Crijevna kandidijaza je danas sve veći problem u razvijenom svijetu i kod nas, prije svega zbog veće upotrebe visoko prerađene hrane, kao i namirnica kojima je dodat šećer. Uzrok je uglavnom gljivica Candida albicans. Ova naizgled bezazlena gljivica može da napravi pravi haos u ljudskom organizmu.
Ko obolijeva?
Prisustvo ove gljivice u velikom broju u crijevima je danas široko rasprostranjeno u populaciji različite životne dobi. Na nekontrolisano umnožavanje kandide utiču svi faktori koji slabe imunološki sistem, pa je ovaj nalaz čest kod hroničnih bolesnika - dijabetičara, oboljelih na kortikosteroidnoj i hemioterapiji, a moguć je i u trudnoći. Kod česte primjene antibiotske terapije, zbog narušavanja crijevne flore - dobrih bakterija, stvaraju se uslovi za gljivično umnožavanje. Takođe se sve ćešće kao uzrok navodi dugotrajna neadekvatna ishrana sa većim unosom prostih šećera, bijelog brašna, gaziranih sokova, kafe, alkohola, a značajno je i prisustvo stalne stresogene situacije.
Najčešći simptomi
Najčešći simptomi su pojava nadimanja, učestalih, kašastih stolica, stomačnih bolova, rjeđe zatvora, mučnine...Mogući su opšti simptomi kao što je osjećaj slabosti, bolova u mišićima, promjene raspoloženja i alergijske promjene na koži. Kandida se uglavnom dijagnostikuje u uzorku stolice, ali obzirom da se radi o saprofitu, značaj nalaza se mora kritički procijeniti.
Liječenje i dijeta
U liječenju se prvenstveno preporučuju različiti probiotski preparati (sadrže tzv. dobre bakterije) koje treba naizmjenično smjenjivati, a potom u konsultaciji sa ljekarom i uzimajući u obzir postojanje drugih bolesti ili faktora rizika primjenjuju se i ljekovi iz grupe antimikotika. Danas se akcenat stavlja na odgovarajući dijetetski režim koji podrazumijeva izbjegavanje prostih šećera (čokolada,med, kolači, sirupi, gazirani sokovi), alkohola, bijelog hljeba (kvasca), tijesta, masnih sireva, svježeg mlijeka, pavlake, kafe, dodataka ishrani sa aditivima (kečap, sos, senf). Preporučuju se povrće (paradajz, spanać, tikvice, brokoli, kupus, celer…), probiotski jogurti, kefir, mladi sirevi, pileće, ćureće, juneće meso, riba, orašasti plodovi (badem, orah), heljda, ovas, kinoa, biljni čajevi i svježe voće, u umjerenoj količini.
Koristan je unos vitamina C i B kompleksa kao i tzv. prirodnih antimikotika, u ograničenoj količini - bijeli luk, ulje divljeg origana, kurkuma i bosiljak (kao začin u jelu), kokosovo ulje, cimet… Savjetuje se umjerena fizička aktivnost ili različite relaksacione metode u prevenciji lošeg uticaja stresa na opštu otpornost organizma.
Bonus video:
