Fizička aktivnost prirodna je potreba čovjeka, nužna za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja. Danas oko trećina svjetske populacije odraslih osoba ne zadovoljava minimalne preporučene kriterijume za provođenje fizičke aktivnosti koje su potrebne za održavanje zdravlja, kod adolescenata taj je udio veći od 80 odsto. Važnost ovog problema odražava se u činjenici da je nedovoljna fizička aktivnost četvrti vodeći rizični činilac opšte smrtnosti u svijetu, odmah poslije visokog arterijskog krvnog pritiska, konzumacije duvanskih proizvoda i visokog nivoa glukoze u krvi, piše ordinacija.hr.
Povezanost fizičke aktivnosti sa zdravljem nepobitno je potvrđena
Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se fizička aktivnost od najmanje 30 minuta, nekoliko dana u sedmici (American College of Sports Medicine).
Odrasle osobe treba da provode barem 150 minuta sedmično aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili barem 75 minuta visokog intenziteta uz provođenje aktivnosti za jačanje velikih mišićnih grupa najmanje dva dana nedjeljno.
Djeci i odraslima potrebno je najmanje 60 minuta umjerene do visoko intenzivne fizičke aktivnosti na dan. Postupnim povećanjem fizičke aktivnosti za 8-12 sedmica može se poboljšati kondicija.
Učinci fiziče aktivnosti su kumulativni
Dakle, možete biti fizički aktivni 30 minuta u kontinuitetu, dva puta po petnaest minuta ili tri puta po deset minuta. Na primjer, možete neko vrijeme raditi u bašti i tome dodati penjanje po stepenicama, šetnju psa ili ples.
Primjer hodanja kao fizičke aktivnosti: hodajte umjerenim intenzitetom, hodajte barem tri puta nedjeljno. Trajanje hoda neka bude 30-40 minuta. Ukoliko tek počinjete s redovnom fizičkom aktivnošću možete početi i s kraćim 10-minutnim hodanjem i svaki dan to vrijeme produžavati.
Koje aktivnosti odabrati?
Fizičku aktivnost uvijek moramo prilagoditi uzrastu, zdravstvenom stanju organizma i sklonostima. Ukoliko već bolujete od neke bolesti obavezno se preporučuje konsultacija s ljekarom.
Prema brojnim istraživanjima, odrasle osobe koje se redovno bave fizičkom aktivnošću tu naviku usvojile su u djetinjstvu. Međutim, nikada nije kasno promijeniti navike i usvojiti fizičku aktivnost kao sastavni dio svakodnevice. Ona nam omogućava da i u starijoj dobi ostanemo što duže samostalni i da ne zavisimo od tuđe pomoći.
Na početku je važno izabrati onu aktivnost u kojoj uživamo i postaviti realni cilj, npr. potrebno je da odlučite želite li da hodate dva puta nedjeljno po dvadeset minuta ili da vježbate svakog jutra po desetak minuta. Prilikom provođenja fizičke aktivnosti potrebno je biti dosljedan, ali ne i prestrog prema sebi. Ukoliko ponekad i odustanete, “oprostite” sebi, ali sjutradan nastavite s aktivnošću.
Fizička aktivnost prevenira ili odlaže pojavu bolesti srca, rak dojke i debelog crijeva, osteoporozu, osteoartritis i šećernu bolest. Osim toga, fizička aktivnost smanjuje rizike za pojavu visokog krvnog pritiska, gojaznosti, povišenih vrijednosti šećera, masnoća i holesterola i depresivnog raspoloženja.
Bonus video:
