o tome se još uvijek naveliko raspravlja. Mnogi faktori komplikuju istraživanja. Osim toga, kafa je obično u vrlo čvrstom društvu s cigaretama. Problem je i u tome što kafa za jednog čovjeka može biti božansko piće, dok za drugog, u isto vrijeme, ona može biti otrov. Hemijski sastojci i tačan sastav šolje kafe može znatno da varira (u zavisnosti od vrste kafe, načinu pripremanja itd.).
S obzirom na to da niko nije sasvim siguran u tome koje su komponente u kafi biološki aktivne, teško je obaviti detaljne laboratorijske studije tog pića. Kofein, koji je najpoznatiji i najbolje proučen možda i nije sastojak koji ima i najveći uticaj na zdravlje.
Kafa bez kofeina koja isto tako djelotvorno provocira želudac na lučenje kiseline kao i obična kafa.
Bonus video:
